Prati nas

Kuhinja

Kulinarstvo i povijest

Znate li priču o kapučinu i kako napraviti kapučino kekse?

Pravo širenje kapučina kakav se pije danas počelo je tek početkom 20. st., kada je Luigi Bezzera g. 1901. izumio prvi espresso aparat za njegovo pripravljanje. Mlijeko se crnoj kavi počelo dodavati vjerojatno tek u 19. st., jer se mnogi slažu da se prije toga mlijeko rabilo samo za izradu sira.

Objavljeno

|

Kapučino keksi (foto: SlatkiSvijet.com)

Kapučino (cappuccino) je napitak od espresso kave i mlijeka te prema trojnom pravilu mora se sastojati od jednakih dijelova kave, vrućeg mlijeka i mliječne pjene. Postoji i varijanta u kojoj jednu trećinu čini kava, a preostale dvije mliječna pjena.

Vjeruje se da je ovaj napitak imenovan po boji habita koji nose redovnici kapucini, a koji je svijetle i tamnije smeđe boje uz bijeli pokrov. Red je to osnovan 1528. u Italiji. Kako prenosi Glas koncila, legenda kaže da su 1683. godine, po završetku bezuspješne osmanlijske opsade Beča, Turci nakon povlačenja za sobom ostavili vreće pune kave. Pokupio ih je vojnik Franciszek Jerzy Kulczycki pa je u Beču otvorio prvu europsku – u pravom smislu riječi – kafeteriju nazvavši ju “Fiasco Blu”.


K njemu je jednoga dana došao onodobno poznati talijanski kapucin fra Marko D’Aviano (1631. – 1699.) te je, kako mu je čista crna kava bila prejaka, zatražio da ju nečim zasladi. Tako je s kavom pomiješao vrhnje, nekakav začin i šećer, prema jednoj predaji čak i punč s jajima. Vlasnik Kulczycki pomalo začuđen kušao je kapucinski napitak i toliko mu se svidio da ga je nazvao “cappuccino” i počeo nuditi svim gostima, koji su ga također sa zadovoljstvom ispijali i sve više naručivali.

No pravo širenje kapučina kakav se pije danas počelo je tek početkom 20. st., kada je Luigi Bezzera g. 1901. izumio prvi espresso aparat za njegovo pripravljanje. Mlijeko se crnoj kavi počelo dodavati vjerojatno tek u 19. st., jer se mnogi slažu da se prije toga mlijeko rabilo samo za izradu sira.

Kako napraviti kapučino?

foto: Pixabay

Hrvatska se, kada je riječ o domaćinstvima, još uvijek drži turske kuhane kave, iako aparati za espresso sve češće nalaze put prema našim kuhinjama. Iznimno su popularne i gotove mješavine za kapučino koje je dovoljno preliti vrućom vodom, a od kojih se mogu raditi i zanimljive slastice. Jedni od njih su Kapučino keksi koje vam donosi slastičarski portal SlatkiSvijet.com.

Sastojci

225 g maslaca sobne temperature
100 g smeđeg šećera
1 vanilin šećer
1 jaje
360 g glatkog brašna
30 g kakaa u prahu
prstohvat soli
60 g kapučino praha + 50 ml vruće vode

Priprema

Kapučino prah otopite u vrućoj vodi i ostavite sa strane da se malo ohladi. Maslac pjenasto mikserom izmiješajte sa šećerom, vanilin šećerom i jajetom. Dodajte pripremljeni kapučino, a zatim brašno, kakao u prahu i sol. Spiralnim nastavcima umijesite mekano tijesto. Prekrijte zdjelu s tijestom prozirnom folijom i spremite u hladnjak na tri sata.

Žličicom uzimajte komadiće ohlađenog tijesta pa oblikujte kuglice veličine manjeg oraha. Svaku kuglicu uvaljajte u šećer u prahu i slažite jednu do druge na lim za pečenje. Prije no što kuglice tijesta stavite u pećnicu, svaku lagano spljoštite vilicom. Pecite otprilike 8 minuta na temperaturi od 180 °C. Pečeni keksi moraju na dodir biti još malo mekani, a hlađenjem će očvrsnuti.

Ohlađene kekse posipajte s malo šećera u prahu i poslužite uz šalicu svog omiljenog toplog napitka.

.

Kuhinja

Punč pita je jednostavna, ukusna i pomalo starinska slastica

Ovaj kolač možda neće oduševiti djecu, ali će goditi zrelim nepcima. Uz to, punč pita se relativno brzo napravi, može dugo stajati, a i sastojke ćete, vjerojatno, pronaći u smočnici.

Objavljeno

|

Autor

Iako u našim krajevima ne postoji tradicija njegovog ispijanja, sama riječ ‘punč’ nije nepoznanica, barem kada se o aromi sladoleda ili kolača govori. A zapravo, punč je piće čiju su recepturu moreplovci u 17. stoljeću donijeli iz Indije i koje se brzinom svjetlosti proširilo po salonima tadašnje engleske elite.

Sam naziv potječe iz sanskrta. Riječ panca označava broj pet, budući da se piće pripremalo od pet sastojaka; alkohola, šećera, limuna, vode i čaja ili začina. Europljani su u njega potrpali svašta; med, voće pa čak i razne vrste rakija. No najpopularniji dodatak mu je rum pa voćno-rumastu aromu danas zovemo punčem.


Upravo je takva jednostavna i pomalo staromodna slastica čiju vam isprobanu recepturu nudimo i koja možda neće oduševiti djecu, ali će goditi zrelim nepcima. Uz to, punč pita se relativno brzo napravi, može dugo stajati, a i sastojke ćete, vjerojatno, pronaći u smočnici.

Sastojci

Kore

560 g brašna
1 prasak za pecivo
200 g margarina
2 žlice ulja
200 g šećera
1 vanilin šećer
2 jaja
prstohvat soli
mlijeko prema potrebi

Nadjev

3 žlice šećera u prahu
1 dl ruma
2 žlice marmelade (miješana, marelica ili šipak)
100 g oraha
2 žlice kakao praha
3 dl vruće vode

Glazura

75 g čokolade za kuhanje
40 g maslaca
1 žlica ulja

Priprema

Izmiješati brašno, prašak za pecivo, sol, margarin i ulje dok se ne dobije sipka smjesa. U to dodati dva cijela jaja, šećer i vanilin šećer pa zamijesiti u podatno tijesto uz dodatak mlijeka. Podijeliti u tri dijela od kojih će se peći tri kore na 180 °C, svaka po 15-17 minuta. Važno je da kore uhvate lagano žućkastu boju, ali da ostanu svijetle.  Za pečenje se mogu koristiti okrugli kalup za tortu promjera 26 cm ili manji pleh (cca. 30×22 cm), obloženi papirom za pečenje. Kore ohladiti, najbolje na rešetki kako bi vlaga isparila.

Za nadjev sitno izmrviti jednu koru pa u nju dodati sve sastojke osim vode. Izmiješati. Dodavati vruću vodu i žustro miješati dok se ne dobije konzistencija guste kreme, ali koja bi se trebala bez suvišnog napora mazati na koru.

Nadjenuti u kalupu ili plehu u kojem su se kore pekle, preliti glazurom čiji sastojci su otopljeni na pari ili na električnom kolu uz najniži stupanj temperature. Ovaj prhki kolač najbolje je poslužiti ohlađen, drugi ili treći dan.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP