Nakon 75 godina istraživanja, znanstvenici znaju što nas doista čini sretnima

Ustanoviti koje su stvari u životu doista važne, a koje nisu jedna je od najčešćih zagonetki u današnjem zamršenom svijetu. Pritisak da se istovremeno vodi uspješna karijera i obiteljski život – objave na Facebooku da i ne spominjemo! – ponekad se može činiti doista težak. No znanost možda ima odgovor na pitanje kako pravilno posložiti prioritete.

Već 75 godina Harvardova Grant i Glueck studija prati tjelesno i emotivno zadovoljstvo dvije grupe ljudi: 456 siromašnih muškaraca koji su odrastali u Bostonu između 1939. i 2014. godine (Grant studija) i 268 osoba koje su diplomirale na Harvardu između 1939. i 1944. godine (Glueck studija). Zbog njihove duljine, na ovim je studijama radilo više generacija znanstvenika, a u istraživanje su u međuvremenu ušli i potomci ispitanika. Uzorci krvi prikupljeni otprije Drugog svjetskog rata digitalno su analizirani, a provedeni su i skeniranja mozga čim je taj postupak postao dostupan. Tim analizama pridodani su i odgovori ispitanika, kao i rezultati stvarne interakcije s njima.

Zaključak? Prema riječima Roberta Waldingera, voditelja studije, jedna stvar uvelike nadmašuje sve ostale. “Najjasnija poruka koju dobivamo iz ove 75-godišnje studije je sljedeća: dobri odnosi i veze s drugim ljudima čine nas sretnijima. I točka.”

Dakle, sreća ne ovisi o stanju vašeg novčanika. Također, niti broj konferencija na kojima ste sudjelovali. Niti to koliko ste članaka na internetu objavili, koliko pratitelja imate na društvenim mrežama, za koliko ste velikih kompanija radili i koliko ste moćni u određenom periodu života bili. Najbolji predskazatelj vaše sreće i ispunjena u životu je, zapravo, ljubav. Konkretnije, ova studija pokazuje da je imanje nekoga na koga se možete osloniti najbolji način za opuštanje živčanog sistema što pomaže važem mozgu da dulje ostane zdrav te pomaže vašem emotivnom i fizičkom zdravlju. Podaci dobiveni u studiji vrlo jasno pokazuju i da osobe koje su same i usamljene, brže i ranije u životu obolijevaju i na koncu prije umiru.

“Ne radi se o tome koliko prijatelja imate, pa čak ni o tome jeste li u ljubavnoj vezi. Važna je kvaliteta odnosa koje imate”, kaže Waldinger. Dakle, važno je koliko je ta veza duboka i koliko ranjivi možete biti u društvu tih ljudi. Također, koliko se sigurno osjećate ako s njima podijelite nešto vama važno te koliko se možete opustiti u njihovom društvu i biti onakvi kakvi doista jeste.

Prema Georgeu Vaillantu, psihijatru s Harvarda koji je vodio istraživanje od 1972. do 2004. postoje dva važna elementa koje valja uzeti u obzir: “Prvo je ljubav. A drugo je kako pronaći način da se nosite sa svakodnevnim životom, a da tu ljubav ne odgurnete od sebe.” To znači, ako ste pronašli ljubav (recimo u formi veze), no pod stresom ste jer ste izgubili posao, roditelja, dijete ili se nosite s nekom drugom traumom, vaš način na koji se nosite s tom nedaćom mogao bi odgurnuti tu ljubav dalje od vas.

To je vrlo vrijedan i važan podsjetnik na to da prioritet treba dati ne samo vezama s drugim ljudima, već i vlastitom kapacitetu da procesuiramo emocije i stres. Ako s time imate problema, potražite pomoć terapeuta. Priključite se nekoj grupi za pomoć ili na neki drugi način poradite na sebi. S obzirom da su zaključci studije vrlo jasni, možda ćete se naći u prilici da budete fizički zdravi, imate sav novac ovoga svijeta i karijeru na kojoj će vam mnogi pozavidjeti, no bez kvalitetne veze svejedno nećete biti sretni.

Sjetite se ovoga kad sljedeći put budete skrolali Facebookom ili odlučili dulje ostati na poslu, umjesto da se nađete s prijateljima, odete u kupovinu sa sestrom ili igrate doma s djetetom. “Odnosi s drugim ljudima su zamršeni i ne uvijek ugodni, no dobar se život sastoji od dobrih odnosa”, kaže Waldinger.