Prati nas

Mozaik

Pisati se mora

Velik interes za književne radionice namijenjene osobama 55+

Projekt ‘Koja je tvoja priča?’ Književnog kluba Booksa namijenjen je osobama 55+ i donosi šest različitih radionica: pisanje proze, poezije, ‘Čitateljski klub’, radionicu ilustriranja književnog teksta, susret s piscima i ‘Raspričavanje’, odnosno radionicu pripovijedanja priča u društvu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Sastanak voditelja i organizatora radionica (foto: Booksa)

“Ne mora se živjeti, ali pisati se mora”, rekao je svojedobno legendarni novinar Slobodne Dalmacije i autor nekih od najljepših stihova u hrvatskoj glazbi, Momčilo Popadić. Oni kojima su riječi glavno sredstvo izražavanja dobro znaju o čemu govorimo. Poriv da se piše, da se ispriča priča, da se izraze misli i da se osjećaji izliju na papir, jedan je od najizraženijih čovjekovih poriva pa i ne čudi da zapravo puno ljudi piše, iako mnogi tek onako, za sebe.

Pisanje je ujedno i vještina koja se može izbrusiti – čitanjem, savjetima nekog iskusnijeg pisca ili (dobronamjernim) kritikama čitatelja. Baš to, susret s piscem, javno čitanje i druženje s drugim zaljubljenicima u umjetnost riječi ono je što nudi projekt “Koja je tvoja priča?” koju je pokrenuo Književni klub Booksa. Zanimljivo, ovaj je projekt namijenjen osobama od 55 godina ili starijima i financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda za osobe 54+.


Razgovarali smo s Anom Profetom iz Bookse koja nam je opisala projekt i pohvalila se da je odaziv doista jako velik.

“Da, odaziv je stvarno velik tako da smo radionice za ovu godinu već popunili. Ali organiziramo još radionica nagodinu pa se ljudi mogu prijaviti. Osobe koje nam dolaze pišu jer imaju potrebu pisati, ali nisu uvijek sigurni valja li to ili ne. Imamo polaznike raznih struka – od ekonomista, prirodoslovaca, onih sa srednjom stručnom spremom, pa do umirovljenika. Društvo je doista jako šaroliko. To su uglavnom ljudi koji nemaju nikakvog profesionalnog spisateljskog iskustva. Tek je jedna gospođa nešto objavljivala po portalima, ali oni svi uglavnom pišu za sebe jer imaju potrebu pisati. Naši polaznici uglavnom su žene: od 11 ljudi, samo je trojica muškaraca. Ponekad bude i samo jedan. No bilo bi nam drago da ih je više”, priča nam Profeta.

Projekt “Koja je tvoja priča?” donosi šest različitih radionica: pisanje proze, poezije, “Čitateljski klub”, radionicu ilustriranja književnog teksta, susret s piscima i “Raspričavanje”, odnosno radionicu pripovijedanja priča u društvu. Profeta nam je opisala svaku pojedinu.

Radionicu kreativnog pisanja proze vodi nam naš poznati pisac Zoran Ferić. Prva radionica koja traje do kraja godine već je popunjena ali organiziramo još jednu sljedeće godine. Radionicu kreativnog pisanja poezije vodi pjesnikinja Dorta Jagić, dobitnica nagrade na Goranovom proljeću.”

“Radionice poezije i proze održavaju se jednom tjedno, a između toga polaznici pišu svojevrsne zadaće, pa kad se sljedeći put sastanu, to se čita i daje se povratna informacija. Dakle, osvrt ne daje samo voditelj, nego i polaznici međusobno uče podijeliti konstruktivnu kritiku. Tako uče dati i primiti kritiku. Naravno, moderatori paze da sve bude pristojno i civilizirano. Po završetku svake radionice bit će organizirano javno čitanje napisanog. Polaznici su u početku sramežljivi, ali brzo se opuste tako da je atmosfera odlična”, kaže nam Profeta.

Koja je tvoja priča?

Čitateljski klub je radionica na tragu one koje smo organizirali i prijašnjih godina kad polaznici pročitaju određeni naslov o kojemu se onda na sastancima diskutira. Naslova koje ćemo čitati bit će ukupno 10. Zasad imamo prvi naslov, to je zbirka kratkih priča Tanje Mravak, ‘Naša žena’, a o ostalim naslovima odlučit ćemo ovisno o željama i interesima polaznika.”

“U radionici Kružoci s piscima u goste nam dolazi pet domaćih pisaca čija se djela čitaju na Književnom klubu pa će ih polaznici imati prilike upoznati i prodiskutirati s njima o njihovoj knjizi. Točna imena pisaca koji će sudjelovati također ćemo znati kasnije. Ovisi koje će biti želje naših polaznika. Jako je zanimljiva i Radionica ilustriranja književnog teksta koju mentorira grupa ‘Škart’ iz Beograda. Ta je radionica najavljena za ožujak iduće godine.”

Posljednja radionica je ‘Raspričavanje’. “To bi ukratko migli opisati kao mješavinu pub-kviza i kreativnog pisanja. Naime, male skupine ljudi koje će voditi Ivana Bodrožić, dobiju nekoliko određenih pojmova, neku fotografiju ili predmet i moraju u roku od 45 minuta napisati priču u kojoj će biti spomenuti baš ti zadani pojmovi. To može biti neka SF priča, ljubavna priča, detektivska priča – bilo što, samo da budu uključeni ti pojmovi. Tako nešto već smo radili i to bude doista vrlo zabavno. Priče znaju biti vrlo zanimljive i duhovite pa bude puno smijeha i dobre zabave”, opisuje Profeta.

Inače, za ove radionica vlada velik interes tako da se već sada pune liste čekanja za iduću godinu, no još ima mjesta za iduću godinu za radionicu pisanja poezije. “Primili smo dva puta više ljudi nego smo planirali. I nas je iznenadio interes. Ljudima nedostaje takvih sadržaja. Grupe imaju po 11 polaznika, iako je prvotno bilo planirano 5. Naravno, broj sudionika je ograničen jer se ne može raditi s prevelikim grupama. To je neizvedivo.”

Radionice su za sve polaznike besplatne. Jedino što moraju donijeti je dobru volje jer će čak i tekice i olovke dobiti u Booksi.

“Naši polaznici su uglavnom stara škola pa se služe bilježnicama i olovkama. No čak i te bilježnice ne moraju nositi sa sobom jer smo mi baš za ovaj projekt izradili nešto teka i olovaka i taj materijal uručili našim polaznicima. Nitko ne piše na laptopu, iako moram reći da sa svima komuniciramo mailom. Osim toga, naši su polaznici jako aktivni na društvenim mrežama pa su se radionice napunile tek što smo Facebookom proširili glas. Moram na kraju reći i da mi je jako drago da nam je zbog ovog projekta došlo i puno ljudi koji nikada prije nisu bili u Booksi i za naš klub možda nisu niti čuli, no sada su nam redoviti posjetitelji”, kaže naša sugovornica.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Protiv znanosti: Teorije urote nisu teorije; to su mitovi, priče i zatvorene ideologije

Neke priče o zavjeri su toliko kompleksne i složene da formiraju zatvoreni pogled na svijet, za koje je primjeren izraz ideologija.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ne, pandemiju koronavirusa nije smislio Bill Gates kako bi implantirao mikročipove svjetskoj populaciji. Većina ljudi svrstava takve tvrdnje u teorije zavjere. Ali postoje i bolji izrazi za to, piše Deutsche Welle.

Tijekom pandemije koronavirusom znanstveni rad je dobio više pozornosti javnosti – prije izbijanje epidemije bilo bi nezamislivo da se veliki vodeći mediji danima bave znanstvenom raspravom o nekoj virološkoj studiji.


Istovremeno, nastaju specijalne “teorije” koje nemaju ništa zajedničko sa znanstvenim empirizmom. Tako se navodi da je novi koronavirus izmišljen ili da su ga namjerno stvorili ljudi. Istraživanje provedeno sredinom svibnja u sklopu studije Sveučilišta u Erfurtu i partnera pokazalo je da jednoj od ove dvije tvrdnje vjeruje po 17 posto ispitanika – dok 10 posto njih čak vjeruje u obje tvrdnje. Postoji još više tvrdnji, od koji se ljudima diže kosa na glavi, na primjer da IT milijarder i filantrop Bill Gates želi implantirati mikročipove ljudima u sklopu obveznog cijepljenja kako bi ih mogao kontrolirati. Takve tvrdnje uglavnom spadaju u kategoriju “teorija zavjere” – ali s jezičnog stajališta postoje prikladniji izrazi za to.

“Teorija zavjere”

Da bi se opisao ovaj fenomen, nijedan termin na njemačkom jeziku nije toliko raširen kao “teorija zavjere”. Ali, to je pogrešno. “Koncept teorije znači da imate pretpostavku zasnovanu na činjenicama”, kaže socijalna psihologinja Pia Lamberty sa Sveučilišta u Mainzu. “Ako činjenice ne odgovaraju teoriji, teorija će se u nekom trenutku morati prilagoditi ili će biti odbačena”, kaže Lamberty za DW. “A to se ne događa s pričama o zavjeri.”

Politički savjetnik Johannes Hillje piše na Twitteru da pojam “teorija” ima gotovo “znanstveni prizvuk, kojim ne treba uzdizati ovu glupost”. Hillje se boji da bi pojam “teorija zavjere” mogao dovesti do toga da se oni koji ga šire osjećaju kao zagovarači “protuznanosti”.

“Mit zavjere” ili “priča o zavjeri”

Pia Lamberty, čija se stručna knjiga o toj temi našla na raznim bestseler-listama, u svojim raspravama pravi razliku između “mita zavjere” i “priče o zavjeri”: “Priča o zavjeri su konkretne priče, kada ljudi pretpostave da je napad od 9. rujna 2001. došao “iznutra” (što bi značilo da su za napad odgovorni zavjerenici iz krugova američke vlade, op. ur.) ili da je princeza Diana još živa. S druge strane mit zavjere je više apstraktni, prevladavajući motiv, nešto poput ‘zavjere Židova protiv cijelog svijeta’. Taj motiv se može naći u konkretnim pričama o uroti i on se također društveno prilagođava, tj. ažurira.”

Kao primjer Pia Lamberty navodi priče o zavjeri koje se odnose na mađarsko-američkog milijardera Georgea Sorosa, koje se temelje na antisemitskim mitovima o navodnoj svjetskoj zavjeri Židova. Zajedničko za oba ova pojma je to da se često prenose i shodno tome neprekidno dopunjuju i mijenjaju.

“Ideologija zavjere”

Neke priče o zavjeri su toliko kompleksne i složene da formiraju zatvoreni pogled na svijet, za koje je primjeren izraz ideologija: na dobro posjećenim forumima za diskusiju u SAD-u širi se tvrdnja da tajna skupina urotnika drži na tisuće otete djece zarobljene u tamnicama, da pije njihovu krv kako bi ostali mladi, navodi Deutsche Welle.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump je za pristaše ove ideologije osloboditelj, dok se Trumpov prethodnik Barack Obama i njegova suparnica u izbornoj kampanji 2016. Hillary Clinton smatraju članovima zavjere. Ova ideologija je svoje ime dobila od anonimnog navodnog zaposlenika američke administracije sigurnosnog koda “Q” – “QAnon”.

Drugi primjer za ideologiju zavjere daju takozvani “građani Rajha” u Njemačkoj, koji u biti vjeruju da njemački Rajh i dalje postoji i da stoga institucije SR Njemačke nemaju legitimnost. Građani Rajha često zastupaju krajnje desničarsko-ekstremističke pozicije, a postoji i određeno preklapanje s “prepper-scenom”, čije se pristaše pripremaju na scenarije rata i smaka svijeta (enl. to prepare – pripremati). Na primjeru građana Rajha dobro se vidi koliko opasne mogu biti ideologije zavjere: u listopadu 2016. je teško naoružani muškarac, predmnijevani pripadnik te skupine, ubio jednog policajca.

Dok samoproglašeni građani Rajha zajedno s drugim pripovjedačima zavjere i ekstremistima, ali i bezopasnim demonstrantima, prosvjeduju protiv ograničenja povezanih s borbom protiv pandemije koronavirusom, savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je prvi put zabranio jednu skupinu građana Rajha.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP