Prati nas

Vijesti

Poruka s vrha

Predsjednica o reformi: Znam jako puno umirovljenika koji bi radili

Ova reforma pruža mogućnost do određene mjere, međutim mislim da to treba više liberalizirati i umjesto penalizacije odlaska u prijevremenu mirovinu treba nekako stimulirati što kasniji odlazak u mirovinu odnosno iznaći načine kako to učiniti da ne idemo u drugu krajnost, kao Grčka, koja je nagrađivala radnike koji dolaze na posao na vrijeme.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kolinda Grabar-Kitarović (foto: Siniša Bogdanić)

Odgovarajući za boravka u Tinjanu na pitanja novinara o subotnjem prosvjedu protiv mirovinske reforme i o odlasku u mirovinu sa 67 godina, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da je mirovinska reforma neophodna, međutim smatra da u ovom trenutku “ona nije stvar sama po sebi i ne može se promatrati samo kao jedan silos nego ovisi o puno elemenata, a jedan od elemenata je demografija”.

Kaže, Pavićevu reformu je pozdravilo i njeno Vijeće za gospodarska pitanja te smatra da će reforma u dugoročnom razdoblju dovesti do stabilnosti mirovinskog sustava. Ono što je brine, rekla je, jesu trendovi u Hrvatskoj koji su, smatra, zapravo povod prosvjedu sindikata i nezadovoljstvu ljudi zbog mirovinske reforme, a to su demografski trendovi, koje prati zdravstvena zaštita, školstvo.


“Moramo mijenjati uvjete rada za radnike zato što je Hrvatska nažalost među onim državama u Europi koja zbog demografskih trendova s jedne strane ima starenje stanovništva jer nam mladi odlaze, ali s druge strane smanjuje se i očekivani životni vijek, što znači da nešto ne štima u sustavu zdravstvene zaštite, te da nam je očito potrebno staviti naglasak na prevenciju i zbog toga mislim da je to jedan od glavnih uzroka zašto sindikati prosvjeduju kada je riječ o dobnoj granici”, rekla je predsjednica.

Prije svega, kazala je, moramo se posvetiti kvalitetnom životu radnika, a drugo pitanje odnosi se na penalizaciju odlaska u prijevremenu mirovinu. “Razumijem primjedbe da često to nije odluka radnika već odluka poslodavca i da su radnici primorani otići u prijevremenu mirovinu i zbog toga penalizacija nije u redu u odnosu na samog radnika. Hrvatska je u dnu Europe kada se govori o postotku razlike između plaće i mirovine, koji je među najnižim u Europi i koji naše umirovljenike stavlja u kategoriju velikog rizika od siromaštva”, rekla je hrvatska predsjednica.

foto: Sandro Bura

Vjeruje da će se pokušati iznaći rješenja koja više idu u smislu stimulacije nego penalizacije. “Znam jako puno umirovljenika koji bi se vratili na tržište rada. Ova reforma pruža mogućnost do određene mjere, međutim mislim da to treba više liberalizirati i umjesto penalizacije odlaska u prijevremenu mirovinu treba nekako stimulirati što kasniji odlazak u mirovinu odnosno iznaći načine kako to učiniti da ne idemo u drugu krajnost, kao Grčka, koja je nagrađivala radnike koji dolaze na posao na vrijeme”, zaključila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Drži kako će se mirovinska reforma morati nužno mijenjati i dalje s obzirom na demografske trendove jer se, kako je rekla, “već sada nalazimo na rubu gdje je postotak broja zaposlenih u odnosu na broj nezaposlenih ili ljudi koji nisu aktivni na tržištu rada toliko približio da u budućnosti doista, ukoliko ne poduzmemo odlučne mjere, možemo se suočiti sa krahom mirovinskog sustava da jednostavno nemamo otkuda i iz čega isplaćivati mirovine”.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP