Prati nas

Mozaik

Studenti i penzioneri kao cimeri? Zašto ne? Sjajno funkcionira!

Program “Symbiosis” spaja studente koji traže povoljan smještaj i starije osobe koji imaju jednu slobodnu sobu u stanu ili kući i mogu studentu ponuditi malo podrške i društva.

Objavljeno

|

Tafadzwa i Constance (foto: screenshot Youtube)

Smijeh često odzvanja domom Constance Jain (73) u Hamiltonu. Razlog tome vrlo često je njezina cimerica Tafadzwa Machipisa. “S Tafadzwom je vrlo lako. Puna je veselja i uvijek je zanima što ima novo kod mene”, kaže Constance. Njih dvije čine se vrlo povezane, kao da su prijateljice već dugi niz godina, iako se znaju tek 12 mjeseci i iako ih dijeli čak 46 godina dobne razlike. Tafadzwa je iz Zimbabvea, ima 27 godina i studira medicinu na Sveučilištu McMaster.

Dvije žene spojio je posebno osmišljen program stanovanja koji spaja studente i starije osobe koje žive same. Ideja je postala iznimno popularna u mnogim gradovima SAD-a, a stručnjaci kažu da je takav suživot iznimno koristan pogotovo za starije koji često pate od usamljenosti.


Ovaj međugeneracijski program stanovanja zove se „Symbiosis“ jer se temelji na uzajamnoj koristi, simbiotskom odnosu od koje obje strane profitiraju, kaže idejna začetnica programa, Soumeya Abed. “Program spaja studente koji traže povoljan smještaj i starije osobe koje imaju jednu slobodnu sobu u stanu ili kući i mogu studentu ponuditi malo podrške i društva”, kaže Abed.

Traži se najbolja kombinacija

Abed je na ovakvu ideju došla inspirirana vlastitim iskustvom kad je, zahvaljujući sličnom programu, prije desetak godina i sama kao studentica živjela s jednom umirovljenicom u Francuskoj. Naravno, prije nego student useli u dom nekog umirovljenika, provedu se iscrpne analize i testovi kako bi se osiguralo da si dvoje ljudi koji će dijeliti životni prostor odgovaraju.

Prije nego počnu predavanja, u konferencijskoj dvorani studentskog kampusa, Abed i njezin tim ispituju prijavljene studente o raznim temama koje uključuju njihove osobne navike, spremnost da pomognu oko kućanskih poslova i da uopće žive izvan kampusa. Što se starijih osoba tiče, oni moraju imati zasebnu sobu za studenta, osiguranje doma i zajedničke prostorije poput kupaonice i kuhinje. Također, ne smiju imati bilo kakve kognitivne poteškoće karakteristične za stariju dob.

Međugeneracijsko sustanarstvo započelo je kao pilot projekt prošle godine. Pristiglo je 40 prijava i deset studenata uselilo je sa starijim stanodavcima. Ove godine broj prijavljenih se povećao.  Abed kaže da je za školsku godinu koja upravo kreće jedan međugeneracijski par već oformljen, no intervjui starijih osoba i studenata kojima nastava počinje nešto kasnije, i dalje traju.

Tafadzwi s početka priče toliko se svidio suživot s Constance da se prijavila ponovno i ove godine. “Ako nam je dobro, zašto to prekidati?”

Zajednički interesi i pokoja svađa

Constance svoju cimericu opisuje kao “vrlo intelektualno stimulirajuću”. No uz smiješak dodaje da su imale i nekoliko nesuglasica i to oko – cipela. No Constance dodaje kako ona i Tafadzwa imaju mnogo toga zajedničkog. Obje zanima arheologija i južna Afrika. Tafadzwa je ondje studirala, a Constance tamo putovala s pokojnim mužem.

Slično pozitivno iskustvo ima i Cara Duncan (23), studentica gerontologije. Njezina cimerica je Lasly Adamson (92). “Nobično je imati cimericu od 92 godine”, smije se Cara. No Lesly dodaje da su njih dvije vrlo brlo “kliknule”. I Cara stanuje sa svojom cimericom već drugu godinu zaredom. Cara plaća nešto nižu stanarinu jer pomaže oko kućanskih poslova poput pranja rublja. No Lesly je najvažnije da ima nekoga s kim može popričati. “Ne volim biti sama. Puno je bolje otkako je Cara tu”, kaže Lesly.

Usamljenost je „tihi ubojica“

Pomoć oko kućanskih poslova je svakako poželjna, no starijima je mnogo bitnije društvo. “Čak 25 posto (četvrtina) svih starijih kažu da nemaju bližeg člana rodbine koji bi im otišao do ljekarne podići recep”, kaže doktor Samir Sinha, ravnatelj odjela za gerijatriju u bolnici Mount Sinai.

On opisuje usamljenost kao “tihog ubojicu” koji ima značajne implikacije na zdravlje i uzrokuje tjeskobu i depresiju. Program međugeneracijskog sustanarstva vidi kao projekt koji doslovno spašava živote. “Uz takav program stariji mogu imati određeni osjećaj sigurnosti i mogu dulje zadržati svoju neovisnost.” Baš tu neovisnost i društvo i Constance izdvaja kao ključno: “Divno je čuti otvaranje ulaznih vrata i glas moje Tafadzwe.”

.

Mozaik

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Objavljeno

|

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP