Prati nas

Vijesti

Ružičaste naočale za prošlost: I Slovaci žale za komunizmom

Četrdeset i tri posto stanovnika Slovačke misli da je život bio ‘značajno’ ili ‘neznatno’ bolji prije 1989. godine. Manje od trećine pak odgovara da im je danas bolje, dok 16 posto kaže da je sve isto. Devet posto ih ne zna što odgovoriti.

Objavljeno

|

automobil trabant
foto: Pixabay

Slovaci koji imaju iskustvo života u komunizmu vjeruju da su živjeli bolje prije pada Željezne zavjese, pokazalo je istraživanje agencije Fokus.

Četrdeset i tri posto stanovnika Slovačke misli da je život bio “značajno” ili “neznatno” bolji prije 1989. godine. Manje od trećine pak odgovara da im je danas bolje, dok 16 posto kaže da je sve isto. Devet posto ih ne zna što odgovoriti.



Manje školovani žale za komunizmom

Stariji i manje školovani stanovnici Slovačke u većem broju smatraju da se u komunizmu živjelo bolje nego mlađi i obrazovaniji ljudi. Čehoslovačka, zajedno s ostalim zemljama iza Željezne zavjese, bila je dio Varšavskog pakta pod vodstvom Sovjetskog Saveza koji se raspao nakon pada komunizma 1989.

I Hrvati plaču za Jugoslavijom

Podsjetimo, veliko istraživanje našeg portala iz 2015. godine Je li nam nekad bilo bolje” pokazalo je da građani Hrvatske te Bosne i Hercegovine, koji su značajan dio života proveli u Jugoslaviji, također žale za bivšim sustavom.

Od niza ponuđenih vrijednosti koje su se navodno nekad više cijenile, hrvatski ispitanici su najčešće označili sigurnost posla (88%), a potom i javno zdravlje (78%).  Dalje na ljestvici slijede prijateljstvo (72%), ekonomska sigurnost (72%) i solidarnost (71%). Čak 67% ispitanih hrvatskih građana starijih od 45 godina misli da su se nekad više uvažavali stariji kao i to da je obrazovanje bilo više cijenjeno.

Da su nekad bila afirmiranija prava seksualnih manjina (LGBT) misli svega 2% ispitanih, dok ih 12% misli kako je sloboda govora bila na većoj cijeni. Čak 39% ispitanih misli da se je položaj žena pogoršao, dok ih 21% misli kako je pred ženama danas više mogućnosti. 34%  misli da je položaj žena jednak kao i prije.

.

Vijesti

Pakrac stimulira udomljavanje pasa dotacijom od 1.000 kuna

Grad Pakrac sa svakim udomiteljem sklapa ugovor, udomitelj mora poštovati Zakon o dobrobiti životinja, a službenici Grada uvijek imaju pravo nadzora.

Objavljeno

|

Autor

Od početka ožujka do polovine svibnja iz Skloništa za životinje na Bučju udomljeno je 9 pasa temeljom gradske odluke o naknadi za udomljavanje pasa kojom svaki udomitelj psa iz tog skloništa dobiva jednokratnu naknada u iznosu od tisuću kuna, piše Pakrac.hr.

Pored toga, četiri predmeta su u postupku, rekao je Darko Miletić, zaposlenik gradske uprave koji radi na provođenju programa. Da mjera daje rezultate ukazuje podatak da je u ta nepuna tri mjeseca već sada udomljavanje višestruko uvećano. Naime, prema iskustvima iz prethodnih godina u Hrvatskoj je godišnje iz skloništa na Bučju udomljeno je tek nekoliko pasa, a svi ostali u Njemačkoj.



Kroz tih 13 postupaka novi dom je na području Pakraca pronašlo ili će ga uskoro dobiti sedmero pasa, dok su ostali udomljeni u Lipiku, Okučanima i Kaptolu. Miletić, koji je inače i pokretač ove mjere, ne misli da je povećan interes za udomljavanje pasa iz skloništa na Bučju isključivo odraz te materijalne stimulacije od tisuću kuna već da je ono prvenstveno posljedica veće posvećenosti tom problemu u medijima.

Grad Pakrac sa svakim udomiteljem sklapa ugovor, udomitelj mora poštovati Zakon o dobrobiti životinja, a službenici Grada uvijek imaju pravo nadzora. U skloništu na Bučju je trenutno u ponudi 49 pasa, a nekoliko ih je još u karanteni.

Nastavi čitati