Prati nas

Mozaik

Smrt i umjetnost

U austrijskom mjestu iskapaju mrtve i oslikavaju im lubanje

Pitoreskni gradić Hallstat nedaleko Salzburga krije neobičnu tajnu. Naime, da bi se uštedjelo na prostoru, pokojnike ni iskapali iz njihovih grobova i kosti im pažljivo slagali u kosturnicu, a lubanje oslikavali cvijećem i raznim drugim ukrasima.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Hallstatt (foto: Silvija Novak)

Hallstatt je malo slikovito mjesto u Austriji stiješnjeno između istoimenog jezera i alpskih vrhova. Planine u ovom dijelu Alpa u blizini Salzburga, bogate su solju što je stoljećima bilo glavni izvor bogatstva. Danas se u Hallstatu sol više ne vadi, no sami rudnici pretvoreni su u turističku atrakciju. Mjesto izgleda bajkovito: pomno uređene kućice od opeke i drveta uzdižu se iznad mirnog jezera, a alpsku idilu remete tek sve brojnije skupine turista.

No ovo lijepo mjestašce krije jednu pomalo mračnu tajnu. Kako je gradić smješten na vrlo uskom pojasu između jezera i planina, uvijek je nedostajalo prostora kako za kuće tako i za groblje. U Hallstattu je zato zaživio vrlo neobičan običaj vezan uz pokojnike.


Nekoliko godina nakon smrti, obitelj bi pokojnikovo tijelo ekshumirala i pažljivo očistila kosti i lubanju. Potomci pokojnika tada bi lubanju oslikali cvijećem i raznim ukrasima te na nju napisali ime i godinu rođenja i smrti pokojnika. Kosti bi tada bile položene u kosturnicu pored crkve, a oslikane lubanje bile bi izložene na policama kosturnice gdje se mogu vidjeti još i danas.

Običaj iskapanja kostiju i oslikavanja lubanja postojao je sve donedavno. Posljednja pokojnica čija je lubanja položena u kosturnicu umrla je 1985. a na njezinoj se lubanji još uvijek može vidjeti zlatan zub. Kako je u međuvremenu kremiranje postalo uobičajena praksa, više nema potrebe za iskapanjem pokojnika i spremanjem njihovih kostiju kako bi se uštedjelo na prostoru.

Hallstatt (foto: Silvija Novak)

Hallstatt (foto: Silvija Novak)

Hallstatt (foto: Pixabay)

.

Show

Ljiljana Saucha: ‘Nisam znala da mi je to zadnja emisija, kažu da žele mlađe’

U programu Za slobodu 1991. uređivala je vijesti, podnevni i večernji dnevnik. Uređivala je i vodila središnji Dnevnik 2000, a zatim gotovo sve dnevnike i vijesti. Od 2011. radi u redakciji kulture.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Kada sam u četvrtak 17. rujna odradila Vijesti iz kulture, nisam znala da će mi to biti zadnje ovakvo pojavljivanje na ekranu u 37 godina dugoj karijeri na HRT-u”, napisala je na Facebooku televizijska urednica i voditeljica Ljiljana Saucha (63).

Kako je objasnila, u petak je doznala da emisiju više neće voditi, jer na HTV-u žele mlade ljude na ekranu. “Sve je ovo ‘novo normalno’, jer imam do mirovine još 14 mjeseci. Svima koji Vama koji ste pratili emisiju – hvala”, napisala je Saucha.


Iako su joj pratitelji novinari na društvenim mrežama savjetovali da tuži HRT zbog ageizma i seksizma, Saucha je odgovorila: “Ma ne, nije mi do toga.” Na pitanje zašto bi se to prihvaćalo kao normalno, odgovorila je: “Vidjela sam da su mnogi prije mene morali otići. I to puno mlađi. To je postalo normalno.”

Jedno od najprepoznatljivijih lica HTV-a, Ljiljana Saucha, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao novinarka Poleta i bila je suradnica suradnica Radija Zagreb od 1979. Vodila je i nekoliko serija za djecu, da bi se potom otisnula u Zagrebačku panoramu. Uređivala je brojne emisije mozaičnog programa kao što su Dobro jutro, Hrvatska, Dobar dan, Hrvatska zemlja i ljudi, Hrvatska danas.

Saucha je bila prva voditeljica hrvatskoga lota 1989. u emisiji Fortuna. U programu Za slobodu 1991. uređivala je vijesti, podnevni i večernji dnevnik. Uređivala je i vodila središnji Dnevnik 2000, a zatim gotovo sve dnevnike i vijesti. Od 2011. radi u redakciji kulture.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP