Hoćemo li kompostiranom bakom gnojiti paradajze? Mogli bismo uskoro

Klasični ukopi izlaze iz mode, a sve je više ljudi koji ne žele ukopno mjesto. Kremiranje je sve popularnije, kako u Hrvatskoj, tako i u Sjedinjenim Državama. Upravo bi američki Washington mogao postati prva država koja će uvesti novu metodu zbrinjavanja ljudskih trupala – kompostiranjem.

Tako bi se u posebnim kontejnerima ubrzavala razgradnja trupala u dragocjeni i hranjivi kompost koji se može baciti na travnjak, u gredicu ruža, rajčica ili gdje god to obitelj poželi. Ovakav ukop ekološki je prihvatljiv, nema pogrebnih kovčega impregniranih otrovnim kemikalijama koje zagađuju tlo, ali ni naglog oslobađanja ugljik dioksida (CO2) koji nastaje kremiranjem. CO2 je, podsjetimo, jedan od krivaca za globalno zatopljenje.

Zakonsku inicijativu gura demokratski senator Jamie Pederson, javio je NBCnews. Zakonom bi trebala biti omogućena i alkalna hidroliza, postupak koji rastvara trupla na način da od njih ostaje samo skelet i tekućina. Pederson je još 2017. godine pokušao legalizirati hidrolizu, no odbijen je zahvaljujući velikom otporu Katoličke crkve. Ta je metoda već odobrena u 16 saveznih država.

Od kompostiranja bi, smatra Pedersen, osim prirode, profitirali siromašni koji ne mogu platiti pogrebe, a zaziru od kremiranja. Postupak bi koštao oko 5.500 dolara, dok je prosječna cijena konvencionalnog pogreba i više od 7.000 dolara. Kremiranje pak košta manje od 1.000 dolara, no u cijenu nije uključena urna i pogrebna ceremonija.

Samu ideju uobličila je 2013. dizajnerica Katarina Spade koja misli da bi paleta pogrebnih mogućnosti trebala biti puno veća. Sličnim se postupkom zbrinjava i uginula stoka, što joj je poslužilo kao inspiracija.

Spade je metodu razvila u suradnji sa Sveučilištem Zapadna Karolina i nazvala ga je rekompozicija. Ukratko, nebalzamirana tijela zamotana u platno polagala bi se u cilindre na organsku materiju poput piljevine, djeteline ili slame, a u samu komoru bi se periodično dodavao kisik kako bi se ubrzala mikrobiološka aktivnost. Otprilike za mjesec dana, izlazni proizvod trebao bi biti svježi kompost pogodan za gnojidbu bilja. Sigurnost procesa ovisi o održanju temperature od 55°C na 72 uzastopna sata kako bi se uništili patogeni. Ovu temperaturu i inače proizvode bakterije kada razgrađuju trupla.

Religijske organizacije za sada se nisu oglasile protiv rekompozicije trupala. Kompost bi u konačnici, kaže Spade, trebala preuzeti obitelj. No ako ona to ne želi, otpravio bi se za gnojidbu nacionalnih parkova. “Ovo je nešto jako dobro za čovječanstvo”, izjavila je za NBCnews.