Prati nas

Mozaik

Čežnja za mladošću

Sudac mu nije dopustio izbrisati godine, a on se osjeća mladim

Sud je odbio zahtjev Nizozemca Emilea Ratelbanda da mu se službeno promijeni dob, pa da mu u dokumentima stoji da je 20 godina mlađi nego doista jest. No iako se gospodin možda doista osjeća bitno mlađim, neosporno je da je u njemu i dalje svo ono iskustvo koje je prikupio tijekom čitavog svog života.

Objavljeno

|

Kako se pomladiti?
Emile Ratelband (screenshot: Omroep Gelderland/Youtube)

Biste li, da možete, promijenili svoju dob? I pri tome ne mislimo biste li željeli biti mlađi, već biste li voljeli promijeniti broj godina koji piše u vašim dokumentima pa da umjesto šezdeset, u vašim dokumentima piše da imate, recimo, četrdeset godina?

Naime, prije nekog vremena proširila se vijest o jednom Nizozemcu koji je želio upravo to: sudskim putem promijeniti svoju dob. Iako ima 69 godina, kaže kako se osjeća mlađim, pa bi želio i da mu manji broj godina piše u službenim dokumentima. Traži da mu se u dokumentima promijeni datum rođenja: umjesto 11. ožujka 1949. želi da mu piše 11. ožujka 1969. Kaže da ako se može promijeniti spol, zašto se ne bi mogla i dob, a to bi mu, tvrdi on, uvelike olakšalo život.



Naime,  Emile Ratelband, otac sedmero djece, osnivač Ratelband Research Instituta, voditelj televizijskih emisija, motivacijski govornik i autor 12 knjiga, kaže da bi tim potezom dobio jako puno: mogao bi dići kredit, koji mu u njegovoj dobi banke više ne odobravaju, na Tinderu bi lakše pronalazio mlađe partnerice koje mu više odgovaraju od partnerica njegove dobi, a mogao bi i dalje raditi umjesto otići u mirovinu.

“Znate nogometaša Ronalda? Evo, on kronološki ima 33 godine, ali biološki – njegovo tijelo ima tek 19. Točno to se događa i sa mnom. Prošli tjedan na zdravstvenom pregledu liječnici su potvrdili da je moje tijelo bitno mlađe od kronoloških 69 godina, negdje na razini osobe od 40 do 42 godine. Moj um je u jednakom stanju kao i tijelo, a ja se osjećam kao da mi je 49. Dakle, ako su moj um, tijelo i osjećaji u raskoraku s mojom kronološkom dobi, zašto ne bih u dokumentima imao zabilježene podatke koji odgovaraju onome što ja danas stvarno jesam, sa svim mogućnostima koje bi novi datum rođenja nosio?”, pita se Ratelband u razgovoru za Jutarnji list.

No sud mu nije bio sklon pa je u ponedjeljak odlučeno da ne može promijeniti dob. Tu odluku pravdaju time da u nizozemskim zakonima postoje prava i obveze vezane uz dob ljudi poput prava glasa i obveze školovanja. Kad bi odobrili Ratelbandov zahtjev, sve bi to postalo besmisleno, obrazložio je sud.

No nama se čini da postoji još nešto vrlo važno što sud nije spomenuo, a to je iskustvo. Naime, ako odjednom postanete 20 godina mlađi, to ne znači da će se iz vašeg života obrisati i 20 godina iskustva koje ste tijekom tog vremena prikupili. Iskustvo je tu. Vi ste te godine doista proživjeli. Pa kako ih onda jednostavno obrisati?

I koje biste to godine obrisali? Biste li, u želji da budete mlađi, obrisali godinu kad ste krenuli u školu? Ili onu godinu kad ste prvi put sami, bez roditelja, otišli na neko putovanje? Ili biste možda obrisali godinu kad ste se vjenčali ili dobili djecu? Možda biste željeli obrisati onu godinu kad ste doznali neku strašnu vijest. Recimo da vam je bliska osoba teško bolesna ili da je možda čak umrla. No željeli vi taj događaj i to vrijeme obrisati i zaboraviti, to iskustvo je i dalje tu.

Svatko od nas na Zemlji je do sada proveo određeno vrijeme: netko 60, netko 40, netko 30 godina, a netko je tek stigao. Kako god da se osjećali, kako god da izgledali i kakve god želje imali, vrijeme koje ste proveli na ovome svijetu ne može se promijeniti. Kako dani prolaze, to se vrijeme, naravno, povećava, no sigurno se ne može smanjiti. Pa čak i ako se neki šezdesetogodišnjak osjeća poput četrdesetogodišnjaka, on je i dalje prikupio 60 godina iskustva. I to se ne može promijeniti.

.

Mozaik

Kako je pustinjski pijesak dospio u kišu koja pada nad Hrvatskom

2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka.

Objavljeno

|

Autor

Kiša s pijeskom iz pustinje

Iako promjena vremena koju već danima najavljuju mediji neće donijeti ništa neuobičajeno za ovo doba godina, mnoge je zaintrigirala najava prljave kiše. Naime, umjesto da opere prašinu, ova bi kiša mogla dodatno uprljati prozore i automobile jer će u njoj biti pustinjskog pijeska. Zbog toga nije uputno ostavljati rublje da se suši na otvorenom kako ne bi poprimilo žućkastu i narančastu boju.

Svake godine oko 1700 milijuna tona pijeska i prašine olujni vjetrovi odnesu iz pustinjskih područja, čak i do drugih kontinenata, a otprilike trećina padne na oceane. Najviše je pogođen sjeverni dio Atlantskog oceana zbog puta vjetrova i blizine Sahare, a znanstvenici kažu da to može biti kobno za žive organizme u njemu.



2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka. Satelitska snimka sjeverne Afrike i južne Europe iz svemira otkrila je tada spektakularne prizore “selidbe” pustinjskog pijeska preko Sredozemnog mora.

Nastavi čitati