Prati nas

Mozaik

Potpuno prirodno

Hoćemo li kompostiranom bakom gnojiti paradajze? Mogli bismo uskoro

Nema lijesova koji su impregnirani štetnim kemikalijama koje zagađuju tlo, ali ni naglog oslobađanja ugljik dioksida koji nastaje kremiranjem. Osim prirode, profitirali bi siromašni koji ne mogu platiti pogrebe, a zaziru od kremiranja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Klasični ukopi izlaze iz mode, a sve je više ljudi koji ne žele ukopno mjesto. Kremiranje je sve popularnije, kako u Hrvatskoj, tako i u Sjedinjenim Državama. Upravo bi američki Washington mogao postati prva država koja će uvesti novu metodu zbrinjavanja ljudskih trupala – kompostiranjem.

Tako bi se u posebnim kontejnerima ubrzavala razgradnja trupala u dragocjeni i hranjivi kompost koji se može baciti na travnjak, u gredicu ruža, rajčica ili gdje god to obitelj poželi. Ovakav ukop ekološki je prihvatljiv, nema pogrebnih kovčega impregniranih otrovnim kemikalijama koje zagađuju tlo, ali ni naglog oslobađanja ugljik dioksida (CO2) koji nastaje kremiranjem. CO2 je, podsjetimo, jedan od krivaca za globalno zatopljenje.


Zakonsku inicijativu gura demokratski senator Jamie Pederson, javio je NBCnews. Zakonom bi trebala biti omogućena i alkalna hidroliza, postupak koji rastvara trupla na način da od njih ostaje samo skelet i tekućina. Pederson je još 2017. godine pokušao legalizirati hidrolizu, no odbijen je zahvaljujući velikom otporu Katoličke crkve. Ta je metoda već odobrena u 16 saveznih država.

Od kompostiranja bi, smatra Pedersen, osim prirode, profitirali siromašni koji ne mogu platiti pogrebe, a zaziru od kremiranja. Postupak bi koštao oko 5.500 dolara, dok je prosječna cijena konvencionalnog pogreba i više od 7.000 dolara. Kremiranje pak košta manje od 1.000 dolara, no u cijenu nije uključena urna i pogrebna ceremonija.

Koliko brzo se raspada tijelo?
foto: Pixabay

Samu ideju uobličila je 2013. dizajnerica Katarina Spade koja misli da bi paleta pogrebnih mogućnosti trebala biti puno veća. Sličnim se postupkom zbrinjava i uginula stoka, što joj je poslužilo kao inspiracija.

Spade je metodu razvila u suradnji sa Sveučilištem Zapadna Karolina i nazvala ga je rekompozicija. Ukratko, nebalzamirana tijela zamotana u platno polagala bi se u cilindre na organsku materiju poput piljevine, djeteline ili slame, a u samu komoru bi se periodično dodavao kisik kako bi se ubrzala mikrobiološka aktivnost. Otprilike za mjesec dana, izlazni proizvod trebao bi biti svježi kompost pogodan za gnojidbu bilja. Sigurnost procesa ovisi o održanju temperature od 55°C na 72 uzastopna sata kako bi se uništili patogeni. Ovu temperaturu i inače proizvode bakterije kada razgrađuju trupla.

Religijske organizacije za sada se nisu oglasile protiv rekompozicije trupala. Kompost bi u konačnici, kaže Spade, trebala preuzeti obitelj. No ako ona to ne želi, otpravio bi se za gnojidbu nacionalnih parkova. “Ovo je nešto jako dobro za čovječanstvo”, izjavila je za NBCnews.

.

Mozaik

Kane Tanaka (117) je najdugovječnija Japanka – uživa u svakom danu

Svoju dugovječnost je u petak proslavila pijući omiljeno piće – Coca Colu, odjevena u majicu na kojoj je otisnuto njeno lice, a koju joj je darovao njen unuk – šezdesetogodišnji Eiji.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Japanka Kane Tanaka, koja je prema Guinessovoj knjizi rekorda najstarija osoba na svijetu, postavila je ove subote novi rekord. Postala je najdugovječnija Japanka svih vremena sa navršenih 117 godina i 261 danom.

Rekord je držao njen sunarodnjak Nabi Tajima, stanovnik otoka Kikai, no on je preminuo u travnju 2018. godine, prema podacima koje je objavilo tamošnje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi.


Gospođa Tanaka je rođena 2. siječnja daleke 1903. godine kao sedmo od ukupno devetero djece u obitelji. Rođena je prerano, a dojila ju je žena koja joj nije bila biološka majka. Tijekom Drugog svjetskog rata radila je u trgovini zajedno sa suprugom Hideom. Do kraja rata umrli su joj i suprug i sin.

Kane Tanaka se umirovila u 63. godini. Sedamdesetih je boravila u Sjedinjenim Državama gdje ima nekoliko nećaka i nećakinja. U 103. godini dijagnosticiran joj je karcinom debelog crijeva koji je pobijedila. Sa 107. godina napisala je knjigu u kojoj govori o dugovječnosti. Sada živi u domu za stare i nemoćne u Fukuoki na jugozapadu Japana. Titulu najstarije Zemljanke ponijela je u ožujku prošle godine.

Svoju dugovječnost i rekord najdugovječnije Japanke proslavila je pijući omiljeno piće – Coca Colu, odjevena u majicu na kojoj je otisnuto njeno lice, a koju joj je darovao njen unuk – šezdesetogodišnji Eiji. “Čak i usred pandemije koronavirusa, moja baka je dobre i čini se da uživa u svakome danu. Kao obitelj smo sretni i ponosni na njen rekord”, kazao je Eiji.

Podsjetimo, prije dvije godine, na pitanje koji joj je dio života najdraži, odgovorila je: “Ovaj, sada.” Ova drevna starica kaže da bi voljela još poživjeti i proslaviti 120. rođendan. Rado krati vrijeme matematičkim igrama i kaligrafijom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP