Prati nas

Mozaik

OD PONEDJELJKA DO SRIJEDE

Osobe iznad 40 ne bi trebale raditi više od tri dana tjedno

Zamislite da vam radni tjedan traje od ponedjeljka do srijede. To bi bilo divno, zar ne? No vaš šef se vjerojatno ne bi složio. Ipak, možda promijeni mišljenje nakon što mu pokažete znanstvenu studiju koja dokazuje da su ljudi najproduktivniji ako im je radno vrijeme samo tri dana tjedno.

Objavljeno

|

Stariji radnici ne mogu naći posao
foto: BigStock

Da vam se otvori mogućnost da radite manje od pet dana u tjednu, biste li na to pristali? Odgovor je najvjerojatnije – da. Zapravo, odgovor je vjerojatno – da, naravno, iste sekunde bih to prihvatio! E pa imamo dobru vijest! Postoji istraživanje koje dokazuje da bi radno vrijeme od četiri ili čak tri dana tjedno bilo bolje i za radnika, i za poslodavca. Razmislite o tome kad budete sljedeći put razgovarali sa šefom.

No prije toga, evo što kaže znanost. 2016. u časopisu Melbourne Institute Worker Paper objavljena je studija u kojoj se tvrdi da osobe starije od 40 godina postižu bolje rezultate na poslu i produktivniji su ako rade tri dana u tjednu. Sigurno među vama ima onih koji ovo čitaju i misle: „Pa ja to tvrdim čitavo vrijeme!“ No kako su znanstvenici došli do čarobnog broja tri?
Institut za primijenjenu ekonomiju iz Melbourna ispitao je radne navike 2.500 žena i 3.000 muškaraca pomoću niza kognitivnih testova. Testovi su uključivali čitanje naglas, brojanje unatrag, spajanje slova i brojeva u ograničenom vremenskom roku i slične zadatke.


Nakon što su uzeli u obzir različitu kvalitetu života, ekonomsko blagostanje, strukturu obitelji i zaposlenost, ekonomski stručnjaci su ustanovili da su najproduktivnije one osobe koje rade prosječno 25 sati tjedno. Štoviše, sveukupna kognitivna sposobnost raste do tog 25. radnog sata, nakon čega opada kao posljedica zamora i stresa. „Posao je mač s dvije oštrice. S jedne strane, stimulira aktivnost mozga, no istovremeno dugi radni sati i određene vrste zadataka uzrokuju zamor i stres koji potencijalno štete kognitivnoj funkciji“, kaže profesor ekonomije Colin McKenzie.

Zaključak je ovaj: radni tjedan koji traje od ponedjeljka do srijede bio bi najbolji za sve – i za radnike, i za poslodavce. I, jeste li spremni za onaj razgovor sa šefom?

.

Mozaik

Pogledajte novu izložbu na cesti posvećenu 150. obljetnici rođenja Gandhija

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Objavljeno

|

Autor

Zaželite li se malo boje u ovim tmurnim danima, svratite do Maksimirske ceste i pogledajte „Izložbu na cesti“. Temu životinja zamijenile su nove životinje, no ovoga puta poveznica im je Indija i 150. godišnjica rođenja Mahatme Gandhija.

Izložbu su u suradnji postavili Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Veleposlanstvo Republike Indije RH u Zagrebu i Centar za kulturu i informacije Maksimir. Pod otvorenim nebom tako su izložena djela studenata Akademije; Helene Bosnić, Ane Despot, Dore Klanac, Martine Molnar, Tee Švarić, Nikoline Žabčić i Zdenka Mikše. Akciju su osmislili i mentorski vodili: Tomislav Buntak i Danko Friščić.


Mohandas Karamchand Gandhi, kasnije zvan Mahatma Gandhi, rođen je u Porbandaru 2. listopada 1869. Preminuo je u New Delhiju 30. siječnja 1948. Bio je indijski političar koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije.

Gandhi je živio spiritualnim i asketskim životom propovjednika često provodeći vrijeme u meditaciji. Odnosi u braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim riječima, bili su poput odnosa brata i sestre. Odbijajući bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara odjevao se u tradicionalnu odjeću najsiromašnijih Indijaca i hranio se samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom.

Indijci su ga proglasili svecem i počeli ga nazivati Mahatma (sanskrt, velika duša), nazivom koji je namijenjen samo za najveće mudrace. Gandhijevo zalaganje za nenasilje, znano još i kao ahimsa (sanskrt, nepovrjeđivanje), bilo je izraz životnog puta koji propovijeda hinduizam.

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP