Prati nas

Vijesti

Žene koje su rađale imat će nižu mirovinu od onih koje nisu

Situacija je još i gora za majke blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta koje koriste pravo na rodiljni dopust do treće godine djetetova života, a koje su nakon isteka prve godine nekad primale 1.663 kune, dok je sad riječ o 2.328 kuna.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Hću li zbog porodiljnog imati manju mirovinu?
foto: Pixabay

Država majke kažnjava manjim mirovinama nego što ih imaju žene bez djece, budući da u izračun mirovine ulazi i vrijeme provedeno na rodiljnom, odnosno roditeljskom dopustu, kad je mnogim ženama naknada manja od plaće, piše Novi list.

Na pitanje hoće li i što biti učinjeno kako bi se mirovine majki izjednačile s onima  žena koje nisu bile na rodiljnom dopustu, Ministarstvo za demografiju odgovorilo je da će se “pristupiti odgovarajućim izmjenama u skladu s financijskim mogućnostima”.


Kako sada stvari stoje, žena koja, primjerice, ima plaću od šest tisuća kuna, ali je 2005. godine rodila prvo, dvije godine kasnije i drugo dijete te na rodiljnom dopustu provela ukupno dvije godine, u prvih je šest mjeseci svog rodiljnog dopusta primala tada maksimalno dozvoljenih 4.257, a u drugom dijelu 2.500 kuna, što znači da će imati manju mirovinu od žene s istom plaćom koja nema djece. Situacija je još i gora za majke blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta koje koriste pravo na rodiljni dopust do treće godine djetetova života, a koje su nakon isteka prve godine nekad primale 1.663 kune, dok je sad riječ o 2.328 kuna.

Nižu će mirovinu, dakako, imati i očevi na rodiljnom odnosno roditeljskom dopustu. Tijekom 2016. godine je, primjerice, 158 očeva koristilo rodiljni dopust tijekom prvih šest mjeseci djetetova života, a njih 1.930 nakon toga, tijekom sljedećih šest mjeseci. To znači da na tisuću očeva samo dvojica koriste rodiljni dopust, a samo četvorica idu na roditeljski dopust, javlja Novi list.

.

Vijesti

Markotić: ‘200.000 smrti je prihvatljivo? Zamislite nekoga koga volite među njima. Čovjek nije broj!’

Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Članica Nacionalnog stožera civilne zaštite i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“, Alemka Markotić, komentirala je brojne teorije zavjere koje se pletu oko epidemije koronavirusa. Između ostalog, u programu Hrvatske televizije, odgovorila je i na pitanje umiru li kronično bolesne osobe sa koronavirusom ili od njega.

Nekoliko javnih osoba izvan epidemiološke i infektološke struke kritiziralo je mjere obrane od koronavirusa. Tako, kazano je u emisiji, ljudi poput biologa Srećka Sladoljeva i internistice Lidije Gajski dovode u pitanje poteze Stožera navodeći da se radi o neopasnoj epidemiji i blagoj bolesti koju većina preboli.


“Epidemiju ozbiljno shvaćamo i vidimo u kojoj su situaciju države koje inicijalno nisu ozbiljno shvatile tu situaciju. Vodimo se načelom da o stručnim stvarima razgovaramo sa stručnjacima iz zemlje i inozemstva”, odgovorila je Markotić.

Na primjedbe da će u konačnici od koronavirusa stradati jednak broj ljudi kao i od gripe, infektologinja Markotić odgovora: “Ne znam što bih rekla, osim što bih pustila snimke iz Italije i New Yorka gdje su po hodnicima bolnica brojne crne vreće. Vidjela sam baš takvu sliku iz New Yorka jučer. Mislim da to nije nitko zaslužio. Puno puta sam rekla da čovjek nije broj. Svaki ljudski život je vrijedan. Banalizira se i priča o tome da netko zato što je star nije bitan i da je 200.000 smrti nešto što je u redu. Voljela bih da ti koji to govore stave sebe ili nekoga koga vole u tih 200.000. Teorije zavjere uvijek postoje i služe za privlačenje pozornosti i manipulacije ljudima. Mi se bavimo ozbiljnim stvarima na ozbiljan način.”

Odgovarajući na pitanje kako se može znati da je neka osoba umrla od koronavirusa, a ne od neke druge teške bolesti, Markotić je izjavila da je zapravo riječ o kombinaciji, jer “da je osoba bila zdrava, možda ne bi umrla od ove nove bolesti”.

“To su nagađanja. Znamo da kronične bolesti za ovu i većinu drugih infektivnih bolesti predstavljaju visoki rizik. Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Spomenula je i epidemiju španjolske gripe 1918. godine te konstatirala da ljudi nisu ni tada umirali samo zbog virusa, već zbog njegove interakcije s drugim čimbenicima kao su četiri godine rata, gladi i iscrpljenosti ljudi. “Španjolska gripa je ubila desetak puta više ljudi nego cijeli Drugi svjetski rat”, zaključila je Markotić.

Diljem svijeta u ovom trenutku od epidemije koronavirusa umrlo je više od 66.000 ljudi. U Hrvatskoj je smrtnih ishoda 15, dok je oporavljenih 125. Od izbijanja epidemije registrirane su 1.182 infekcije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP