Prati nas

Vijesti

Crkavica ili ne?

Ekonomist Brkljača: Ako ste dovoljno dugo radili, mirovine nisu male

Koliko bi jednom radniku trebalo uzimati od bruto plaće pa da sadašnji umirovljenik ima pristojnu mirovinu? Ne trebate biti „matematičari“ da shvatite kako je to dvoje, adekvatnost mirovina i samoodrživi sustav, nespojivo i s puno povoljnijim omjerom radnika i umirovljenika.

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto. Sandro Bura

Može li se problem mirovinskog sustava opisati u dvije točke? Ekonomist Ivica Brkljača misli da može pa je na Facebooku objasnio činjenice za koje misli da ih mnogi ne razumiju dovoljno dobro. Njegovo objašnjenje prenosimo u cijelosti.

Mirovinski sustav je propao

“Problem neodrživosti mirovinskog sustava (preciznije, prvog stupa međugeneracijske solidarnosti) je u nepovoljnom omjeru radnika i umirovljenika. U Hrvatskoj danas 1,2 radnika financira mirovinu jednog umirovljenika; pa na koji način takav sustav može biti financijski samoodrživ? Koliko bi jednom radniku trebalo uzimati od bruto plaće pa da sadašnji umirovljenik ima pristojnu mirovinu? Ne trebate biti „matematičari“ da shvatite kako je to dvoje, adekvatnost mirovina i samoodrživi sustav, nespojivo i s puno povoljnijim omjerom radnika i umirovljenika.


Od mirovinskih doprinosa skupi se tek 56% sredstava potrebnih za isplatu svih mirovina, a ostatak se nadoda iz državnog proračuna (poreza). U tom kontekstu, jednako je točna tvrdnja da je ovakav mirovinski sustav odavno propao (jer pola sredstava nedostaje), kao i da je neograničeno održiv (jer kolika god rupa bila, nadodat će se iz državnog proračuna – dok se možemo zaduživati).”

Prerano se ide u penziju

“S druge strane, problem niskih mirovina je prvenstveno u nečem drugom, a to je – prekratak mirovinski staž! Znači, prosječna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koja iznosi oko 2300 kuna ili 37% prosječne plaće, niska je prvenstveno zato što četiri petine umirovljenika nije odradilo puni staž. Malo ljudi zna za slijedeći podatak: starosna mirovina, određena na temelju punog radnog vijeka od 40 i više godina, krajem prošle godine iznosila je (ne uključujući mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima) 4309 kn ili nemalih 72% prosječne neto plaće! Ha, tko bi rekao?

Uglavnom, poanta je da treba više raditi pa će i mirovine biti više. Ipak, jedini ispravan savjet je da štedite sami koliko možete (povrh obveznih mirovinskih izdvajanja). Jedino ćete tako imati kakvu takvu materijalnu sigurnost u mirovini, a oslanjati se samo na državnu mirovinu – nije mudra strategija ni u uređenijim sustavima”, poručio je Brkljača.

.

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Objavljeno

|

Autor

Zašto su ljudi siromašni?

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP