Prati nas

Nema predaje

opasan smog

Od deset gradova s najzagađenijim zrakom, čak je pet s ovih prostora

Najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se među deset najzagađenijih gradova u svijetu nalazi čak pet s ovih prostora. Ispitali smo kako se mjeri zagađenost zraka, koje bolesti uzrokuje te kako se zaštititi.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Dolaskom zime i sezone grijanja, gradovi na zapadnom Balkanu bivaju obavijeni gustim smogom zbog ispušnih plinova mahom starijih automobila i tisuća dimnjaka, javili su prije neki dan gotovo svi mediji u regiji. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je popis 10 najzagađenijih gradova, od kojih se čak pet nalazi na Balkanu. To su Tuzla u BiH, Pljevlje u Crnoj Gori te Skoplje, Tetovo i Bitola u Makedoniji. Zagađeni zrak, upozorava ta organizacija, nanosi ogromne štete ljudima i gospodarstvu. Naime, procjenjuje se da je 2010. zagađenje zraka uzrokovalo smrt 37.000 ljudi na Balkanu koji broji 23 milijuna stanovnika. S obzirom na broj stanovnika, to je čak šest puta više nego u Francuskoj.

Među izrazito zagađenim gradovima je i Sarajevo čemu najviše pridonosi oko 150.000 automobila starijih od 18 godina koji prometuju glavnim gradom Bosne i Hercegovine. Osim toga, stanovništvo se masovno grije na ugljen i drva pa se u atmosferu svakodnevno ispušta dim iz više od tisuću dimnjaka. U siječnju ove godine, UN je objavio dokument u kojem se kaže da se u glavnom gradu BiH zbog zagađenja zraka svake godine izgubi 44.000 sati života, a šteta koja nastaje zbog izostanaka s posla i škole te zbog troškova liječenja iznosi više od 21,5 posto BDP-a te države. Slični problemi muče i Skoplje, pa su u glavnom gradu Makedonije pročišćivači zraka najtraženija roba. Zdravstvene organizacije javljaju o velikom porastu bolesne djece koje mahom muči kašalj. Problem je toliki da je makedonski ministar zdravstva Venko Filipče kazao da će kroničnim bolesnicima podijeliti 43.000 maski kako bi im olakšali disanje.


Kako se mjeri kvaliteta zraka?

Prema podacima objavljenim u Narodnim novinama, pri mjerenju kvalitete zraka slijede se smjernice koje je donio Europski parlament i koje se odnose na Direktivu vezanu uz kvalitetu zraka i Direktivu vezanu uz količinu arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku. Razina onečišćenosti zraka prati se mjerenjem koncentracija onečišćujućih tvari u zraku mjernim instrumentima za automatsko mjerenje i uzorkovanjem uz fizikalno-kemijsku analizu u laboratoriju. Uzorci se uzimaju na određenom broju stalnih i privremenih mjernih mjesta. Kvaliteta zraka prati se na državnoj i lokalnoj razini, a dobiveni podaci koriste se za praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka i potom za predlaganje i provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka.

U Hrvatskoj su uspostavljene 22 mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka, a u planu je uspostava i dodatnih pet mjernih postaja u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Omišlju na otoku Krku. 11 postaja smješteno je u naseljima i industrijskim područjima – tri u Zagrebu, dvije u Slavonskom Brodu te po jedna u Rijeci, Kutini, Osijeku, Sisku, Varaždinu i Karlovcu, a 11 postaja smješteno je u ruralnim i zaštićenim područjima kao što su Kopački rit, Desinić, Bilogora, Plitvička jezera, Parg, Višnjan, Polača-Ravni kotari, Vela straža-Dugi otok, Hum-otok Vis, Opuzen-delta Neretve i Žarkovica-Dubrovnik.

Rezultati mjerenja kvalitete zraka sa svih mjernih postaja uspostavljenih na području Republike Hrvatske kontinuirano se dostavljaju u bazu „Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj“ i objavljuju svakog sata na internetskim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, stoji na Središnjem državnom portalu RH.

Kakva je kvaliteta zraka u Hrvatskoj?

Najlošiju kvalitetu zraka u Hrvatskoj ima Slavonski Brod i to zbog onečišćenja koje stiže iz rafinerije u susjednoj BiH. No i brojni drugi gradovi, poput Rijeke, imaju problema, osobito s tzv. lebdećim česticama i ozonom. Sisak takvih problema, nasreću ili nažalost, više nema jer tamošnja rafinerija gotovo da više i ne radi. Spomenute lebdeće čestice stvaraju različiti izvori dima, od peći za grijanje do automobila i industrije, ukratko sve što gori. Najviše lebdećič čestica ima u kontinentalnoj Hrvatskoj zimi, posebno za vrijeme dugotrajnih magli.

Ozona pak najviše ima u priobalnom području. On može djelovati nadražujuće na dišni sustav i izazvati crvenilo očiju. Zanimljivo je spomenuti da mjerenja pokazuju i da je zrak u Plominu prilično čist, povremeno čišći nego u Rijeci ili Zagrebu.

Koje bolesti uzrokuje zagađen zrak?

Dugotrajno izlaganje zagađivačima može dovesti do respiratornih infekcija i simptoma u općoj populaciji, a naročito u djece. Čestice koje se nalaze u zagađenom zraku izazivaju upalne učinke, što se odražava na zdravlje respiratornog i kardiovaskularnog sustava. Posebno su opasne vrlo sitne čestice koje izazivaju snažniji upalni odgovor organizma nego ove veće.

Ozon, koji je glavni sastojak smoga, izaziva jake iritacije dišnog sustava, dovodi do dispneje i bolova u prsima, a dugotrajna izloženost ozonu, dovodi do malog ali trajnog oštećenja plućne funkcije. Čestice koje zagađuju zrak povećavaju stopu smrtnosti od svih uzroka, posebno od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.

Kako se zaštititi od zagađenog zraka?

Da biste se zaštitili od zagađenog zraka, potrebno je smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padalina ili jakog vjetra koji će popraviti kvalitetu zraka. Tijekom razdoblja visokog zagađenja, kroničnim bolesnicima i djeci preporučuje se odlazak u prirodu, na planine ili bilo gdje izvan grada i zagađenog područja. Iako se tjelovježba preporučuje u gotovo svim prilikama, tijekom velikih zagađenja bolje je ne vježbati i ne trčati na otvorenom jer se tada, zbog dubokog disanja, u pluća unosi više onečišćujućih čestica. Također, preporučuje se smanjiti ili u potpunosti odustati od pušenja, te nositi zaštitne maske kad zagađenje zraka dostigne alarmantnu razinu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Nema predaje

Broj povlaštenih mirovina i dalje raste, no najviše u jednom od skromnijih razreda

Nastavljamo s tromjesečnim analizama mirovina po posebnim propisima čiji broj i dalje raste unatoč tomu što su predmet žestoke javne rasprave. Analizu temeljimo na najnovijem izvješću koje je objavio HZMO.

Objavljeno

|

Hrvatska je 30. rujna 2019. godine isplaćivala 177.498 mirovina po posebnim propisima koje kolokvijalno zovemo “povlaštenim mirovinama”. U odnosu na kvartal ranije, kada je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje knjižio 176.961 mirovinu po posebnim propisima, porast je to od 537 mirovina. To je značajno usporavanje, s obzirom da je kvartal ranije zabilježen rast od 1.798 mirovina.

Podsjetimo, određene skupine osiguranika ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju posebnih zakona, koji propisuju blaže uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta propisanih općim propisom. Riječ je o 17 kategorija mirovina, od kojih redovito pratimo njih šest.


Domobrani i ustaše: 4.314 mirovina (-182)

Iako se se u javnoj raspravi često problematiziraju mirovine čiji se dio isplaćuje temeljem sudjelovanja na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu, malo tko spominje mirovine takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH). U tri mjeseca broj tih mirovina pao je za 182 što znači da je taj segment smanjen za 4%. Kvartal ranije zabilježen je pad od 4.7%. Prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 53 kune.

Prosječni staž: 33 godine i 6 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 127 (3%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 3.706 (86)
Prosječna mirovina: 2.488 kuna

Borci NOR-a: 10.169 mirovina (-340)

Broj partizanskih mirovina pao je za 340 u odnosu na drugi kvartal 2019. Partizanskih mirovina manje je za 3,2%, dok je kvartal ranije pad bio strmiji i iznosio 3,8%. Riječ je o mirovinama koje većinom primaju udovice umrlih partizana i koja je od lipnja do rujna porasla za 82 kune.

Prosječni staž: 29 godina, 3 mjeseca i 21 dan
Broj korisnika invalidske mirovine: 361 (4%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 8.217 (81%)
Prosječna mirovina: 2.923 kune. 

Bivši politički zatvorenici: 2.870 mirovina (-41)

Očekivano, pada i broj bivših političkih umirovljenika. Mirovinsko osiguranje je prestalo isplaćivati 41 mirovinu političkim zatvorenicima. To je usporavanje pada s 1,5% na 1,4%. Prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 82 kune.

Prosječni staž: 33 godine, 2 mjeseca i 13 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 281 (10%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 1.617 (58%)
Prosječna mirovina: 3.967 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 676 mirovine (+4)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade u tri mjeseca porastao je za 4, što predstavlja kontinuiranu i stabilnu stopu rasta. Ujedno je u promatranom periodu vrijednost ovih mirovina u prosjeku porasla za čak 176 kuna.

Prosječni staž: 33 godina, 1 mjesec i 18 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5 (1%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 124 (18%)
Prosječna mirovina: 10.043 kuna.

Branitelji: 112.436 mirovina (+1.020)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 1.020.  Taj je rast od 1% za razliku od 2% u kvartalu ranije. Ove mirovine isplaćuju se u dvije skupine; prve su ostvarene prema ZOHBDR, dok su druge, znatno skromnije, priznate prema općim propisima i određene prema ZOHBDR-u. Zamjetan rast dogodio se u potonjoj skromnijoj podkategoriji braniteljskih mirovina, dok je u prvoj izdašnijoj kategoriji broj mirovina simbolično pao.

1. Mirovine ostvarene prema ZOHBDR – 71.220 mirovine (-13)
U trećem kvartalu 2019. ove su mirovine prosječno porasle za 125 kuna.
Prosječni staž: 18 godina, 7 mjeseci i 29 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 54.489 (77%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 14.449 (20%)
Prosječna mirovina: 5.927 kune

2. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema  ZOHBDR iz 2017. godine – 41.216 mirovine (+1.033)
U drugom kvartalu 2019. godine ove su mirovine prosječno porasle za 73 kune.
Prosječni staž: 28 godina, 3 mjeseca i 16 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 13.648 (33%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 7.347 (18%)
Prosječna mirovina: 2.740 kuna

HVO: 6.731 mirovine (+8)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a porastao je za 8. Podsjetimo, u drugom kvartalu zabilježen je pad od 32 mirovine. Od lipnja do kraja rujna prosječna vrijednost ovih mirovina porasla je za 84 kune.

Prosječni staž: 7 godina, 2 mjeseca i 7 dana
Broj korisnika invalidske mirovine: 5.968 (89%)
Broj korisnika obiteljske mirovine: 763 (11%)
Prosječna mirovina: 3.188 kuna.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP