Prati nas

Mozaik

Izmjeren je ‘faktor zla’, najgori su ljudi stariji od 70 godina i 20-godišnjaci

Postoje psihopati i makijavelisti. Kod ovih posljednjih cilj opravdava sredstvo, a oni manipuliraju drugima bez ikakvog suosjećanja. Koliko god te razorne sklonosti bile različite, sve one se temelje na jednoj mračnoj osobnoj karakteristici, zaključili su psiholozi u jednoj studiji objavljenoj prošle jeseni.

Objavljeno

|

Jesu li stari ljudi zlobni?
foto: TETrebbien/Unsplash

Zloća može imati različita lica. Ljudi mogu biti neizmjerno egoistični, zlobni, narcisoidni ili sadistički nastrojeni, piše Deutsche Welle. Neki imaju pretjerane prohtjeve – za njih je dovoljno dobro samo ono najbolje. Drugi misle da moralna načela za njih ne vrijede.

Postoje psihopati i makijavelisti. Kod ovih posljednjih cilj opravdava sredstvo, a oni manipuliraju drugima bez ikakvog suosjećanja. Koliko god te razorne sklonosti bile različite, sve one se temelje na jednoj mračnoj osobnoj karakteristici, zaključili su psiholozi u jednoj studiji objavljenoj prošle jeseni.


“Postoje deseci mračnih osobina, no sve se mogu svesti na isti princip: ljudi bezobzirno slijede svoje ciljeve, pa čak i ako time štete drugima”, objašnjava Morten Moshagen, profesor na Sveučilištu u Ulmu. Taj zajednički nazivnik znanstvenici nazivaju “mračni faktor” ili “D-faktor”.

“Najpodnošljiviji su ljudi stari 50 godina”

Kod ljudi s povišenim D-faktorom podlost se može očitovati na različite načine. Moshagen kaže da je jedan egoist često i psihopat, a da netko tko vara porezne organe s velikom vjerojatnošću naginje zlobi.

Psiholozi u D-faktoru vide koncept za prepoznavanje problematičnih ljudskih osobina. Kako pojašnjava profesor Moshagen, više nije nužno istraživati je li jedan čovjek sadist, narcis ili psihopat: “D-faktor se pokazao kao stabilna tendencija u ponašanju, i to tijekom mnogo godina.” Razmjere tog faktora znanstvenici, među ostalim, utvrđuju pomoću jednog upitnika.

Ta je tendencija različito izražena u raznim životnim dobima. “Najpodnošljiviji su ljudi stari oko 50 godina”, ističe Moshagen. I navodi da su, nasuprot tome, 20-godišnjaci i ljudi stariji od 70 godina skloni zloći. On procjenjuje da oko pet posto stanovnika spada u osobe sa “socijalno problematičnim osobnim obilježjima”. To je pojam kojem on, kao znanstvenik, daje prednost kada govori o ovoj problematici.

“Čovjek može birati između dobra i zla”

Ali, je li zloća stvarno nepromjenjiva sudbina? Teolog Michael Utsch iz Evangeličke središnjice za pitanja svjetonazora suprotstavlja se konceptu “mračnog faktora” i naglašava: “Kao čovjek uvijek imam šansu odlučiti se između dobra i zla.” On ne vjeruje u nepromjenjivu “zloćudnu jezgru”. Profesor teologije Utsch naglašava da svatko od nas ima destruktivne sklonosti, pa je zato važno poticati ono pozitivno u ljudima. “Gdje je granica između zdravog narcizma kod kojeg se cijene vlastite sposobnosti i bolesnog ponašanja, nesposobnosti za život u zajednici”, pita ovaj znanstvenik.

Psiholog Moshagen priznaje da ne zna gdje počinje zloća, odnosno “ono stvarno društveno problematično”. No on i njegovi kolege, Ingo Zettler sa Sveučilišta u Kopenhagenu i Benjamin E. Hilbig sa Sveučilišta Koblenz-Landau, planiraju poboljšati upitnik za utvrđivanje “mračnog faktora”. Mada Moshagen kaže da informacije koje osoba daje sama o sebi nisu baš precizne. Unatoč tome je uvjeren da kod povećane vrijednosti D-faktora može predvidjeti hoće li netko u budućnosti postati problematičan.

“Kod Trumpa treba računati s najgorim”

Moshagen također upozorava da su ljudi skloni obzirnosti kada kod nekoga uoče neku lošu karakteristiku: “Ako netko upadne u oči kao megaloman, mi mislimo da on, eto, samo ima velike ciljeve.” Znanstvenik upozorava da takvi ljudi također lažu i varaju te dodaje da se kod političara poput Donalda Trumpa zato mora računati s najgorim, prenosi Deutsche Welle.

No teolog Utsch vjeruje da se čovjeka ne može reducirati na jedan jedini faktor: “Ako jedan kandidat za posao na natječaj pošalje fantastične svjedodžbe, svejedno ga neću odmah zaposliti. Najprije ću ga ipak pozvati na razgovor i stvoriti si cjelovitu sliku.”

.

Show

Fotografijom u snahinom krilu Kirk Douglas proslavio je 103. rođendan

Oscara kao glumac nikad nije dobio, iako je bio nominiran čak tri puta. Tek sa 80 godina dobio je počasnog Oscara za doprinos filmskoj umjetnosti kao moralna snaga. Ženio se dva puta, ima četvero djece.

Objavljeno

|

Autor

„Ovaj frajer u mom krilu ima 103 godine! Sretan ti rođendan, tatice! Volim te svim srcem“, napisala je glumica Catherine Zeta-Jones na Instagramu uz fotografiju sa svojim svekrom, legendom američkog filma, Kirkom Douglasom.

Proslavivši 103. rođendan 9. prosinca, Douglas je možda postao i najstariji glumac na svijetu. Pravo ime mu je Išur Danielovič Demsky. Na filmu je nastupao čak 57 godina. Iako je potjecao iz siromašne obitelji, završio je fakultet, a bio je aktivan u hrvačkom timu. Da bi lakše završio studij, razmišljao je koji posao raditi, a gluma mu se učinila najboljom.


Oscara kao glumac nikad nije dobio, iako je bio nominiran čak tri puta. Tek sa 80 godina dobio je počasnog Oscara za doprinos filmskoj umjetnosti kao moralna snaga. Ženio se dva puta, ima četvero djece. Godine 1996. doživio je moždani udar, koji je opisao u svojoj knjizi “Udar sreće”. Napisao je 10 knjiga autobiografskih zapisa. Taj udar je opisao kao “najgori pakao koji čovjek može proživiti”.

Lani je, povodom 102. rođendana, kazao: “Imao sam predivan život i imam fantastičnu obitelj. Zahvalan sam na svemu što mi je život pružio.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP