Prati nas

Vijesti

Pavić odustaje od rigoroznog kažnjavanja prijevremenog umirovljenja?

Ipak postoji mogućnost da se linearno umanjenje prijevremenih starosnih mirovina s predloženih 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, korigira na niže, a jedna od opcija koja se spominje je umanjenje od 0,18 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

“Kada od nekog tražiš novac, traži duplo više nego što ti treba kako biste se mogli “dogovoriti” i naći na svoti koju želiš. Tako ovca neće ni shvatiti da je ošišana.” Stara je to mudrost onih koji slažu budžete. Možda ju je primijenio i ministar mirovinskog sustava Marko Pavić u mirovinskoj reformi. Naime, prema pisanju Novog lista, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava moglo bi donekle ublažiti buduće planirano trajno umanjenje mirovina u slučaju prijevremenog odlaska u mirovinu.

Podsjetimo, u sklopu reforme ministarstvo je predložilo linearno smanjenje mirovina za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno smanjenje mirovine od 4,08 po godini do maksimalno 20,4 posto za najviše pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.



Prema sadašnjem zakonu, ovisno o tome kada se ide u prijevremenu mirovinu, ona je trajno umanjena 0,10 do 0,34 posto po mjesecu. Primjerice, ako muškarac u prijevremenu mirovinu ide s 39 godina mirovinskog staža danas mu se mirovina umanjuje za 0,15 posto za svaki mjesec ranije umirovljenja (ili 1,8 posto po godini), dok bi mu se od iduće godine umanjivala za 0,34 posto (ili 4,08 po godini). Upravo je snažan rast kažnjavanja prijevremenog umirovljenja, na koje su radnici mahom natjerani, jedna o tema o kojoj resorno ministarstvo nije željelo pregovarati sa sindikatima, zbog čega su oni otpočeli aktivnosti protiv mirovinske reforme.

Kako se može čuti, ipak postoji mogućnost da se linearno umanjenje prijevremenih starosnih mirovina s predloženih 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, korigira na niže, a jedna od opcija koja se spominje je umanjenje od 0,18 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Taj postotak u resornom ministarstvu ne potvrđuju niti opovrgavaju, već samo neslužbeno navode kako se razmišlja o smanjenju postotka linearnog umanjenja. U igri je, očito, više varijanti, a koja će biti odabrana ovist će o projekcijama utjecaja na mirovinski sustav, koje su u izradi.

.

Vijesti

Zaposleni umirovljenici: Sve ih je više, no ne žele javno istupati

Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna.

Objavljeno

|

Autor

Do kada moram raditi?

Priča o umirovljenicima koji rade, u Hrvatskoj kao da je tabu tema. Do javnosti dopiru brojke i statistički podaci, ali o novom trendu nerado govore i poslodavci i zaposlenici. Svima je nekako nelagodno, valjda zbog činjenice da većina ljudi koji opet rade od mirovine ne može živjeti, pa u mirovini rade – da bi živjeli, piše Slobodna Dalmacija.

“Odradila sam uvjete do pune mirovine i prihvatila sam, nakon toga, kao umirovljenica raditi četiri sata u privatnoj poliklinici. Financijski aspekt je u drugom planu. Ne tjera me nužda, nego želja da ostanem aktivna uz osjećaj da sam sposobna za posao u kojemu mogu još dosta dati. Meni je ovo nastavak normalnog života, s time da mi je sada lagodnije nego prije jer imam više slobodnog vremena, a još uvijek radim. To je jedan lijepi prijelaz prema pravoj mirovini. Preporučila bih to svakome tko može”, kaže poznata splitska liječnica, ne želeći se javno eksponirati.



Motivi novozaposlene umirovljenice u jednom maloprodajnom trgovačkom lancu ponešto su drugačiji. Nije, kaže, od onih što su jedva dočekali mirovinu da se riješe obveze svakodnevnog odlaska na posao. Osjeća se zdravom i sposobnom pa zašto ne bi radila ako se pruža prilika. Ali, to nije sve. “Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna”, kaže Slobodnoj ova trgovkinja, koja također inzistira na anonimnosti.

Od siječnja ove godine broj zaposlenih umirovljenika eksplodirao je te se u tri mjeseca gotovo udvostručio broj zaposlenih na četiri sata dnevno u odnosu na kraj 2018. godine – s 5.138 na gotovo 9.000 do kraja ožujka.

Nastavi čitati