Prati nas

Nema predaje

opasan smog

Od deset gradova s najzagađenijim zrakom, čak je pet s ovih prostora

Najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se među deset najzagađenijih gradova u svijetu nalazi čak pet s ovih prostora. Ispitali smo kako se mjeri zagađenost zraka, koje bolesti uzrokuje te kako se zaštititi.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Dolaskom zime i sezone grijanja, gradovi na zapadnom Balkanu bivaju obavijeni gustim smogom zbog ispušnih plinova mahom starijih automobila i tisuća dimnjaka, javili su prije neki dan gotovo svi mediji u regiji. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je popis 10 najzagađenijih gradova, od kojih se čak pet nalazi na Balkanu. To su Tuzla u BiH, Pljevlje u Crnoj Gori te Skoplje, Tetovo i Bitola u Makedoniji. Zagađeni zrak, upozorava ta organizacija, nanosi ogromne štete ljudima i gospodarstvu. Naime, procjenjuje se da je 2010. zagađenje zraka uzrokovalo smrt 37.000 ljudi na Balkanu koji broji 23 milijuna stanovnika. S obzirom na broj stanovnika, to je čak šest puta više nego u Francuskoj.

Među izrazito zagađenim gradovima je i Sarajevo čemu najviše pridonosi oko 150.000 automobila starijih od 18 godina koji prometuju glavnim gradom Bosne i Hercegovine. Osim toga, stanovništvo se masovno grije na ugljen i drva pa se u atmosferu svakodnevno ispušta dim iz više od tisuću dimnjaka. U siječnju ove godine, UN je objavio dokument u kojem se kaže da se u glavnom gradu BiH zbog zagađenja zraka svake godine izgubi 44.000 sati života, a šteta koja nastaje zbog izostanaka s posla i škole te zbog troškova liječenja iznosi više od 21,5 posto BDP-a te države. Slični problemi muče i Skoplje, pa su u glavnom gradu Makedonije pročišćivači zraka najtraženija roba. Zdravstvene organizacije javljaju o velikom porastu bolesne djece koje mahom muči kašalj. Problem je toliki da je makedonski ministar zdravstva Venko Filipče kazao da će kroničnim bolesnicima podijeliti 43.000 maski kako bi im olakšali disanje.


Kako se mjeri kvaliteta zraka?

Prema podacima objavljenim u Narodnim novinama, pri mjerenju kvalitete zraka slijede se smjernice koje je donio Europski parlament i koje se odnose na Direktivu vezanu uz kvalitetu zraka i Direktivu vezanu uz količinu arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku. Razina onečišćenosti zraka prati se mjerenjem koncentracija onečišćujućih tvari u zraku mjernim instrumentima za automatsko mjerenje i uzorkovanjem uz fizikalno-kemijsku analizu u laboratoriju. Uzorci se uzimaju na određenom broju stalnih i privremenih mjernih mjesta. Kvaliteta zraka prati se na državnoj i lokalnoj razini, a dobiveni podaci koriste se za praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka i potom za predlaganje i provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka.

U Hrvatskoj su uspostavljene 22 mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka, a u planu je uspostava i dodatnih pet mjernih postaja u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Omišlju na otoku Krku. 11 postaja smješteno je u naseljima i industrijskim područjima – tri u Zagrebu, dvije u Slavonskom Brodu te po jedna u Rijeci, Kutini, Osijeku, Sisku, Varaždinu i Karlovcu, a 11 postaja smješteno je u ruralnim i zaštićenim područjima kao što su Kopački rit, Desinić, Bilogora, Plitvička jezera, Parg, Višnjan, Polača-Ravni kotari, Vela straža-Dugi otok, Hum-otok Vis, Opuzen-delta Neretve i Žarkovica-Dubrovnik.

Rezultati mjerenja kvalitete zraka sa svih mjernih postaja uspostavljenih na području Republike Hrvatske kontinuirano se dostavljaju u bazu „Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj“ i objavljuju svakog sata na internetskim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, stoji na Središnjem državnom portalu RH.

Kakva je kvaliteta zraka u Hrvatskoj?

Najlošiju kvalitetu zraka u Hrvatskoj ima Slavonski Brod i to zbog onečišćenja koje stiže iz rafinerije u susjednoj BiH. No i brojni drugi gradovi, poput Rijeke, imaju problema, osobito s tzv. lebdećim česticama i ozonom. Sisak takvih problema, nasreću ili nažalost, više nema jer tamošnja rafinerija gotovo da više i ne radi. Spomenute lebdeće čestice stvaraju različiti izvori dima, od peći za grijanje do automobila i industrije, ukratko sve što gori. Najviše lebdećič čestica ima u kontinentalnoj Hrvatskoj zimi, posebno za vrijeme dugotrajnih magli.

Ozona pak najviše ima u priobalnom području. On može djelovati nadražujuće na dišni sustav i izazvati crvenilo očiju. Zanimljivo je spomenuti da mjerenja pokazuju i da je zrak u Plominu prilično čist, povremeno čišći nego u Rijeci ili Zagrebu.

Koje bolesti uzrokuje zagađen zrak?

Dugotrajno izlaganje zagađivačima može dovesti do respiratornih infekcija i simptoma u općoj populaciji, a naročito u djece. Čestice koje se nalaze u zagađenom zraku izazivaju upalne učinke, što se odražava na zdravlje respiratornog i kardiovaskularnog sustava. Posebno su opasne vrlo sitne čestice koje izazivaju snažniji upalni odgovor organizma nego ove veće.

Ozon, koji je glavni sastojak smoga, izaziva jake iritacije dišnog sustava, dovodi do dispneje i bolova u prsima, a dugotrajna izloženost ozonu, dovodi do malog ali trajnog oštećenja plućne funkcije. Čestice koje zagađuju zrak povećavaju stopu smrtnosti od svih uzroka, posebno od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.

Kako se zaštititi od zagađenog zraka?

Da biste se zaštitili od zagađenog zraka, potrebno je smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padalina ili jakog vjetra koji će popraviti kvalitetu zraka. Tijekom razdoblja visokog zagađenja, kroničnim bolesnicima i djeci preporučuje se odlazak u prirodu, na planine ili bilo gdje izvan grada i zagađenog područja. Iako se tjelovježba preporučuje u gotovo svim prilikama, tijekom velikih zagađenja bolje je ne vježbati i ne trčati na otvorenom jer se tada, zbog dubokog disanja, u pluća unosi više onečišćujućih čestica. Također, preporučuje se smanjiti ili u potpunosti odustati od pušenja, te nositi zaštitne maske kad zagađenje zraka dostigne alarmantnu razinu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Aktivno starenje

Unatoč koronavirusu, programi u centrima za kulturu idu dalje

S obzirom na epidemiju COVID-19, mnogi centri za kulturu i otvorena učilišta prilagodili su svoje programe novonastaloj situaciji. Osobe treće životne dobi ove godine imaju sužen izbor, ali nešto zanimljivih programa ipak se može naći.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ova jesen po mnogome je drugačija od ostalih jer je epidemija koronavirusa poremetila većinu planova. Novonastaloj situaciji i tom famoznom “novom normalnom” prilagođavaju se i u zagrebačkim centrima za kulturu i otvorenim učilištima pa se uobičajeni programi održavaju u manjem obimu nego inače i pod posebnim epidemiološkim mjerama.

Dobra je vrijest da programa za treću životnu dob u većini centara ipak ima, a mi smo istražili koji su i kako u njima sudjelovati na siguran način.


Centar za kulturu i informacije Maksimir

Jadranka Kerin, voditeljica programa za osobe treće životne dobi u Centru za kulturu i informacije Maksimir, kazala nam je da ove jeseni idu dalje programi dramske skupine Treći čin i kiparsko slikarske radionice za treću dob.

“Ti su programi išli i ova tri mjeseca, sve do lipnja. Naše voditeljice koje rade u Domu za starije Maksimir su uz silan trud uspjele provesti neke programe jer, kao što znate, u domove za starije ne može se ući. Likovna radionica je recimo išla tako da je voditeljica, inače apsolventica na Akademiji likovnih umjetnosti Karla Radanović, polaznicima zadavala zadatke online vezane uz to što će crtati i u kojoj tehnici, i to razgovarajući s njima pojedinačno te uz pomoć socijalnih radnika u domu. Onda su polaznici, koliko su uspjeli, preko nekog kompjutora iz doma ili preko mobitela ako su nešto malo mlađi, slali te uratke natrag. Tako se to održavalo, a tako ćemo, nažalost morati nastaviti i dalje kad je riječ o aktivnostima u domu jer voditeljica ne može do polaznika pa je dosta teško. Pokušat ćemo, kad ova čitava situacija malo popusti, napraviti izložbu tih radova”, kaže gospođa Kerin.

“Tako funkcionira i dramska radionica gdje je još interesantnije, a voditeljica, diplomirana dramatrurginja Maja Sviben, radi pojedinačno s polaznicima okosnicu za dramske likove. Polaznici onda sami trebaju taj lik osmisliti, tekstualno i na sve druge načine pa onda ona to zapisuje. Nakon toga planiramo sve te likove okupiti i jednom, možda, tu predstavu doista i izvesti”, kaže Kerin.

No, nešto programa odvija se i u samom Centru. “Ono što ćemo mi raditi ovdje u Centru od ponedjeljka, 5. listopada, su likovne radionice za starije koje će se održavati vani na otvorenom u parku Maksimir. To će tako funkcionirati dok god dozvole vremenske prilike. Radionice će ići ponedjeljkom od 10 do 12 sati. Ako su na otvorenom, polaznici mogu biti na primjerenoj razdaljini, crtati, slikati i raditi, i to sve uz voditeljicu Loru Elezović, također apsolventicu na Akademiji likovnih umjetnosti”, opisuje nam Kerin.

Ostali programi za treću dob koje su prethodnih godina organizirali, sada, nažalost, više ne idu. Ide tek ples na svili za mlađe i suvremeni ples za djecu, no što se tiče programa za starije ove godine dostupne su samo navedene radionice.

Gospođa Kerin naglašava i sljedeće: “Sve radionice organizirane su pod posebnim epidemiološkim mjerama, polaznici su na razdaljini, nose se maske, pazimo, no i mučimo se u svemu tome.”

Najteže je, kaže, polaznicima u domu jer bi oni vrlo rado imali nekakve kontakte s vanjskim svijetom, ali nažalost takva je situacija i mjere za domove su dosta stroge.

“Naši polaznici koji dolaze u Centar su molili da svako nastavimo s programima i jako im se svidjela ideja da to bude na otvorenom u parku Maksimir. Naime, u toj likovnoj grupi ih ima dosta, 10-12, a naša prostorija u kojoj se program inače održava nije dovoljno velika da bi svi mogli u njoj biti na primjerenoj udaljenosti. Naravno da mi tu napravimo i propuh, imamo dezinficijense, svi nose maske i sve, ali razmak može među polaznicima biti najviše metar – što nije dovoljno. Probat ćemo zato vani pa ćemo vidjeti kako će ići”, kaže Jadranka Kerin.

Centar za kulturu Trešnjevka

Iz Centru za kulturu Trešnjevka doznali smo dobre vijesti. Naime, ondje su u tijeku upisi u jesenske programe za umirovljenike koji se održavaju pod posebnim epidemiološkim mjerama.

“Dostupne su radionice oblikovanja keramike, zatim likovnost, ples… Svi se programi održavaju, ali pod strogim mjerama, što znači da u dvorani nikad nije previše ljudi tako da svi mogu biti na propisanom razmaku, a na ulazima imamo i dezinficijense”, kaže Lovorka Mihanović iz marketinga Cekate-a.

“Također, može se doći na koncerte, predstave i stand-up nastupe, ali držimo se mjera – posjetiteljima mjerimo temperaturu, obavezne su maske i slično. U subotu imamo akciju i festival na otvorenom ‘Tratinska se budi’ u sklopu kojega će se moći slušati koncerti”, kaže Lovorka Mihanović.

“Što se tiče programa namijenjenih trećoj dobi, tu su Start Art likovna grupa u kojoj je maksimalan broj ljudi osam, zatim radionica keramike, art terapija i dramska grupa za odrasle, a u Društvenom klubu Prečko imamo pjevanje, tečaj izrade biljnih preparata, permakulture i slično. Što se mjera tiče, svi se kod nas osjećaju sigurno. Imamo i neke programe na otvorenom, vidi se da pazimo tako da naši polaznici dolaze i dalje”, dodaje Lovorka Mihanović.

foto: Oleg Mityukhin/Pixabay

Centar za kulturu Sesvete

U Centru za kulturu Sesvete, također je sve prilagođeno epidemiološkim mjerama, rekla nam je voditeljica centra i  viša stručna suradnica za glazbenu djelatnost, Aida Vidović Krilanović.

Tečajevi za umirovljenike, a to su tečajevi jezika (engleski, njemački i talijanski), zatim tečaj informatike za početnike na kojem se uči korištenje Worda, pretraživanje interneta i korištenje elektroničke pošte te tečajevi za napredne, ali i tečajevi izrade etno nakita ili dizajnerskog nakita, održavaju se u centru pod posebnim epidemiološkim mjerama.

2Pazimo da naših polaznika ima taman toliko da u našem prostoru mogu biti na propisanoj udaljenost, a tijekom izvođenja samih programa obavezno je nošenje maski”, kaže Vidović Krilanović.

Svima su, kaže, radionice i tečajevi nedostajali i sretni su što neki programi ove jeseni ipak idu. “Naši voditelji ulažu silan trud da bi programi išli, a polaznici nam kažu da se kod nas osjećaju sigurno i rado dolaze”, govori nam Vidović Krilanović te dodaje kako se nada da će se ova po svemu izvanredna situacija ipak ubrzo smiriti.

Narodno sveučilište Dubrava

Voditeljica programa za treću životnu dob u Narodnom sveučilištu Dubrava, Vesna Špalj-Senta, kazala nam je da za ovu godinu nisu predviđeni posebni programi za osobe treće životne dobi, jer su tako preporučili epidemiolozi. No i starije osobe se mogu, ako to žele, priključiti nekim programima za odrasle.

“Preporuka epidemiologa je takva da ove godine ne radimo posebno s osobama treće životne dobi jer se radi o ugroženoj skupini. No, ipak postoji mogućnost da osobe 50 plus dođu u neku grupu za odrasle. Pritom mislim na naše mješovite grupe jutarnjeg razgibavanja, joge i korektivnog pilatesa”, kaže nam Špalj-Senta.

“Nešto starijih polaznika imamo i u grupama ručnih radova, na tečaju izrade paške čipke, crtanja, slikanja i keramike, no napominjem da se radi o našim uobičajenim grupama u kojima nema popusta za umirovljenike”, objašnjava Špalj-Senta.

foto: Rui Dias/Pexels

Pučko otvoreno učilište

U Pučkom otvorenom učilištu je u tijeku nadoknada programa od proljetnog semestra koji se nisu mogli održati zbog epidemije, govori nam tajnica POU-a, Nina Radojević.

Kako su nakon toga došli godišnji odmori i ljeti, programi se nisu stigli izvesti do kraja pa se to odrađuje sada. “Imamo sad to nešto što smo dužni našim polaznicima pa zasad nema novih upisa i tako će biti negdje do kraja mjeseca studenog dok se sve ovo ne odradi. Što se epidemioloških mjera tiče, mi se ravnamo nekako po mjerama za škole. Koristimo veće učionice, odnosno polaznike smo preselili u veće učionice tako da mogu držati preporučeni razmak, svi nose maske, na ulazima su dezinficijensi za ruke i držimo se svih epidemioloških mjera”, kaže gospođa Radojević.

“Jedan dio nastave je odražen i online, a u njemu je sudjelovao tko može i ima mogućnosti. Koristili smo Zoom, Loom, Skype i razne druge aplikacije, ovisno o tome kako je koji profesor mogao i kako se snalazi jer i među našim profesorima ima i mlađih i starijih. Programi koje sada nadoknađujemo su strani jezici, informatika i programi iz opće kulture. Po nešto od svakog područja ne snije uspjelo odraditi prije ljeta, pa to odrađujemo sada.”

Što se novih programa u studenom tiče, još se sa sigurnošću ne zna koji će to programi biti. “Vjerojatno će biti tečajeva stranih jezika, informatike i likovnih radionica, a što se tiče programa opće kulture, njih iznova kreiramo za svaki semestar i uvijek bude nečeg novog, i tema i predavača, tako da će o tome biti odlučeno naknadno”, zaključuje Nina Radojević iz Pučkog otvorenog učilišta.  

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP