Prati nas

Mozaik

Starijima će pomagati roboti koji poznaju njihovu kulturu

Znanstvenici iz Europe i Japana nastoje dizajnirati robota koji ničime neće uvrijediti osobu o kojoj brine, odnosno robota koji će biti kulturno osjetljiv i poštovati kulturne norme. Riječ je o projektu imena CARESSES što je akronim od Culture-Aware Robots and Environmental Sensor Systems for Elderly Support, odnosno u slobodnom prijevodu, kulturno osjetljiv robot za pomoć starijima.

Objavljeno

|

screenshot: CARESSES/Youtube

Ljudi sve dulje žive što je svakako dobra vijest. No postoji i druga strana priče. Dulji život znači da će se broj starijih osoba koje trebaju pomoć povećavati što će biti dodatno opterećenje na već ionako prilično opterećen sustav zdravstvene i socijalne skrbi. Rješenje bi mogli biti roboti pomoćnici, piše portal Futurism.

Znanstvenici koji već rade na ovom projektu kažu kako bi u skoroj budućnosti roboti mogli pomagati starijima da ostanu aktivni ili da ne zaborave uzeti lijekove. No znanstvenici iz Europe i Japana idu i korak dalje te nastoje dizajnirati robota koji ničime neće uvrijediti osobu o kojoj brine, odnosno robota koji će biti kulturno osjetljiv i poštovati kulturne norme.



Riječ je o projektu imena CARESSES što je akronim od Culture-Aware Robots and Environmental Sensor Systems for Elderly Support, odnosno u slobodnom prijevodu, kulturno osjetljiv robot za pomoć starijima, koji zajednički financiraju Europska unija i Ministarstvo komunikacija i unutarnjih poslova Japana. Znanstvenici su programirali SoftBank Papper robota da prilagođava svoje ponašanje s obzirom na kulturu i porijeklo osobe koja ga koristi. Robot tako zna da ne smije preporučiti odrezak za večeru osobi koja je hinduist ili zna kako starijoj ženi iz Japana pripremiti proslavu proljetnog festivala Setsubun.

Znanstvenici nisu otkrili kako će točno robota naučiti sve te detalje o nečijoj kulturi, no pretpostavlja se da će sve te informacije robot dobiti prije nego se upozna za “svojom osobom”. Također, nadaju se i da će starije osobe biti spremnije prihvatiti svojeg robotskog pomagača ako ovaj bude upoznat s njihovom kulturom. CARESSES roboti trenutno se testiraju u domovina za starije u Japanu.

“Ispitujemo osjećaju li se ljudi ugodnije u društvu robota koji poštuje njihovu kulturu te povećava lči prisutnost robota kvalitetu života starijih”, kaže jedan od znanstvenika angažiranih oko projekta, Alessandro Saffiotti te dodaje da se nada kako će takvi roboti u budućnosti pomagati i ostalim dobnim skupinama, a ne samo starijima. “Roboti su već danas prisutni u našim životima. Možemo ih naći u školama, bolnicama, u našim domovima, na poslu… Vjerujemo da će, dodamo li im tu kulturnu komponentu, roboti biti još prihvaćeniji od ljudi s kojima su u kontaktu.”

.

Mozaik

Žižek: ‘Za sreću ne smijete imati previše demokracije, ona donosi odgovornost’

Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar, kaže slovenski filozof.

Objavljeno

|

Autor

Tko je Žižek?

Klinički psihijatar, kanadski sveučilišni profesor Jordan Peterson, proglašen je jednim od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, a prije više od godinu dana izazvao je na intelektualni dvoboj Slavoja Žižeka, slovenskog sveučilišnog profesora i ravnatelja londonskog instituta Birkbeck, koji je i sam desetljećima prisutan na globalnoj filozofskoj sceni.

Žižek je bačenu rukavicu napokon prihvatio, a mediji su događaj odmah nazvali “sukobom divova”, javlja HRT.



U razgovoru na temu sreća Peterson je kazao kako smatra da je “sreća nuspojava, nešto što vas snađe”. “Podložni smo silama u sebi koje nisu pod kontrolom volje, a tako je i sa srećom. Ne možete se natjerati biti sretni. Možda se uspijete natjerati da budete nesretni, ali ne i sretni”.

Žižek pak kaže da “za sreću ne smijete imati previše demokracije jer to donosi breme odgovornosti”. “Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar”, dodaje.

Pozivajući se na izjave Winstona Churchilla o demokraciji Peterson kaže da je “riječ o najgorem obliku vladavine koji postoji osim svih ostalih oblika. Isto bi se moglo reći i za kapitalizam. Riječ je o najgorem obliku ekonomskog sustava osim svih ostalih koje smo ikad iskušali”.

Filozofski dvoboj Slavoja Žižeka i Jordana Petersona, kojega neki nazivaju i “debatom stoljeća” mogli ste na Prvom programu HRT-a. Snimku u cijelosti pogledajte 26. travnja na Trećem programu.

Nastavi čitati