Prati nas

Zdravlje

OMILJENI NAPITAK

Kavu nije dobro piti odmah nakon buđenja

Koja je prva stvar koju napravite kad ustanete iz kreveta? Kladimo se da je to odlazak do kuhinje i pristavljanje kave, pa tek onda jutarnja higijena i sve ostalo. No možda biste trebali porazmisliti o toj jutarnjoj navici jer kavu nije dobro piti neposredno nakon buđenja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako je najbolje piti kavu?
foto: Pixabay

Ako je prvo na što ujutro pomislite šalica vruće kave, možda biste trebali promisliti još jednom, Naime, stručnjaci tvrde kažu da je omiljeni napitak bolje konzumirati kasnije tijekom dana. Iako se kava konzumira kako bi nas razbudila, nutricionisti kažu da rano jutro možda i nije najbolje vrijeme za kavu ako se želite osjećati budim i pribranim u ostatku dana.

Evo zašto je to tako: organizam nakon buđenja sam krene proizvoditi povišenu razinu kortizola, hormona stresa koji nas razbuđuje. Ako tome dodate kofein, koji čini isto, toliko koritizola odjednom jednostavno može biti previše pa umjesto razbuđivanja može nastupiti osjećaj umora.


“Treba ograničiti unos kave odmah nakon što otvorite oči. Popijte kavu kad vam tijelo proizvodi manje kortizola, tri do četiri sata nakon buđenja”, kaže nutricionistkinja Laura Cipullo. Sredina prijepodneva ili rano popodne najbolje su vrijeme za kavu, smatra nutricionistkinja Lisa Lisiewski.

No ako ne možete zamisliti buđenje bez kave razveselit će vas podatak da postoje i oni koji misle drugačije. Neki nutricionisti, naime, smatraju da je od vremena ispijanja kave važnija njezina količina. Bilo kako bilo, nitko ne preporučuje kavu kasno navečer jer može omesti san.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP