Prati nas

Vijesti

Poruka s vrha

Predsjednica o reformi: Znam jako puno umirovljenika koji bi radili

Ova reforma pruža mogućnost do određene mjere, međutim mislim da to treba više liberalizirati i umjesto penalizacije odlaska u prijevremenu mirovinu treba nekako stimulirati što kasniji odlazak u mirovinu odnosno iznaći načine kako to učiniti da ne idemo u drugu krajnost, kao Grčka, koja je nagrađivala radnike koji dolaze na posao na vrijeme.

Objavljeno

|

Kolinda Grabar-Kitarović (foto: Siniša Bogdanić)

Odgovarajući za boravka u Tinjanu na pitanja novinara o subotnjem prosvjedu protiv mirovinske reforme i o odlasku u mirovinu sa 67 godina, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da je mirovinska reforma neophodna, međutim smatra da u ovom trenutku “ona nije stvar sama po sebi i ne može se promatrati samo kao jedan silos nego ovisi o puno elemenata, a jedan od elemenata je demografija”.

Kaže, Pavićevu reformu je pozdravilo i njeno Vijeće za gospodarska pitanja te smatra da će reforma u dugoročnom razdoblju dovesti do stabilnosti mirovinskog sustava. Ono što je brine, rekla je, jesu trendovi u Hrvatskoj koji su, smatra, zapravo povod prosvjedu sindikata i nezadovoljstvu ljudi zbog mirovinske reforme, a to su demografski trendovi, koje prati zdravstvena zaštita, školstvo.


“Moramo mijenjati uvjete rada za radnike zato što je Hrvatska nažalost među onim državama u Europi koja zbog demografskih trendova s jedne strane ima starenje stanovništva jer nam mladi odlaze, ali s druge strane smanjuje se i očekivani životni vijek, što znači da nešto ne štima u sustavu zdravstvene zaštite, te da nam je očito potrebno staviti naglasak na prevenciju i zbog toga mislim da je to jedan od glavnih uzroka zašto sindikati prosvjeduju kada je riječ o dobnoj granici”, rekla je predsjednica.

Prije svega, kazala je, moramo se posvetiti kvalitetnom životu radnika, a drugo pitanje odnosi se na penalizaciju odlaska u prijevremenu mirovinu. “Razumijem primjedbe da često to nije odluka radnika već odluka poslodavca i da su radnici primorani otići u prijevremenu mirovinu i zbog toga penalizacija nije u redu u odnosu na samog radnika. Hrvatska je u dnu Europe kada se govori o postotku razlike između plaće i mirovine, koji je među najnižim u Europi i koji naše umirovljenike stavlja u kategoriju velikog rizika od siromaštva”, rekla je hrvatska predsjednica.

foto: Sandro Bura

Vjeruje da će se pokušati iznaći rješenja koja više idu u smislu stimulacije nego penalizacije. “Znam jako puno umirovljenika koji bi se vratili na tržište rada. Ova reforma pruža mogućnost do određene mjere, međutim mislim da to treba više liberalizirati i umjesto penalizacije odlaska u prijevremenu mirovinu treba nekako stimulirati što kasniji odlazak u mirovinu odnosno iznaći načine kako to učiniti da ne idemo u drugu krajnost, kao Grčka, koja je nagrađivala radnike koji dolaze na posao na vrijeme”, zaključila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Drži kako će se mirovinska reforma morati nužno mijenjati i dalje s obzirom na demografske trendove jer se, kako je rekla, “već sada nalazimo na rubu gdje je postotak broja zaposlenih u odnosu na broj nezaposlenih ili ljudi koji nisu aktivni na tržištu rada toliko približio da u budućnosti doista, ukoliko ne poduzmemo odlučne mjere, možemo se suočiti sa krahom mirovinskog sustava da jednostavno nemamo otkuda i iz čega isplaćivati mirovine”.

.

Vijesti

Kujundžić primio europsko priznanje: Hrvatsko zdravstvo je među najboljima na svijetu

Dokaz je to, smatra ministar, odgovorne politike vlade Andreja Plenkovića. Do kraja godine, očekuje da će Hrvatska preuzeti vodstvo po dostupnosti zdravstvenih usluga.

Objavljeno

|

Autor

Veseli nas da si tu, dragi čitatelju. Ponekad nam se čini da ljudi više uopće ne čitaju ono što komentiraju. Ako zaista čitaš ovo, stisni lajk pod tekstom i nemoj ništa komentirati na našoj Facebook stranici. Možeš ga i podijeliti bez komentiranja, ako ti nije teško. Neka ovo bude naš mali eksperiment po uzoru na onaj koji je svojevremeno proveo NPR. Pratimo zajedno raspravu.

Čitatelj je naš saveznik, čak i kad kritizira

Okrit ću ti tajnu: mi novinari volimo kad se ispod naših članaka na društvenim mrežama razvije rasprava. Volimo i kad netko od čitatelja argumentirano (to znači na temelju poznavanja materije i provjerljivih izvora, a ne osobnog osjećaja i vjerovanja) ospori našu tezu ili podatke. Možda se čini da to ne uvažavamo, ali istina je sasvim suprotna. Provjerit ćemo mi sve tvoje navode koji na prvu nisu dim.


Jer naš posao sastoji se od prikupljanja relevantnih podataka i ponekad donošenja stava na temelju tih podataka. Ovisno kojom se novinarskom formom bavimo. Trenirani smo prepoznati logičke greške, uočiti uzorke, odvojiti vrijedne fakte od podvala i slutnji.

Kao ljudi rastemo sve dok smo spremni svoje stavove oblikovati i revidirati prema dostupnim činjenicama. I zato više koristi imamo od uvažavanja i analiziranja onoga što izaziva našu stvarnost. Izgubljeni smo slučajevi kad stvarnost počinjemo savijati prema vlastitim očekivanjima pa uvažavamo samo ono što već postoji u našoj glavi. Novinarski posao je rasti. I zato ga tako teško ostavljamo.

Nečitatelj je vlastiti neprijatelj

Ono što stvarno ne volimo jest kad netko komentira naš rad (prilog, članak), bez da ga je pročitao, pogledao ili poslušao. Toliko to mrzimo da smo o našem zanimanju počeli razmišljati kao uzaludnom. A to ide na štetu i tebi, dragi čitatelju. Jer postoje ljudi koji žele da novinari ne postoje. Oni žele da ti budeš lako upravljiv i da reagiraš na temelju primitivnih impulsa i emocija te reducirane slike svijeta. Oni žele da i ti postaneš nečitatelj. Što se pravopisa u komentarima tiče, od toga smo već davno odustali. Piši kako god želiš.

Dopusti da ti dam primjer: Prenijeli smo priču Novog lista prema kojoj HZZO kreće u kontrolu pružanja zdravstvenih usluga iseljenicima koji se (kao nezaposlene osobe) nisu odjavili s domaćeg zdravstva i koriste ga, a poreze uplaćuju (ili ne) u drugim zemljama. U prilog ove priče ide činjenica da se osiguravatelji umrežuju na razini EU kako bi spriječili zloupotrebe. Priču podržava i Hrvatska udruga ugovornih ordinacija te HZZO. Napose, objavili smo i tekst iz kojeg je nedvojbeno vidljivo da agencije koje posreduju pri zapošljavanju u Irskoj savjetuju svojim klijentima da koriste zdravstvo matične zemlje. Postoje i iskazi iseljenika drugim medijima koji potvrđuju ovu priču.

Dakle, valjalo je odvojiti nekoliko minuta za čitanje, eventualno provjeriti druge izvore i posložiti dobivene informacije koje mogu voditi samo do jednog zaključka: problem postoji. Možda ne znamo koji je njegov opseg, ali postoji. Alarm se trebao uključiti i najvećim naivcima koji vjeruju u poštenje “malog hrvatskog čovjeka”.

Uzalud. Jer naš čitatelj, nazovimo ga Kužator, bez da je pročitao, zna da je to jedna velika LAŽ. Kužator kuži sve; od toga kako se stječe zdravstveno osiguranje preko utjecaja podzemnih voda na tečaj japanskog jena pa do toga da bi ukidanje glasa dijaspore dovelo do poboljšanja zdravstvenog sustava. Njemu je od informiranja i učenja važnije poručiti drugima da “kuži”.

Postoji svijet izvan tvoje glave, prouči ga

Još prije pet godina takvi su kužatori stršali u raspravama kao “drek u punču”. Mogao si ih prepoznati po tome što su, baš kao u navedenom primjeru, postavljali pitanja na koje je već odgovoreno u tekstu ili su se hvatali isključivo naslova u koji ne može stati cijela vijest.

Većina pokušaja upućivanja na čitanje i sagledavanje objavljenih podataka završavala bi neprijateljskim optužbama ili, recimo to otvoreno, glupim provociranjem autora ili administratora na društvenim mrežama. Jer kužatori “znaju sve”. Svako izazivanje njihovih predrasuda (unaprijed postavljenih sudova zasnovanih na nedokazivim tvrdnjama i lažnim autoritetima) u njima izaziva agresiju. Njima informacije nisu potrebne i za njih ne postoji svijet izvan njihove dnevne sobe i njihovog osobnog iskustva. Uzgred, zahvalni smo onima koji ne žele čitati, ali pri tome zadržavaju dobroćudnost i zabavnost u komentarima. Mora se čovjek ponekad i opustiti.

Ima i caka

U međuvremenu se razina javne komunikacije toliko spustila da broj komentatora ponekad debelo premašuje broj čitanja nekog članka, a mi novinari otvaramo šampanjac (pretjerujem) kad se u dugoj “dretvi” pronađe nekoliko stvarno informiranih i kvalitetnih komentara. To nije naročito problematično u zabavnim temama, ali jest u svim ostalim koje bi trebale potaknuti društveno odgovornu akciju.

Postoji još jedna “caka”: novinari i mediji žive doslovno od čitanja. Naš posao nije održavati chat na društvenim mrežama, iako nekad uživamo u tome. Mi te putem društvenih mreža želimo potaknuti na čitanje kako bi bolje razumio svijet oko sebe i donosio kvalitetnije odluke. I zato se nemoj ljutiti kad te uputimo na neko korisno štivo.

A zapravo, čovjek se osjeća neugodno kad odraslim ljudima mora objašnjavati da je poželjan (i za sve sudionike u procesu intelektualno koristan) slijed: čitanje, lajkanje , dijeljenje, komentiranje. Sve poslije čitanja je tek opcija, ali opcija koja je bezvrijedna upravo bez čitanja. Ako si došao do ovoga mjesta s čitanjem, onda to već i sam znaš. Kao što si i shvatio da je gornji naslov samo prevara u funkciji teksta. Živio!

Rezultate našeg eksperimenta možete pogledati na ovoj adresi na Facebooku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP