Prati nas

Zdravlje

sretne kile

Debeli ste? To je možda zato što ste sretni

Iako nitko nije pretjerano sretan zbog prekomjernih kilograma, čini se da su upravo ljudi u sretnim vezama skloniji tome da imaju malo više špeka oko struka. Naime, znanstvenici su doveli u vezu prekomjernu težinu i zadovoljstrvo u vezi ili braku.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Utječe li debljina na dužinu života?
foto: BigStock

Žene i muškarci koji su u braku vjerojatnije će imati nekoliko kilograma viška od samaca, iako upravo oženjeni muškarci i udane žene više paze što jedu. Kako je to moguće? Znanstvenici su ustanovili da upravo ljudi u sretnim vezama češće imaju onaj dosadni “šlaufić” oko struka zato što se osjećaju sigurnijima i dijele obroke sa svojim partnerom. Debelo i sretno stvaran je fenomen, piše portal Fatherly.

Kombinacija predanosti i suživota pogoduje nakupljanju kilograma tako da tek vjenčani parovi u prvoj godini svojega braka u prosjeku dobiju dva do tri kilograma. No znanstvenici sve dosad nisu znali zašto se to događa. “Sretni parovi jedu zdravije, no teže više. Ova saznanja konzistentna su s nekim ranijim istraživanjima, iako ne svima”, objašnjava Stephanie Schoeppe iz Istraživačkog centra na Sveučilištu Queensland.


“Za potrebe istraživanja pratili smo više od 15.000 odraslih osoba i ustanovili da je fenomen debljanja u vezi stvaran.2 Istraživanje je uključivalo i niz pitanja o stilu života, poput informacije puši li osoba, da li se redovito kreće, koliko jede povrća te koliko joj je indeks tjelesne mase. Rezultati su otkrili da osobe u vazi manje puše, jedu manje fast fooda i ne piju toliko alkohola kao samci. Pa ipak, osobe u vezi imaju u prosjeku nekoliko kilograma više.

Schoeppe je ustanovila da parovi češće planiraju obroke te da su porcije zajedničkih, obiteljskih obroka veće iako sadrže više povrća i voća. Porcije samaca i osoba koje jedu same, uglavnom su značajno manje. Osim toga, moguće je i da parovi češće nakupljaju prekomjerne kile jer se više ne trude privući nove partnere. “Trenutno istražujemo na dodatnoj studiji koja propituje kako protok vremena utječe na prekomjerne kilograme kod parova te mijenjaju li se s godinama neki faktori poput zdrave prehrane”, kaže Schoeppe.

Psiholog Wyatt Fisher koji nije bio uključen u studiju prepioručuje parovima koji misle da imaju koji prekomjerni kilogram, da zajedno i vježbaju, osim što zajedno jedu. Također, preporučuje im i da zajednički osmisle meni svojih obroka. „Parovi bi trebali odmah na početku veze prodiskutirati u svojoj prehrani. Ako ih počne brinuti nakupljanje kila, trebali bi zajednički naći rješenje poput zdravijih i manjih obroka ili zajedničkog vježbanja.“

.

Zdravlje

Dolaze nove vrste cjepiva. Koje su njihove prednosti i mane?

I prije pandemije COVID-19 znanstvena zajednica raspravljala je o genetski baziranom cjepivu. No s njim i dolaze rizici koje znanstvenici pokušavaju poništiti prije nego takav lijek uđe u primjenu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Virusi su prodrli u organizam i u stanju su razmnožavati se u stanicama. U nekima oni ponekad, ali ne uvijek, izazovu bolest. Imunosistem može prepoznati virus i napadnute stanice i odstraniti ih obrambenom reakcijom. To imunosistemu uspijeva kod najvećeg broja virusa, ali ne kod svih – izuzetak je, recimo, HIV, piše Deutsche Welle.

Što je obično cjepivo?

Uobičajena cjepiva podrazumijevaju unošenje oslabljenih ili umrtvljenih izazivača bolesti, ili njihovih dijelova, u organizam. Prema važećem medicinskom učenju, imunosistem reagira na strana tijela antitijelima i pamti taj odgovor u “memorijske stanice”. Tako organizam u sljedećem susretu s virusom reagira bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprječava ili u najmanju ruku bivaju spriječeni teži oblici bolesti. To znači da tijelo postaje imuno. U kojoj mjeri i koliko to traje – to zavisi od više faktora.


Što su cjepiva zasnovana na DNK i RNK?

Ovakva cjepiva sadrže genetske informacije izazivača bolesti. Stanice organizma u koje se unese cjepivo prevode te informacije u proteine. Bezazleni dijelovi virusa također izazivaju obrambeni odgovor imunosistema. Tako organizam i poslije ovog cjepiva može brže reagirati na pravi virus.

Cjepivo na bazi RNK – ribonukleinske kiseline – se unosi u organizam u obliku takozvane “informacijske RNK”, koja sadrži neku vrstu uputstva za izgradnju antigena, proteina koji provociraju odgovor imunosistema.

Cjepiva na bazi DNK – dezoksiribonukleinske kiseline – funkcioniraju slično, ali molekule DNK moraju najprije prodrijeti u jezgro stanice da bi ih “informacijska RNK” prepoznala i potom tu poruku iznijela iz stanične jezgre.

Prednosti ovih cjepiva su mogućnost proizvodnje veće količine u kratkom vremenu i uz manje mjere sigurnosti – za proizvodnju nije potreban uzročnik ili njegovi dijelovi. I cijepljenje je jednostavnije, obavlja se takozvanim “pištoljima za cijepljenje”.

Rizici koje donose ovakva cjepiva

Cjepiva zasnovana na DNK sa sobom nose teoretski mogućnost da unošenjem stranog genetskog materijala u stanicu on prodre u genetski materijal, genom, same stanice. Moguće posljedice su pojačano formiranje tumora ili autoimunih bolesti. No dosada obimna ispitivanja na životinjama nisu potvrdila ovu mogućnost.

Nasuprot tome, cjepivo bazirano na RNK ne prodire u staničnu jezgru pa ne postoji ni teorijska opasnost da bude integrirana u genom stanice domaćina. Teoretski je ipak moguće da virusi koji su prisutni u stanici “prepišu” RNK u DNK i tako ipak dospiju u genetsku strukturu domaćina. Do sada takav proces nije zabilježen.

Svi ovi teoretski rizici, koji dosada nisu zabilježeni u praksi, odnose se na manji broj stanica u organizmu, a ne na genom čovjeka koji je cijepljen. Tvrdnja da ovakva cjepiva utiču na čovjekov genom je netočna.

Ovakva cjepiva su relativno nestabilna i moraju se stabilizirati, a osim toga, potrebne su im transportne tvari, primjerice nanočestice. Neželjeni učinci nisu dovoljno ispitani, ali prije izdavanja dozvole za proizvodnju i ovi aspekti se moraju istražiti u velikim kliničkim ispitivanjima.

Kakva su iskustva?

Do sada ni jedno cjepivo, bazirana na DNK i RNK, nije dobilo dozvolu za primjenu na ljudima. Više njih se nalazi na kliničkom ispitivanju – tu se cjepivo daje dobrovoljcima. Za cijepljenje životinja nekoliko ovakvih preparata je već dobilo dozvolu.

U Europskoj uniji je moguće da se dozvola dobije za cijeli prostor Unije, ako se traži dozvola za primjenu cjepiva od Europske agencije za lijekove (EMA). Dvije države članice preuzimaju u ime svih ocjenu cjepiva. U Njemačkoj je nadležan Institut Paul Erlih (PEI) pri Saveznom institutu za cjepiva i biomedicinske lijekove.

Trenutno se radi i na drugim vrstama cjepiva. Tako se primjerice bjelančevine uzročnika upotrebljavaju kao antigen. Postoje i takozvana vektorska cjepiva. Ona koriste bezopasne viruse da bi izazvale odgovor imunološkog sustava u čovjeku, piše DW.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP