Prati nas

Mozaik

Elderspeak

‘Dušo, boli li te nogica?’ Smeta li vam kad vam se obraćaju svisoka?

Elderspeak – ponižavajuć način govora upućen starijima – naročito često koristi medicinsko osoblje, razni djelatnici na šalterima, trgovci, pa čak i susjedi i obitelj starijih osoba. Elderspeak je obraćanje starijima kao da su mala djeca s ograničenom sposobnošću razumijevanja.

Objavljeno

|

Kako zaustaviti ageizam?
foto: Damir Bosnjak/Unsplash

Faye Kirtley (88) ne voli kad joj se zaposlenici na šalterima ili trgovci u dućanima obraćaju svisoka i odnose prema njoj kao da ne zna što radi, piše portal Next Avenue. “To je ponižavajuće i ne znam zašto misle da je u redu obraćati se nekom starijem na taj način. Možda u obitelji imaju nekog starijeg kome se tako obraćaju”, kaže ova žiteljica gradića Bardstown u Kentuckyju.

Barbara Tack (76) iz Exetera mršti se na deminutive poput “bakica” ili “ženica” i uvijek upozorava trgovce koji joj se tako obraćaju. “Kažem im da nisam mlada i da nije u redu svrtati pozornost na moju dob na takav način. Ne osjećam se dobro kad primijetim da kod mene primjećuju samo moje godine. Čujem takve snishodljive komentare jako često.“” Barbara također prepričava doživljaj jednog svojeg prijatelja, 70-godišnjeg muškarca, koji se uvrijedio kad mu se medicinska sestra u bolnici obratila kao malom djetetu. Rekla mu je: “Hoćete skinuti taj puloverčić da vas malo poslušam? Brzo ćete ga moći obući natrag, znam da je vani hladno.”


Otkrivanje percepcije

Ono što Kirtley i Tack opisuju, znakovi su nečega što se naziva elderspeak – ponižavajuć način govora upućen starijima – koji naročito često koristi medicinsko osoblje, razni djelatnici na šalterima, trgovci, pa čak i susjedi i obitelj starijih osoba. Elderspeak je obraćanje starijima kao da su mala djeca s ograničenom sposobnošću razumijevanja.

Anna I. Corwin, antropologinja sa koledža St. Mary u Kaliforniji elderspeak“ opisujekao “govor upućen bebama ili pojednostavljen govor” koji je simptom načina na koji društvo percipira starije. “Društvo na starije osobe često gleda kao na neproduktivne članove zajednice, a da bi se nekoga smatralo osobom u pravom smislu te riječi, potrebno je da taj netko bude produktivni član društva”, kaće Corwin.

Elderspeak uključuje govorenje sporijim tempom i većom glasnoćom, s naglašenim izgovorom nekih riječi. Također, često je korištenje riječi poput “dušo”, “draga” i sličnih ili se starijima osobama obraća u množini pa se, na primjer, kaže “malo smo se prehladili?” ili “što smo imali za ručak danas?”

Negativne posljedice elderspeaka

Ne samo da je takav način govora snishodljiv i neučtiv prema srtarijim osobama, već može biti štetan za njihovo mentalno zdravlje i opću dobrobit. Prema Becci Levy sa Sveučilišta Yale koja je istraživala posljedice takvog govora, elderspeak“ šalje poruku da je osoba nekompetentna što potiče srozavanje samopouzdanja kod starijih osoba, može uzrokovati povlačenje u sebe i depresiju.

Nadalje, oni koji žive s blagim oblikom demencije naročito pate zbog takvog govora. Oni mogu postati agresivni i nesuradljivi kad se prema njima obraćamo takvim načinom.

Važnost poštovanja

U članku o opasnostima dobizma, organizacija LifeCare Advocates koja se bavi pružanjem odgovarajuće skrbi starijim osobama, navodi taktike kako smanjiti elderspeak te tim taktikama poučava zdravstvene djelatnike i ostale koji su često u kontaktu sa starijima. Savjetuju im, tako, da ne koriste umanjenice već da pitaju osobu kako bi željela da joj se obraćaju. Za neke od njih je i automatsko korištenje samo imena, a ne prezimena, znak nepoštovanja.

Kirtley nema običaj ispravljati one koji joj se obraćaju na takav način jer se boji njihove reakcije, no svejedno elderspeak“ smatra uvredljivim. Bila bi, kaže, sretnija da svi dobiju onu razinu poštovanja koju zaslužuju. “To je stvar dostojanstva”, kaže Kirtley.

.

Mozaik

Pogledajte novu izložbu na cesti posvećenu 150. obljetnici rođenja Gandhija

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Objavljeno

|

Autor

Zaželite li se malo boje u ovim tmurnim danima, svratite do Maksimirske ceste i pogledajte „Izložbu na cesti“. Temu životinja zamijenile su nove životinje, no ovoga puta poveznica im je Indija i 150. godišnjica rođenja Mahatme Gandhija.

Izložbu su u suradnji postavili Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Veleposlanstvo Republike Indije RH u Zagrebu i Centar za kulturu i informacije Maksimir. Pod otvorenim nebom tako su izložena djela studenata Akademije; Helene Bosnić, Ane Despot, Dore Klanac, Martine Molnar, Tee Švarić, Nikoline Žabčić i Zdenka Mikše. Akciju su osmislili i mentorski vodili: Tomislav Buntak i Danko Friščić.


Mohandas Karamchand Gandhi, kasnije zvan Mahatma Gandhi, rođen je u Porbandaru 2. listopada 1869. Preminuo je u New Delhiju 30. siječnja 1948. Bio je indijski političar koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije.

Gandhi je živio spiritualnim i asketskim životom propovjednika često provodeći vrijeme u meditaciji. Odnosi u braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim riječima, bili su poput odnosa brata i sestre. Odbijajući bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara odjevao se u tradicionalnu odjeću najsiromašnijih Indijaca i hranio se samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom.

Indijci su ga proglasili svecem i počeli ga nazivati Mahatma (sanskrt, velika duša), nazivom koji je namijenjen samo za najveće mudrace. Gandhijevo zalaganje za nenasilje, znano još i kao ahimsa (sanskrt, nepovrjeđivanje), bilo je izraz životnog puta koji propovijeda hinduizam.

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP