Prati nas

Vijesti

Za 20. listopada zakazan je prosvjed protiv Pavićeve reforme

Sadašnje stanje mirovinskog sustava rezultat je promašenih politika prethodnih vlada. Europska komisija sustavno Hrvatsku, od ulaska u Europsku uniju, gura u reformu na takav način, stvarajući osjećaj beznađa kako bi potaknula hrvatske građane na iseljavanje i dobila kvalitetnu radnu snagu za potrebe Njemačke ili Irske.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Predsjednici triju sindikalnih središnjica, Mladen Novosel, Krešimir Sever i Vilim Ribić, najavili su za subotu, 20. listopada u podne, na Europskom trgu u Zagrebu prosvjed protiv predložene mirovinske reforme.

Reformom se, podsjetimo, predviđa produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina i dodatna penalizacija prijevremenog umirovljenja od čak 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.


Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel objavio je da su pripreme za prosvjed u tijeku i najavio da će usuglašena stajališta triju središnjica uputiti ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću. Ovisno o njegovoj reakciji odlučit ćemo o daljnjim akcijama, rekao je Novosel i poručio kako to neće biti sindikalni prosvjed, nego poziv građanima da podignu svoj glas.

Prvomajski prosvjed 2018.

Sindikalist Mladen Novosel (foto: Sandro Bura)

Kaže, sadašnje stanje mirovinskog sustava rezultat je promašenih politika prethodnih vlada. Europska komisija sustavno Hrvatsku, od ulaska u Europsku uniju, gura u reformu na takav način, stvarajući osjećaj beznađa kako bi potaknula hrvatske građane na iseljavanje i dobila kvalitetnu radnu snagu za potrebe Njemačke ili Irske.

Vlada prihvaća zahtjeve Bruxellesa i ne suprotstavlja se ekonomskoj politici koja nas očito guši i ne omogućava nam veći gospodarski rast. Problem mirovinskog sustava generira velik broj umirovljenika koji primaju mirovine po posebnim propisima, kao i onih iz veteranske populacije, smatra Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata.

I Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva građane na prosvjed

Kako nam je potvrdila predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović, i SUH podržava ovaj prosvjed. Na svojoj su Facebook stranici napisali: “Dragi prijatelji, budite u subotu 20. listopada točno u podne na Europskom trgu u Zagrebu. Nisu pristali poboljšati formulu za usklađivanje mirovina, ne vide bijedu i poniženje umirovljenika. Zato ćemo se sa svojim zahtjevima pridružiti prosvjedu.

Jasna Petrović (foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr)

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe kako treba uzeti u obzir da je životni vijek hrvatskih građana niži od prosjeka Europske unije, kao i po broju godina zdravog života nakon umirovljenja. Hrvatska treba Europskoj komisiji i Svjetskoj banci jasno reći da nije spremna za produljenje radnog vijeka. U protivnom najavio je građanski neposluh i raspisivanje referenduma.

Krešimir Sever, NHS (foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr)

Što se tiče penalizacije prijevremenog umirovljenja, predlažu zadržavanje postojećeg modela jer odlazak u prijevremenu mirovinu često nije dobrovoljni izbor radnika. Također predlažu da se umjesto kažnjavanja radnika sankcioniraju poslodavci koji potiču radnike na ranije umirovljenje.

U vezi starosne mirovne za dugogodišnjeg osiguranika smatraju kako treba zadržati postojeće zakonsko rješenje jer je 41 godina staža sasvim dovoljna za ostvarivanje mirovine bez penalizacije, ako osoba više ne može raditi.

Vezano uz pravo izbora mirovine za osiguranike 2. stupa, sindikati pozdravljaju mogućnost povratka u 1. stup ako je to povoljnije za osiguranika, jer smatraju kako se tom mjerom povećavaju mirovne za velik broj građana s najmanjim primanjima.

Sindikati se protive povećanju izdvajanja za 2. stup tako da se time umanje izdvajanja za 1. stup međugeneracijske solidarnosti i traže preispitivanje postojećeg modela mirovinske štednje u 2. stupu.

.

Vijesti

Splićanin (15) se ne sjeća da je ubio staricu (89), a neće ni ići u zatvor: ‘Bio sam smantan’

Nije želio odgovarati ni na kakva pitanja suca i zamjenika državnog odvjetnika, već je kazao da se svih događaja tog dana jako slabo sjeća i da je bio živčan i agresivan odnosno u svojevrsnoj narkomanskoj krizi jer se taj dan nije uspio drogirati.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

15-godišnjak iz Splita koji je u ponedjeljak poslijepodne priveden zbog ubojstva 89-godišnje žene ne sjeća se što napravio. Barem je tako izjavio u svojoj obrani pred sucem istrage splitskog Županijskog suda.

Sudac za mladež odredio mu je istražni zatvor “zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i osobito teških okolnosti”. Osumnjičen je da je u nedjelju kasno popodne zakucao na vrata stana 89-godišnjakinje na 3. katu Sukošanske ulice u Splitu nakon čega je staricu ugurao u stan. Potom joj je zadao više udaraca od kojih je umrla na mjestu napada. Nakon što ju je ubio tijelo je odvukao do balkona i tamo ostavio. Iz stana ništa nije nestalo.


Kako javlja Slobodna Dalmacija, nije želio odgovarati ni na kakva pitanja suca i zamjenika državnog odvjetnika, već je kazao da se svih događaja tog dana jako slabo sjeća i da je bio živčan i agresivan odnosno u svojevrsnoj narkomanskoj krizi jer se taj dan nije uspio drogirati. Pojasnio je da se znao “pucati” konzumirajući speed (amfetamine) i marihuanu i da je tog dana bio smantan. Tvrdio je da je bježao od nekakve grupe od petnaestak njemu nepoznatih momaka koji su ga htjeli pretući.

Nije govorio ništa o konkretnom događaju, odnosno kako i zašto je došao do zgrade u Sukoišanskoj i što se odigralo u stanu na trećem katu u kojem je, nakon njegova pohoda, smrskanog lica ostala ležati nedužna 89-godišnja starica.

Iako se osnovano sumnja da je počinio brutalno i okrutno ubojstvo, 15-godišnjak po zakonu ne može ići u zatvor. Kako nema još navršenih niti 16 godina, njega zakon tretira kao mlađeg maloljetnika i na njega se primjenjuje Zakon o sudovima koji propisuje da on ne može završiti čak niti u maloljetničkom zatvoru. Kako Zakon propisuje, maloljetniku koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršio četrnaest, a nije navršio šesnaest godina života mogu se izreći odgojne mjere i sigurnosne mjere, javlja Slobodna.

Može biti upućen u odgojni zavod gdje može ostati najmanje šest mjeseci, a najdulje tri godine s tim da sud mora svakih šest mjeseci ispitati ima li osnove ovu mjeru obustaviti ili je zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP