Prati nas

Vijesti

Za 20. listopada zakazan je prosvjed protiv Pavićeve reforme

Sadašnje stanje mirovinskog sustava rezultat je promašenih politika prethodnih vlada. Europska komisija sustavno Hrvatsku, od ulaska u Europsku uniju, gura u reformu na takav način, stvarajući osjećaj beznađa kako bi potaknula hrvatske građane na iseljavanje i dobila kvalitetnu radnu snagu za potrebe Njemačke ili Irske.

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Predsjednici triju sindikalnih središnjica, Mladen Novosel, Krešimir Sever i Vilim Ribić, najavili su za subotu, 20. listopada u podne, na Europskom trgu u Zagrebu prosvjed protiv predložene mirovinske reforme.

Reformom se, podsjetimo, predviđa produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina i dodatna penalizacija prijevremenog umirovljenja od čak 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.



Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel objavio je da su pripreme za prosvjed u tijeku i najavio da će usuglašena stajališta triju središnjica uputiti ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću. Ovisno o njegovoj reakciji odlučit ćemo o daljnjim akcijama, rekao je Novosel i poručio kako to neće biti sindikalni prosvjed, nego poziv građanima da podignu svoj glas.

Prvomajski prosvjed 2018.

Sindikalist Mladen Novosel (foto: Sandro Bura)

Kaže, sadašnje stanje mirovinskog sustava rezultat je promašenih politika prethodnih vlada. Europska komisija sustavno Hrvatsku, od ulaska u Europsku uniju, gura u reformu na takav način, stvarajući osjećaj beznađa kako bi potaknula hrvatske građane na iseljavanje i dobila kvalitetnu radnu snagu za potrebe Njemačke ili Irske.

Vlada prihvaća zahtjeve Bruxellesa i ne suprotstavlja se ekonomskoj politici koja nas očito guši i ne omogućava nam veći gospodarski rast. Problem mirovinskog sustava generira velik broj umirovljenika koji primaju mirovine po posebnim propisima, kao i onih iz veteranske populacije, smatra Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata.

I Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva građane na prosvjed

Kako nam je potvrdila predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović, i SUH podržava ovaj prosvjed. Na svojoj su Facebook stranici napisali: “Dragi prijatelji, budite u subotu 20. listopada točno u podne na Europskom trgu u Zagrebu. Nisu pristali poboljšati formulu za usklađivanje mirovina, ne vide bijedu i poniženje umirovljenika. Zato ćemo se sa svojim zahtjevima pridružiti prosvjedu.

Jasna Petrović (foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr)

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe kako treba uzeti u obzir da je životni vijek hrvatskih građana niži od prosjeka Europske unije, kao i po broju godina zdravog života nakon umirovljenja. Hrvatska treba Europskoj komisiji i Svjetskoj banci jasno reći da nije spremna za produljenje radnog vijeka. U protivnom najavio je građanski neposluh i raspisivanje referenduma.

Krešimir Sever, NHS (foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr)

Što se tiče penalizacije prijevremenog umirovljenja, predlažu zadržavanje postojećeg modela jer odlazak u prijevremenu mirovinu često nije dobrovoljni izbor radnika. Također predlažu da se umjesto kažnjavanja radnika sankcioniraju poslodavci koji potiču radnike na ranije umirovljenje.

U vezi starosne mirovne za dugogodišnjeg osiguranika smatraju kako treba zadržati postojeće zakonsko rješenje jer je 41 godina staža sasvim dovoljna za ostvarivanje mirovine bez penalizacije, ako osoba više ne može raditi.

Vezano uz pravo izbora mirovine za osiguranike 2. stupa, sindikati pozdravljaju mogućnost povratka u 1. stup ako je to povoljnije za osiguranika, jer smatraju kako se tom mjerom povećavaju mirovne za velik broj građana s najmanjim primanjima.

Sindikati se protive povećanju izdvajanja za 2. stup tako da se time umanje izdvajanja za 1. stup međugeneracijske solidarnosti i traže preispitivanje postojećeg modela mirovinske štednje u 2. stupu.

.

Vijesti

Poskupjela je uskrsna košarica, tročlana obitelj će potrošiti od 703 do 1.824 kune

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Objavljeno

|

Autor

Koliko potrošiti za Uskrs?

Nezavisni hrvatski sindikati i ove su godine izračunali cijenu uskrsne košarice u tri kategorije: skromna, srednja  i bogatija. Košarice se, kao i u slučaju božićnih košarice,

Tako bogatija košarica ove godine iznosi 1.824,43 kn, dok je prošle godine iznosila 1.715,24 kn (skuplja je za 109,19 kn). Ovogodišnja srednja košarica iznosi 1.225,45 kn, a prošle je godine iznosila 1.224,41 kn (skuplja je za 1,04 kn). Skromna košarica ove godine iznosi 703,28 kn, a lani je iznosila 666,44 kn (skuplja je za 36,84 kn). Ugrubo, vrijednost bogate košarice povećana je za malo više od stotinu kuna, srednje za jednu kunu, a skromne za malo manje od četrdeset kuna.



Niži PDV nije doveo do nižih cijena hrane

Promatrajući prosječne cijene i najčešće cijene u sklopu sindikalnog istraživanja o uskrsnoj košarici, ne može se reći kako je došlo do pada cijena namirnica čija se stopa PDV-a smanjila zadnjom izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Upravo te namirnice su podložne najvećim promjenama, razlikama u cijenama i u prosjeku su se zadržale na približno istoj razini, priopćio je NHS.

Na tržišno najzastupljenijim lokacijama, kao što su primjerice mesnice, kod odabranih namirnica iz košarice primijećene su pretežito jednake cijene u usporedbi s prošlom godinom.

Što se tiče povrća može se reći da su cijene također nepromijenjene, dok su kod voća, jednako kao i prošle godine i u jednakom rasponu, zabilježene najveće razlike u cijenama, ovisno o podrijetlu i kvaliteti.

Jaja su skuplja, pojedini prerađeni proizvodi jeftiniji

Prosječne cijene svježih jaja, koja su ujedno i simbol Uskrsa, blago su porasle u odnosu na prošlu godinu te se i dalje značajno razlikuju, ovisno o veličini i načinu uzgoja. I samo kretanje vrijednosti sindikalnih uskrsnih košarica promatrano po kategorijama pokazuje kako su u prosjeku cijene kvalitetnijih proizvoda porasle, što potvrđuje kretanje bogatije uskrsne košarice.

Nadalje, cijene neprerađenih proizvoda su ostale pretežito stabilne, dok su cijene pojedinih prerađenih i poluprerađenih proizvoda blago pale, što se djelom odrazilo na približno nepromijenjenu vrijednost srednje košarice u odnosu na prošlu godinu. I vrijednost skromne košarice je porasla, iako ne značajno, što jednim dijelom pokazuje kako su cijene tzv. egzistencijalnih namirnica u prosjeku stabilne, dok pojedine bilježe i blagi rast.

Što je u bogatoj košarici?

Jedino je ona bogatija košarica u duhu tradicije, dok je srednja već neki kompromis, a skromna je tek na razini obilježavanja. Iz visine košarice jasno je kako si većina građana ne samo da ne može financijski priuštiti obilježiti blagdane kako su to tradicionalno radili njihovi djedovi i bake pa čak i roditelji. Većini je nedostupna bogatija, ali velikom dijelu građana čak i ona srednja košarica.

U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica.

Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine (teletine, janjetine), u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš.

Što krije skromna košarica?

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama te je pri obradi korištena prosječna cijena za proizvode istih proizvođača kada su zabilježene razlike u cijenama, a kada se jednaka cijena ponovila na više mjesta, što je često bio slučaj u velikim trgovačkim lancima, kao najpogodniji pokazatelj korišten je mod tj. najčešća cijena.

Nastavi čitati