Prati nas

Kuhinja

Bolje ne može

Pripremite stollen, božićni voćni kruh s nevjerojatnom poviješću

Riječ je o aromatičnom slatkom kruhu posebnog oblika u čije je tijesto dodano puno suhog ili kandiranog voća, a često se puni i s marcipanom. Posebnost stollena je i debeli sloj šećera u prahu kojim je obložen.

Objavljeno

|

Stollen (foto: Sandro Bura)

U Hrvatskoj je posljednjih godina, zahvaljujući stranim trgovačkim lancima, sve popularnija božićna njemačka slastica stollen (izgovor: štolen). Riječ je o aromatičnom slatkom kruhu posebnog oblika u čije je tijesto dodano puno suhog ili kandiranog voća, a često se puni i marcipanom. Posebnost stollena je i debeli sloj šećera u prahu kojim je obložen.

Prvi stollen rađen je od brašna, zobi i vode, a kao božićna slastica službeno je poznat od 1545. godine. Naime, postoje zapisi da je od brašna, kvasca, ulja i vode priređen za Gradsko vijeće Trenta. U dugom životu stollena isprva se nije koristio maslac zbog vjerskih razloga. Vrijeme adventa bilo je vrijeme propisanog strogog posta, što je na muku stavljalo pekare i slastičare koji su se desetljećima pokušavali izboriti za „pravo na uporabu maslaca“.


Prince Ernest je još sredinom 15. stoljeća od pape tražio da poništi zabranu uporabe maslaca, jer je do njega bilo lakše doći, dok je ulje u Saskoj bilo preskupo. Papa Nikola Peti odbio je ovu molbu. Legalizaciju nisu odobrili ni idući pape, njih petero. No Inocent Sedmi odobrio je 1490. godine princu uporabu maslaca, isprva bez poreza samo za njegovu obitelj i dvor. Ostali su morali plaćati porez.

To je pak značilo unaprjeđenje stollena koji je prošao dug put do danas znanog specijaliteta koji čak ima i svoj festival u Dresdenu. Porez na maslac ukinut je kad je Saska postala protestantska. U nastavku donosimo vam isprobani recept za stollen koji i sami rado pripremamo za Božić.

Sastojci

500 g glatkog brašna
100 g šećera
7 – 10 g suhog kvasca
5 g soli
150 g omekšalog maslaca
2,5 dl mlijeka
prstohvat mljevenog muškatnog oraščića
prstohvat mljevenih klinčića
žličica arome vanilije
žličica arome badema
150 g suhih brusnica
200 g grožđica
100 g ušećerenih kora od naranče i limuna

Za premazivanje i posipavanje

25 grama otopljenog maslaca
2 dl šećera u prahu
3 žličice gustina

Priprema

Brašno, sol i šećer izmiješajte u zdjeli. Dodajte kvasac pa promiješajte. Dodajte maslac, ulijte 2 dl mlakog mlijeka. Miješajte, dodajte ostatak mlijeka pa ponovo miješajte dok se ne poveže u smjesu. Tijesto prebacite na dobro nabrašnjenju površinu i žustro mijesite 6-7 minuta dok ne postane podatno i glatko.

U veliku zdjelu dodajte arome, klinčić, muškatni orah, ušećereno voće, grožđice i suhe brusnice. Izmiješajte pa na to položite tijesto. Sada mijesite tijesto u zdjeli preklapajući ga od krajeva prema sredini. Tako će se voće lijepo rasporediti. Kada se sve pretvori u jednoličnu masu pokrijte plastičnom folijom, stavite na toplo mjesto i čekajte oko sat vremena dok se ne udvostruči.

Na lagano nabrašnjenoj površini razvaljajte tijesto u kvadrat približne veličine 35 x 35 cm. premažite maslacom. A onda preklopite tijesto s jedne pa s druge strane, tako da dobijete štrucu s “grbom” na gornjoj strani (vidi sliku). Postavite na pleh obložen papirom za pečenje i pričekajte još sat vremena da se volumen udvostruči.

Pecite sat vremena na 190°C u pećnici s isključenim ventilatorom. Ako ćete koristiti ventilator, neka temperatura bude 170°C. Otprilike na pola pečenja, prekrijte stollen papirom da ne izgori.

Nakon vađenja iz pećnice, stollen odmah premažite maslacem, pustite ga da se rashladi desetak minuta i onda pospite jako debelim slojem smjese šećera u prahu i gustina. Smjesu za posipanje prije upotrebe dobro pomiješajte i nekoliko puta prosijte. Služite hladno, izrezano na šnite.

Napomena: prije preklapanja tijesta, možete u njega umetnuti i u “kobasicu” oblikovan marcipan. Stollen može dugo stajati. Najbolje ga je čuvati u papiru u kojem se pekao, sve skupa omotano prianjajućom ili aluminijskom folijom.

.

Kuhinja

Laki kolač od marelica – većinu sastojaka već imate u kući

Nudimo vam isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam dosade marelice, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

Objavljeno

|

Autor

Tako je bliska šljivi, a opet se od nje razlikuje! Marelica ili kajsija svestrano je voće koje svoju primjenu pronalazi u marmeladama, džemovima, punjenjima za okruglice, sokovima pa čak i u kozmetici. Jedemo je svježu ili sušeno.

Riječ je o koštuničavom voću koja zajedno sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae ili ruža.


Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini, kao i polifenoli. Osim ploda, sjemenka marelice koristi se u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamjena za sjemenku badema. Od ove sjemenke se spravlja i talijanski liker amareto. Mi vam nudimo isprobani recept za iznimno jednostavan, a ukusan kolač. Kada vam ponestane marelica, možete ih zamijeniti šljivama, višnjama, trešnjama…

foto: Pixabay

Sastojci

500 – 700 grama svježih marelica (prema želji)
4 jaja
130 grama šećera
1,3 dl ulja
1,8 dl jogurta
2 razom pune žlice ribane limunove korice
200 g brašna
1 prašak za pecivo
1 vanilin šećer
šećer u prahu za posipanje

Priprema

Marelice operite i krpom dobro posušite. Nožem ih raspolovite i izvadite koštice. Istucite bjelanjke u čvrsti snijeg. U drugoj zdjeli pjenasto mikserom izradite žutanjke, ulje, šećer, vanilin šećer i limunovu koricu. Dodajte jogurt, prašak za pecivo i brašno pa sjedinite miješajući na najmanjoj brzini. Kada nestanu grudice, žlicom umiješajte bjelanjak. Smjesu izlijte u namašćeni okrugli lim promjera 32 cm (za pite ili pizze) ili u kalup za torte. Dobro je na dno lima staviti papir za pečenje. Na smjesu posložite marelice tako da kožica bude položena prema dolje. Ako su kisele, rupe od koštica napunite šećerom. Količinu marelica prilagodite vlastitom ukusu i veličini lima. Pecite 40 minuta na 175°C. Kada se ohladi, pospite šećerom u prahu i poslužite.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP