Prati nas

Mozaik

Zauvijek susjedi

Želite li ‘leći’ pored Tuđmana, morat ćete izdvojiti pola milijuna kuna

Grobno mjesto je prodano, no čini se da je prodavatelj ili skidao cijenu, ili je cijena svim mjestima nedaleko prvog hrvatskog predsjednika pala. Naime, u travnju je za grobno mjesto u tom redu, možda čak i za isto mjesto, putem oglasnika zatraženo čak 870.000 kuna.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Grobnica Franje Tuđmana, Mirogoj

Počinak na zagrebačkom Mirogoju sve je skuplja investicija. To i ne čudi,  budući da je „Hrvatski Panteon“  spomenik arhitekture, ali i najveća hrvatska galerija na otvorenom. Cijene grobova i grobnica su sve samo ne dostupne običnom smrtniku, a skaču u nebo ako se u susjedstvu nalazi kakav ugledni pokojnik.

Tako je, tvrde radnici Gradskih groblja Zagreb, nedavno u oglasniku istaknuta cijena od gotovo 500.000 kuna za grobno mjesto u redu u kojem počiva Franjo Tuđman. Grobno mjesto je prodano, no čini se da je prodavatelj ili skidao cijenu, ili je cijena svim mjestima nedaleko prvog hrvatskog predsjednika pala. Naime, u travnju je za grobno mjesto u tom redu, možda čak i za isto mjesto, putem oglasnika zatraženo čak 870.000 kuna.


Mirogoj je, naravno, najskuplje zagrebačko groblje. Ondje se cijene ustupanja grobnih mjesta i uređenih grobova i grobnica kreću od 24.000 do 160.000 kuna, a prosječna cijena uređenih grobova iznosi između 50.000 i 60.000 kuna.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP