Prati nas

Mozaik

Starijima će pomagati roboti koji poznaju njihovu kulturu

Znanstvenici iz Europe i Japana nastoje dizajnirati robota koji ničime neće uvrijediti osobu o kojoj brine, odnosno robota koji će biti kulturno osjetljiv i poštovati kulturne norme. Riječ je o projektu imena CARESSES što je akronim od Culture-Aware Robots and Environmental Sensor Systems for Elderly Support, odnosno u slobodnom prijevodu, kulturno osjetljiv robot za pomoć starijima.

Silvija Novak

Objavljeno

|

screenshot: CARESSES/Youtube

Ljudi sve dulje žive što je svakako dobra vijest. No postoji i druga strana priče. Dulji život znači da će se broj starijih osoba koje trebaju pomoć povećavati što će biti dodatno opterećenje na već ionako prilično opterećen sustav zdravstvene i socijalne skrbi. Rješenje bi mogli biti roboti pomoćnici, piše portal Futurism.

Znanstvenici koji već rade na ovom projektu kažu kako bi u skoroj budućnosti roboti mogli pomagati starijima da ostanu aktivni ili da ne zaborave uzeti lijekove. No znanstvenici iz Europe i Japana idu i korak dalje te nastoje dizajnirati robota koji ničime neće uvrijediti osobu o kojoj brine, odnosno robota koji će biti kulturno osjetljiv i poštovati kulturne norme.


Riječ je o projektu imena CARESSES što je akronim od Culture-Aware Robots and Environmental Sensor Systems for Elderly Support, odnosno u slobodnom prijevodu, kulturno osjetljiv robot za pomoć starijima, koji zajednički financiraju Europska unija i Ministarstvo komunikacija i unutarnjih poslova Japana. Znanstvenici su programirali SoftBank Papper robota da prilagođava svoje ponašanje s obzirom na kulturu i porijeklo osobe koja ga koristi. Robot tako zna da ne smije preporučiti odrezak za večeru osobi koja je hinduist ili zna kako starijoj ženi iz Japana pripremiti proslavu proljetnog festivala Setsubun.

Znanstvenici nisu otkrili kako će točno robota naučiti sve te detalje o nečijoj kulturi, no pretpostavlja se da će sve te informacije robot dobiti prije nego se upozna za “svojom osobom”. Također, nadaju se i da će starije osobe biti spremnije prihvatiti svojeg robotskog pomagača ako ovaj bude upoznat s njihovom kulturom. CARESSES roboti trenutno se testiraju u domovina za starije u Japanu.

“Ispitujemo osjećaju li se ljudi ugodnije u društvu robota koji poštuje njihovu kulturu te povećava lči prisutnost robota kvalitetu života starijih”, kaže jedan od znanstvenika angažiranih oko projekta, Alessandro Saffiotti te dodaje da se nada kako će takvi roboti u budućnosti pomagati i ostalim dobnim skupinama, a ne samo starijima. “Roboti su već danas prisutni u našim životima. Možemo ih naći u školama, bolnicama, u našim domovima, na poslu… Vjerujemo da će, dodamo li im tu kulturnu komponentu, roboti biti još prihvaćeniji od ljudi s kojima su u kontaktu.”

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP