Prati nas

Zdravlje

dvostruki stres

Istovremeno brinete i o djeci i o roditeljima? Vi ste ‘sendvič generacija’

Imate li malodobnu djecu te istovremeno brinete za ostarjele roditelje ili rođake, pripadate tzv. “sendvič generaciji” koja se nalazi u vrlo nezavidnom položaju. Naime, zbog te dvostruke brige, izložena je velikom stresu što utječe na mentalno zdravlje.

Objavljeno

|

Kako izgleda žena u menopauzi? Koji su znakovi klimakterija? Luda sam od menopauze.
foto: BigStock

Čitava jedna generacija ljudi koja istovremeno brine za svoju djecu ali i za ostarjele roditelje i rođake, izložena je nevjerojatnom stresu što se odražava na njihovom mentalnom zdravlju, piše Mirror. Procjenjuje se da je samo u Velikoj Britaniji pripadnika takve tzv. “sendvič generacije” ima čak 1,3 milijuna, a sve više njih pati od depresije i tjeskobe.

Vrijeme u kojem ljudi postaju roditelji sve kasnije i u kojem starije osobe žive sve dulje, predstavlja strahovit pritisak na osobe koje se nalaze u sredini i koje brinu i za djecu i za starije rođake. Dakako, tom su stresu najviše izložene žene jer one uglavnom nose teret brige za druge. S obzirom na razmjere ovoga problema, pokrenute su i kampanje poput one Fair Care for All kojom se zahtijeva veća podrška pravoj vojsci tih neplaćenih skrbnika.



Hugh Stickland iz Ureda za statistiku Velike Britanije kaže: “Sa sve brojnijom populacijom starijih osoba i sve češćim zasnivanje obitelji u kasnijoj dobi, sve više ljudi naći će se u toj nezavidnoj ‘sendvič’ poziciji u kojoj se moraju brinuti i za djecu i za ostarjele roditelje. To više utječe na žene nego na muškarce jer one više skrbe za djecu, bolesne ili nepokretne članove obitelji i za samo kućanstvo.”

Stickland kaže i kako su ljudi koji pomažu drugima više od pet sati tjedno, u većoj opasnosti da razviju neke mentalne poteškoće. “U usporedbi s općom populacijom, oni koji provode više vremena skrbeći za druge, lošijeg su općeg zdravlja i pokazuju manje zadovoljstva vlastitim životom. Također, češće pate od tjeskobe i depresije”, kaže Stickland.

Podaci iz dugoročne studije o britanskim kućanstvima koja je obuhvatila 34.000 osoba i trajala od 2016. do 2017., pokazala je da ljudi koji skrbe za druge 20 ili više sati tjedno, u 33 posto slučajeva imaju neke mentalne probleme. Alistair McQueen iz Aviva osiguranja kaže kako se u budućnosti može očekivati da će problemi ovog tipa postati sve prisutniji s obzirom da ljudi sve kasnije imaju djecu, a njihovi roditelji i rođaci žive sve dulje.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati