Prati nas

Vijesti

Sindikat i Matica traže novu formulu, redefiniranje obiteljske mirovine…

Nakon što su iznijele kritike na prezentaciju mirovinske reforme, umirovljeničke udruge još su jednom ponovile svoje prijedloge onoga što bi trebalo ugraditi u zakon najvažniji umirovljeničkoj populaciji.

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Nakon što su iznijele kritike na prezentaciju mirovinske reforme, umirovljeničke udruge još su jednom ponovile svoje prijedloge onoga što bi trebalo ugraditi u zakon najvažniji umirovljeničkoj populaciji. Prijedlozi Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske pobrojani su u 4 točke.

1.  Promjena formule usklađivanja mirovina

Najvažnija mjera mirovinske reforme treba biti promjena formule usklađivanja mirovina, gdje tražimo da se više ne primjenjuje tzv. švicarska formula, odnosno usklađenje po omjeru 70-30 posto indeksa rasta plaća ili potrošačkih cijena. Umjesto toga tražimo usklađenje po 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta, odnosno onom indeksu koji je više rastao, neovisno o tome jesu li to plaće ili potrošačke cijene.


Naime, u zadnjih osam godina bruto plaće su porasle 12,10 posto, potrošačke cijene 6,50 posto, a mirovine 8,16 posto – indeks rasta plaća prema mirovinama je čak 148! Taj disparitet posebno je izražen u 2017. godini: plaće su u tom razdoblju porasle 5,30 posto, a mirovine 2,75 posto – indeks je čak 193. Dakle, nisu mirovine najviše rasle od 2008., već su upravo prošle godine najviše pale.

Osim toga, ovakvo usklađivanje mirovina, odnosno indeksacija, bilo bi u skladu s predizbornim obećanjem aktualne Vlade o rastu mirovina prema 50 posto prosječne plaće, kao i u skladu sa sadašnjom gospodarskom i financijskom situacijom u državi. S obzirom na to da plaće rastu, a time i doprinosi, ne bi smjelo biti značajnijih opterećenja za mirovinski sustav, niti za državni proračun.

2. Uvođenje novog modela obiteljske mirovine

Dok sadašnji model predviđa odabir mirovine pokojnog partnera (70 posto) ili zadržavanje vlastite mirovine stečene radom, ovisno o tome što je povoljnije, predlažemo novi model obiteljske mirovine kojim bi se, ovisno o prihodovnom/imovinskom cenzusu, omogućilo – uz zadržavanje vlastite mirovine, nasljeđivanje i dijela od 20 do 50 posto mirovine pokojnog partnera. Prosječna obiteljska mirovina je 1.939 kuna mjesečno, što je za najmanje 250 kuna ispod linije siromaštva u Hrvatskoj.

Osim toga, zbog demografskih razloga, odnosno prosječno kraćeg života muškaraca, čak 93,35 posto korisnika obiteljske mirovine su žene, što znači da su one u najvećoj ugrozi od siromaštva, a to otvara mnogo prostora za društvenu diskriminaciju po toj osnovi. K tome, kako Hrvatska spada u zemlje koje imaju visoku stopu samačkih domaćinstava starijih osoba, mjere koje bi zaustavile rastuće siromaštvo te kategorije stanovnika su neophodne.

3. Uvođenje zajamčene minimalne mirovine

Zajamčena minimalna mirovina je postojala do kraja 1998., kada je preimenovana u najnižu mirovinu i time promijenila svrhu. Naime, dok je minimalna mirovina solidarni instrument zaštite od dna siromaštva, najnižom mirovinom se tek jamči mirovina prema godinama radnog staža.

Prema našem prijedlogu izračun minimalne mirovine vezao bi se automatski s minimalnom bruto plaćom, tako da njezin donji prag za 15 godina radnog staža (što je uvjet za stjecanje starosne mirovine) mirovina iznosi 45 posto minimalne plaće, odnosno sada 1.548 kn, a za svaku dodatnu godinu staža bi se dodavao iznos jedne aktualne vrijednosti mirovine, 63,88 kn. Time bi minimalna mirovina za 30 godina radnog staža (1.548 + 15 godina x 63,88/958 kn) iznosila 2.506 kn; a za 40 god staža (1.548 + 25 godina x 63,88) – 3.145 kn. Minimalna mirovina bi se odnosila na osobne mirovine stečene radom i plaćanjem doprinosa u Hrvatskoj.

Ovime bi se spriječilo daljnje siromašenje umirovljenika te bi se podigao donji prag mirovine, što bi podiglo prosjek mirovina i posljedično omogućilo veću dostupnost zdravstvenih i drugih usluga potrebnih za normalan život, što svakako podiže umirovljenički standard i kvalitetu života.

4. Državna naknada za starije od 65 godina

Ovaj se prijedlog kolokvijalno naziva uvođenje „nacionalne mirovine“ i takvu naknadu za starije od najčešće 65 godina života imaju gotovo sve EU zemlje i više od 110 zemalja u svijetu. Hrvatska bi takvu naknadu trebala uvesti paralelno s mirovinskom reformom, iako ne i kao njezin dio jer je riječ o socijalnom, a ne mirovinskom davanju. Na potrebu žurnog uvođenja ukazuje i podatak da Hrvatska, uz Španjolsku, ima samo 64 posto pokrivenosti stanovništva starijeg od 65 godina starosnim mirovinama (za razliku od većine EU zemalja koje imaju 90-100 posto pokrivenosti).

Kako bismo riješili ovaj problem, predlažemo da se i nacionalna mirovina veže uz minimalnu bruto plaću i da iznosi 30 posto bruto minimalne plaće, što je 1.032 kn te da se institut zajamčene minimalne mirovine i nacionalne mirovine uvedu paralelno, kako ne bi došlo do nezadovoljstva umirovljenika koji su stekli mirovine temeljem rada. Kako ovdje govorimo o ljudima koji nisu stekli uvjete za starosnu mirovinu, a imaju 65 ili više godina starosti, te imaju određene prihodovne i imovinske uvjete, za njih iz državnih sredstava za socijalne naknade treba izdvojiti potrebna sredstva za preživljavanje.

.

Vijesti

Aladrović: Oko 53.000 nacionalnih mirovina isplaćivat će se iz proračuna

‘Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva.’

Objavljeno

|

Autor

Tijekom aktualnog prijepodneva koje je obilježilo početak nove saborske sjednice, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović odgovorio je na nekoliko pitanja u vezi najavljene takozvane nacionalne mirovine.

“Preliminarne projekcije govore da će 2021. biti od 53-55 tisuća građana koji će biti stariji od 65 godina, a bez ikakvog dohotka. To je opširan okvir te mirovine. Bitno je naglasiti da se ona neće isplaćivati iz doprinosa. Doprinosi iz rada isplaćuju se za (radničke, op. mv.) mirovine. Vrlo vjerojatno, isplata nacionalne mirovine biti će unutar prihoda proračuna.”


Visinu te mirovine, kaže ministar, odredit će radna skupina. Naime, ona će odlučiti hoće li se ići na dohodovni, imovinski cenzus ili neke druge institute i prakse koje postoje na razini EU.

“Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva. To je skupina ljudi za koju smo odgovorni i za čiju se egzistenciju moramo pobrinuti. To je smisao nacionalne mirovine, ta zaštita najslabijih u društvu. Da ih, na neki način, obeštetimo i da im osiguramo dostojanstvenu starost”, obrazložio je Aladrović.

Kaže, riječ je o institutu o kojem se već duže razmišlja, no sada se krenulo u njegovu realizaciju: “U proteklom razdoblju smo u okviru malih radnih skupina u Ministarstvu postavili temelje za uvođenje nacionalne mirovine. Idući tjedan bi, pretpostavljam, trebala početi raditi velika radna skupina sastavljena od akademske zajednice, stručnjaka za mirovinski sustav, stručnjaka iz Ministarstva, Sindikata umirovljenika, radničkih sindikata i svih onih koji imaju nešto za reći o ovoj temi.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP