Prati nas

Vijesti

Crkavica ili ne?

Ekonomist Brkljača: Ako ste dovoljno dugo radili, mirovine nisu male

Koliko bi jednom radniku trebalo uzimati od bruto plaće pa da sadašnji umirovljenik ima pristojnu mirovinu? Ne trebate biti „matematičari“ da shvatite kako je to dvoje, adekvatnost mirovina i samoodrživi sustav, nespojivo i s puno povoljnijim omjerom radnika i umirovljenika.

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto. Sandro Bura

Može li se problem mirovinskog sustava opisati u dvije točke? Ekonomist Ivica Brkljača misli da može pa je na Facebooku objasnio činjenice za koje misli da ih mnogi ne razumiju dovoljno dobro. Njegovo objašnjenje prenosimo u cijelosti.

Mirovinski sustav je propao

“Problem neodrživosti mirovinskog sustava (preciznije, prvog stupa međugeneracijske solidarnosti) je u nepovoljnom omjeru radnika i umirovljenika. U Hrvatskoj danas 1,2 radnika financira mirovinu jednog umirovljenika; pa na koji način takav sustav može biti financijski samoodrživ? Koliko bi jednom radniku trebalo uzimati od bruto plaće pa da sadašnji umirovljenik ima pristojnu mirovinu? Ne trebate biti „matematičari“ da shvatite kako je to dvoje, adekvatnost mirovina i samoodrživi sustav, nespojivo i s puno povoljnijim omjerom radnika i umirovljenika.


Od mirovinskih doprinosa skupi se tek 56% sredstava potrebnih za isplatu svih mirovina, a ostatak se nadoda iz državnog proračuna (poreza). U tom kontekstu, jednako je točna tvrdnja da je ovakav mirovinski sustav odavno propao (jer pola sredstava nedostaje), kao i da je neograničeno održiv (jer kolika god rupa bila, nadodat će se iz državnog proračuna – dok se možemo zaduživati).”

Prerano se ide u penziju

“S druge strane, problem niskih mirovina je prvenstveno u nečem drugom, a to je – prekratak mirovinski staž! Znači, prosječna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koja iznosi oko 2300 kuna ili 37% prosječne plaće, niska je prvenstveno zato što četiri petine umirovljenika nije odradilo puni staž. Malo ljudi zna za slijedeći podatak: starosna mirovina, određena na temelju punog radnog vijeka od 40 i više godina, krajem prošle godine iznosila je (ne uključujući mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima) 4309 kn ili nemalih 72% prosječne neto plaće! Ha, tko bi rekao?

Uglavnom, poanta je da treba više raditi pa će i mirovine biti više. Ipak, jedini ispravan savjet je da štedite sami koliko možete (povrh obveznih mirovinskih izdvajanja). Jedino ćete tako imati kakvu takvu materijalnu sigurnost u mirovini, a oslanjati se samo na državnu mirovinu – nije mudra strategija ni u uređenijim sustavima”, poručio je Brkljača.

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP