Prati nas

Mozaik

Izmjeren je ‘faktor zla’, najgori su ljudi stariji od 70 godina i 20-godišnjaci

Postoje psihopati i makijavelisti. Kod ovih posljednjih cilj opravdava sredstvo, a oni manipuliraju drugima bez ikakvog suosjećanja. Koliko god te razorne sklonosti bile različite, sve one se temelje na jednoj mračnoj osobnoj karakteristici, zaključili su psiholozi u jednoj studiji objavljenoj prošle jeseni.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Jesu li stari ljudi zlobni?
foto: TETrebbien/Unsplash

Zloća može imati različita lica. Ljudi mogu biti neizmjerno egoistični, zlobni, narcisoidni ili sadistički nastrojeni, piše Deutsche Welle. Neki imaju pretjerane prohtjeve – za njih je dovoljno dobro samo ono najbolje. Drugi misle da moralna načela za njih ne vrijede.

Postoje psihopati i makijavelisti. Kod ovih posljednjih cilj opravdava sredstvo, a oni manipuliraju drugima bez ikakvog suosjećanja. Koliko god te razorne sklonosti bile različite, sve one se temelje na jednoj mračnoj osobnoj karakteristici, zaključili su psiholozi u jednoj studiji objavljenoj prošle jeseni.


“Postoje deseci mračnih osobina, no sve se mogu svesti na isti princip: ljudi bezobzirno slijede svoje ciljeve, pa čak i ako time štete drugima”, objašnjava Morten Moshagen, profesor na Sveučilištu u Ulmu. Taj zajednički nazivnik znanstvenici nazivaju “mračni faktor” ili “D-faktor”.

“Najpodnošljiviji su ljudi stari 50 godina”

Kod ljudi s povišenim D-faktorom podlost se može očitovati na različite načine. Moshagen kaže da je jedan egoist često i psihopat, a da netko tko vara porezne organe s velikom vjerojatnošću naginje zlobi.

Psiholozi u D-faktoru vide koncept za prepoznavanje problematičnih ljudskih osobina. Kako pojašnjava profesor Moshagen, više nije nužno istraživati je li jedan čovjek sadist, narcis ili psihopat: “D-faktor se pokazao kao stabilna tendencija u ponašanju, i to tijekom mnogo godina.” Razmjere tog faktora znanstvenici, među ostalim, utvrđuju pomoću jednog upitnika.

Ta je tendencija različito izražena u raznim životnim dobima. “Najpodnošljiviji su ljudi stari oko 50 godina”, ističe Moshagen. I navodi da su, nasuprot tome, 20-godišnjaci i ljudi stariji od 70 godina skloni zloći. On procjenjuje da oko pet posto stanovnika spada u osobe sa “socijalno problematičnim osobnim obilježjima”. To je pojam kojem on, kao znanstvenik, daje prednost kada govori o ovoj problematici.

“Čovjek može birati između dobra i zla”

Ali, je li zloća stvarno nepromjenjiva sudbina? Teolog Michael Utsch iz Evangeličke središnjice za pitanja svjetonazora suprotstavlja se konceptu “mračnog faktora” i naglašava: “Kao čovjek uvijek imam šansu odlučiti se između dobra i zla.” On ne vjeruje u nepromjenjivu “zloćudnu jezgru”. Profesor teologije Utsch naglašava da svatko od nas ima destruktivne sklonosti, pa je zato važno poticati ono pozitivno u ljudima. “Gdje je granica između zdravog narcizma kod kojeg se cijene vlastite sposobnosti i bolesnog ponašanja, nesposobnosti za život u zajednici”, pita ovaj znanstvenik.

Psiholog Moshagen priznaje da ne zna gdje počinje zloća, odnosno “ono stvarno društveno problematično”. No on i njegovi kolege, Ingo Zettler sa Sveučilišta u Kopenhagenu i Benjamin E. Hilbig sa Sveučilišta Koblenz-Landau, planiraju poboljšati upitnik za utvrđivanje “mračnog faktora”. Mada Moshagen kaže da informacije koje osoba daje sama o sebi nisu baš precizne. Unatoč tome je uvjeren da kod povećane vrijednosti D-faktora može predvidjeti hoće li netko u budućnosti postati problematičan.

“Kod Trumpa treba računati s najgorim”

Moshagen također upozorava da su ljudi skloni obzirnosti kada kod nekoga uoče neku lošu karakteristiku: “Ako netko upadne u oči kao megaloman, mi mislimo da on, eto, samo ima velike ciljeve.” Znanstvenik upozorava da takvi ljudi također lažu i varaju te dodaje da se kod političara poput Donalda Trumpa zato mora računati s najgorim, prenosi Deutsche Welle.

No teolog Utsch vjeruje da se čovjeka ne može reducirati na jedan jedini faktor: “Ako jedan kandidat za posao na natječaj pošalje fantastične svjedodžbe, svejedno ga neću odmah zaposliti. Najprije ću ga ipak pozvati na razgovor i stvoriti si cjelovitu sliku.”

.

Show

U 92. godini umrla je glumica Zdenka Heršak

Napustila nas je velika umjetnica poznata po brojnim ulogama u kazalištu i u više od 60 filmova i serija. Manje je poznato da je Heršak bila i spisateljica te je objavila desetak knjiga.

Silvija Novak

Objavljeno

|

U 92. godini života umrla je poznata glumica Zdenka Heršak. Rođena je u Zagrebu, 19. kolovoza 1928. godine gdje je završila Zemaljsku glumačku školu te poslije bila članica studija Jadran filma.

Zanimljivo i možda manje poznato, nastupala je kao balerina u Hrvatskom narodnom kazalištu, a kad je Branko Gavella osnovao kazalište u Frankopanskoj, pridružuje se njegovom ansamblu. Zdenak Heršak ostala je članica tog kazališta sve do mirovine.


Ostat će upamćena po nizu sjajnih predstava u kojima je igrala: Držićev i Škiljanov “Dundo Maroje” iz 1955., gdje je u osam godina Lauru zaigrala čak 130 puta, zatim Krležino “Kraljevo”, von Horváthove “Priče iz Bečke šume”, glumila je Kobilu u “Balkonu” J. Geneta, Babakinu u “Ivanovu” A. P. Čehova, Bessie Burgess u predstavi “Plug i zvijezde”, Mariolu u “Gle, kako dan lijepo počinje” Z. Bajsića, Majoricu Beregi “U pozadini” M. Feldmana i u mnogim drugim predstavama. Osim u Gavelli, nastupala je i u drugim kazalištima u Zagrebu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.

Zdenka Heršak glumila je i u više od 60 filmova i serija, mežu kojima su “Kužiš stari moj”, “Seljačka buna 1573.”, “Događaj”, “Hoću živjeti”, “U raljama života”, “Ne daj se, Floki”, “Leo i Brigita”, “Duga mračna noć” te serije “Naše malo misto”, “Nepokoreni grad”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak”, “Bitange i princeze” i druge.

Valja napomenuti i da je Heršak, osim glumačke, ostvarila i značajnu spisateljsku karijeru te je objavila desetak knjiga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP