Prati nas

Vijesti

HT otpisuje dugove građanima, ovo su uvjeti i procedura

Hrvatski telekom je postao prva privatna kompanija koja je odlučila građanima otpisati dugove, a temeljem Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama. Na korporativnim stranicma u rubrici “Društvena odgovornost”, objavljena je i procedura za otpis. 

Objavljeno

|

foto: bigStock

Hrvatski telekom je postao prva privatna kompanija koja je odlučila građanima otpisati dugove, a temeljem Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama. Na korporativnim stranicama u rubrici “Društvena odgovornost”, objavljena je i procedura za otpis.

Otpis dugova koje fizičke osobe imaju prema Hrvatskom Telekomu d.d.  provodi se isključivo temeljem zahtjeva korisnika – dužnika. Pozivaju se korisnici – dužnici koji ispunjavaju uvjete za otpis duga da podnesu zahtjev za otpis duga u roku od 30 dana od dana objave ove odluke na webu Hrvatskog Telekoma d.d. Zahtjevi podneseni nakon isteka roka odbacit će se kao nepravodobni te se po tim zahtjevima neće odlučivati niti donositi odluka o otpisu duga.


Korisnik – dužnik podnosi Zahtjev u pisanom obliku na propisanom obrascu. Zahtjev se podnosi preporučenom poštom ili neposredno odvjetničkom uredu koji zastupa Hrvatski Telekom d.d. u konkretnom predmetu.

Kriteriji

1. da se radi o dugu prema Hrvatskom Telekomu d.d. za koji se na dan 31. 12. 2017. provodila ovrha na novčanim sredstvima po računu korisnika – dužnika i koja se na dan ove objave još uvijek provodi,

2. da se radi o dugu korisnika – dužnika čiji ukupan dug prema Hrvatskom Telekomu d.d. po osnovi glavnice i troškova  ne premašuje iznos od 2.500,00 kn,

3. da se radi o korisnicima – dužnicima koji su primatelji jedne od novčanih naknada iz sustava socijalne skrbi (zajamčena minimalna naknada, pomoć za uzdržavanje, osobna invalidnina).

Korisnik – dužnik koji je podnio zahtjev za otpis duga i koji ispunjava navedene uvjete bit će obaviješten od odvjetničkog ureda koji zastupa Hrvatski Telekom d.d. o donesenoj odluci o otpisu dospjelog duga bez odgađanja. Uz otpis duga s osnove glavnice i troškova, otpisuju se i pripadajuće zakonske zatezne kamate.

PRVI KORAK – provjera visine duga i ispunjavanje kriterija za otpis duga:

Korisnik – dužnik, koji je primatelj novčane pomoći iz sustava socijalne skrbi, provjerava ispunjava li kriterij visine duga s osnove glavnice i troška prema Hrvatskom Telekomu d.d.  temeljem rješenja o ovrsi, odnosno sudske presude. Ukoliko nije siguran ispunjava li kriterij visine duga, poglavito ako se radi o više dugova, može to provjeriti  kod odvjetničkog ureda koji zastupa Hrvatski Telekom d.d. ili provjerom u poslovnicama  FINA-e.

Ukoliko korisnik – dužnik ne zna koji odvjetnički ured zastupa Hrvatski Telekom d.d., može to provjeriti pozivom na telefonski broj 0800 9000.

DRUGI KORAK – priprema dokumentacije:

Nakon što je korisnik – dužnik utvrdio da ispunjava kriterije za otpis duga podnosi Zahtjev za otpis duga.

Potrebni dokumenti:

Obrazac zahtjeva za otpis duga može se pronaći na web stranicama HT-a ili u T-Centrima. Zahtjev za otpis duga korisnik – dužnik popunjava u skladu s uputama na zahtjevu i potpisuje ga. Ukoliko korisnik – dužnik ima više dugova u kojima HT zastupa više odvjetničkih ureda, popunjava se i potpisuje zahtjev za otpis duga po svakom dugu (odvjetničkom uredu) te se oba zahtjeva dostavljaju jednom odvjetničkom uredu.

Potvrdu o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, pomoć za uzdržavanje ili osobnu invalidninu korisnik – dužnik pribavlja u nadležnom Centru za socijalnu skrb te je u izvorniku prilaže uz popunjeni obrazac zahtjeva za otpis duga.

TREĆI KORAK – dostava zahtjeva za otpis duga:

Korisnik – dužnik dostavlja dokumentaciju poštom na adresu ovlaštenog odvjetničkog ureda ili  neposredno  odvjetničkom uredu koji zastupa HT.

ČETVRTI KORAK – obrada zahtjeva za otpis duga:

Odluka o odobravanju otpisa duga donosi se na osnovi potpunog, popunjenog  i potpisanog zahtjeva za otpis duga.

Ako korisnik – dužnik ispunjava kriterije za otpis duga, zahtjev za otpis duga će se  odobriti te će o istome korisnik-dužnik biti obaviješten  bez odlaganja.

Ako je zahtjev za otpis duga podnesen nakon isteka roka isti se odbacuje kao nepravodoban, a ako korisnik – dužnik ne ispunjava kriterije za otpis, zahtjev za otpis duga će se odbiti.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP