Prati nas

Aktivno starenje

guru polaganog života

Kako doista uživati u dugom životu? Donosimo 12 sjajnih savjeta

Kad sam bio mlađi, bio sam dobist i užasavao sam se starenja. Živio sam u uvjerenju da je sve u redu do 35. a onda sve počne naglo propadati. O starijim ljudima sam mislio da su svadljivi. No ako pogledate statistike, uvidjet ćete da su ljudi s najvišom razinom sreće i zadovoljstva oni iznad 60 godina.

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: Pixabay

Prije tri godine, Carl Honoré, novinar koji je zahvaljujući svojoj seriji knjiga započetom naslovom iz 2004. In Praise od Slow, prozvan “guruom polaganog življenja”, doživio je prosvjetljenje.

Kao i svaki pravi Kanađanin, iako je rođen u Škotskoj i neko vrijeme živio u Londonu, obožava hokej i još uvijek ga igra iako mu je 51 godina. No jednoga dana tijekom turnira u Gatesheadu, netko je istaknuo kako je on najstariji među 240 igrača, piše Guardian.


“Znao sam da sam među starijima, no podatak da sam najstariji me prilično šokirao.” Honoréu je tad bilo 48 godina, “velikih 50” se prikradalo i ono što je kasnije nazvao “groznim utegom godina” počelo ga je vući za sobom. Hoće li starenje doista biti tako užasno kao što svi govore? Je li sve što ga ja čekalo samo propadanje, oronulost i smrt?

Vraćajući se vlakom u London i ispijajući pivo koje je ponio jedan od njegovih suigrača, odlučio je napisati knjigu o toj temi.

“Sve moje knjige počinju poput izvantjelesnog iskustva kad sebe vidim nekako sa strane. Morao sam propitati vlastiti stav o tom broju, o tome što starenje doista znači i o tome gdje ću biti za 10 ili 20 godina”, kaže Honoré.

Rezultat je knjiga „B(older): Making the Most od Our Longer Life“ –poziv društvu da se okani dobizma (ageizma, diskriminacije na osnovu dobi) te poziv pojedincima da prestanu brinuti o starenju i dobro iskoriste svaki trenutak vremena koje nam je dano.

Honoré je proputovao svijetom u potrazi za aktivnim starijim ljudima s velikim postignućima, no naglasio je da mu nikako nije bila namjera te izvanredne pojedince postaviti kao novu normu. Više ga je zanimalo stanje uma prosječnog 70 ili 80-godišnjaka koji i dalje rade ako to žele, volontiraju, pokreću vlastite poslove, bave se nekim natjecateljskim sportom, upražnjavaju izvrstan seks – dok se društvo pravi kao da takve osobe ne postoje.

To je pravi dobizam – prisiljavati ljude da se prestanu baviti stvarima u kojima uživaju. No dobizam je i praviti veliku pompu oko toga. Još uvijek se seksate iako vam je 80? I dalje snimate TV emisije iako vam je 90? I dalje trčite maraton iako vam je 100? A zašto ne bi to sve radili?

Zaključak do kojeg je Honoré došao nakon godina istraživanja o tome kako su stariji ljudi tretirani diljem svijeta je taj da živimo u “zlatnom dobu za starije” (iako sam Honoré nikada nije upotrijebio taj termin). Naime, starijih je danas jako puno, zdraviji su, aktivniji i u mnogim stvarima bolji nego u prethodnim generacijama.

Starije se više ne može ignorirati ili marginalizirati. No, smatra Honoré, to je tek početak. „Moglo bi biti još puno bolje ako pomaknemo stative i promijenimo stvari poput zdravstvene zaštite, politike, biznisa i obrazovanja.“

Honoré smatra da je ideja da se obrazujemo između pete i dvadesete godine, potom radimo idućih 40 godina i onda odemo u mirovinu, potpuno zastarjela te zamišlja puno fluidniji način života u kojem se možete konstantno obrazovati i raditi i zapravo nikada ne otići u klasičnu mirovinu.

Na pitanje kada zapravo postajemo stari, Honoré odbija dati neki određeni broj. “Mislim da je pojam starosti vrlo rastezljiv. Definicija je fluidna i trpati ljude u okvire govoreći im ‘Ovo je staro’ jako sužava horizont. Što dobivamo govoreći da je netko star?” Smatra da se dobizam smanjuje, no ostaje endemski. Štoviše, kaže da mu je bio jedan od najgorljivijih zagovornika kad je tek počeo raditi na knjizi.

“Kad sam bio mlađi, bio sam dobist i užasavao sam se starenja. Živio sam u uvjerenju da je sve u redu do 35. a onda sve počne naglo propadati. O starijim ljudima sam mislio da su svadljivi. No ako pogledate statistike, uvidjet ćete da su ljudi s najvišom razinom sreće i zadovoljstva oni iznad 60 godina. To naravno ne znači da neće biti puno nesretnih, no nije točno ono što nam govore i što sami sebi govorimo, a to je da su svi stariji nesretni.”

Danas se ne užasava starenja. “Najveća bojazan mi je bila da ću završiti na nekom sumornom mjestu, no srećom, istina je potpuno drugačija. Puno sam optimističniji nego kad sam počinjao knjigu. Stvorili smo kulturu u kojoj se na starenje gleda kao na posvemašnji užas u kojemu nema nimalo svjetla. Dugo sam sumnjao da to nije točno, no putem sam otkrio da je zapravo potpuno netočno.”

12 koraka Carla Honoréa koji će vam pomoći da budete sretniji kasnije u životu

1. Ako o sebi mislite kao o starom, bit ćete stari. Mediji će dosađivati s demencijom i usamljenošću, no ignorirajte ih. Koncentrirajte se na dobre stvari.

2. Izađite iz sigurno zone. Ne opustite da vas strpaju u ladicu, nastavite eksperimentirati. Izazivajte sebe i stereotipnu sliku koju vam društvo nameće.

3. Pokušajte ostati zdravi. Jedite zdravo i vježbajte – to je dobro za vaše tijelo i um. Vježbanje ne znači da se morate natjecati u hokeju, bit će dovoljan i žustar hod kako biste ostali u formi.

4. Usredotočite se na pozitivne primjere poput Helen Mirren, Davida Attenborougha i Michelangela koji je doživio, za ono vrijeme, duboku starost od 88 godina, od čega je posljednjih 20 radio na dizajnu i izgradnji bazilike svetog Petra u Rimu.

5. Nastojte postati osoba kakva ste oduvijek željeli biti. Jedan od razloga zašto su ljudi najsretniji kad prevale šezdesetu je taj što se osjećaju manje sputanima mišljenjem drugih ljudi. Zadržali su prijašnjeg sebe i čini im se da je sve dobilo smisao.

6. Ne družite se samo s ljudima svoje dobi već održavajte kontakte s raznim generacijama. Međugeneracijsko druženje je možda malo teže, no od njega možete imati jako puno koristi.

7. Budite voljni neke stvari jednostavno pustiti. Ako prijateljstvo ne funkcionira, jednostavno ga ostavite. Pratite strujnice vlastitog života. Sve je manje vremena pa dobro iskoristite ovo preostalo.

8. Starenje bi trebao biti proces otvaranja, a ne zatvaranja vrata. Neke ćemo stvari izgubiti – brzinu, izdržljivost, mentalnu hitrost – no brojne druge stvari ćemo dobiti. Usvojit ćemo nove vještine, imati više društvene svjesnosti, bit ćemo altruističniji, pristupat ćemo problemima s manje težine jer će nas manje brinuti kakav dojam ostavljamo i jer smo u stanju bolje sagledati širu sliku. Sada smo vjerojatno u poziciji da više pridonesemo društvu.

9. Iskrenost je najbolja politika. Ne pretvarajte se da nemate 75, 85 ili koliko god godina već imate. Čim počnete lagati o godinama, dajete tom broju nevjerojatnu moć – moć koju ne zaslužuje. Ljudi to rade jer je s brojem godina povezano jako puno dobističkih pretpostavki, no da biste se tome othrvali, te pretpostavke treba srušiti.

10. Društvo nam govori da su seks, ljubav i romantika rezervirani samo za mlade, no to nije istina. Velika većina starijih osoba i dalje uživa u seksu. I tu nema pravila: uživajte koliko god hoćete, ako hoćete. Neki stariji svoju dob vide kao konačni bijeg od okova zaljubljivanja i požude, no drugi ne mogu zamisliti život bez toga. Što god vas pali.

11. Ignorirajte ljude koji vam govore da nije moguće naučiti starog psa nove trikove. Jer možete. Unatoč raširenom stavu da je kreativnost rezervirana samo za mlade, istina je da s godinama možemo postati još kreativniji. Naše neuronske veze se opuštaju, imamo više samopouzdanja i slobode da propitujemo uvriježena mišljenja. Valja napomenuti da se od ove godine Turnerova nagrada za umjetnost dodjeljuje svim umjetnicima bez obzira na njihovu dob. Eto, sad bi se čak i Michelangelo mogao natjecati.

12. Ne pretvarajte se da smrt ne dolazi. Prihvatite to – ali ne baš odmah. Saznanje da su naši životi ograničeni je vrlo korisno. Kad ti vrijeme istječe, ono postaje dragocjenije. To životu daje oblik i na mnogo načina značenje. Ne zdvajajte morbidno nad konačnošću života. Što vam je smrt bliže, vjerojatnije ćete je se manje bojati i više ćete se fokusirati na ono što je doista važno.

.

Aktivno starenje

9 navika zbog kojih se nećete pretvoriti u ‘čangrizavu babu’

Netko vas je u životu sigurno nekad povrijedio. No dugotrajna ljutnja neće nikome donijeti ništa dobro, a ponajmanje vama.

Objavljeno

|

Sigurno poznajete barem jednu čangrizavu stariju osobu. U društvu s takvima nije lako jer oni iscrpe svu životnu energiju iz ljudi koji ih okružuju. Doista, nije lako nositi se s njima, bili oni muškarci ili žene, no ponekad nam je to jednostavno obaveza.

Postoji više razloga zašto se ljudi pod stare dane pretvore u gunđala: možda ih nešto boli, možda su iscrpljeni i frustrirani, možda su usamljeni, a možda samo ljuti na neku određenu osobu pa to onda pokazuju svima. No dobra je vijest da gunđavost i čangrizavost u starijoj dobi nije obavezna jer vi sami birate kakva osoba želite biti.


Portal Sixty and Me sastavio je popis navika koje će vam pomoći da i vi sami za koju godinu ne upadnete u zamku stalnog prigovaranja i gunđanja.

Budite strpljivi s djecom

Da, djeca su glasna i neuredna, no istovremeno energična, kreativna i dražesna. Zamislite sebe kad ste bili dijete. Možete li se sjetiti neke odrasle osobe koja se prema vama ponašala lijepo? Kako ste se zbog toga osjećali? E pa sad učinite to isto za drugu djecu.

Ne bojte se tinejdžera

Možda ne razumijete zašto se tinejdžeri oblače tako kako se oblače, zašto non-stop vise na video igrama i slušaju “groznu” muziku, no to i ne morate razumjeti. Samo se sjetite da je za njih hip-hop, ono što je za vas bio rock’n’roll koji je u svoje vrijeme jednako skandalizirao roditelje diljem svijeta. Tinejdžeri traže svoj identitet. Njihov je posao da se odvoje od roditelja i utru si put – baš kao što ste to i vi činili.

Budite otvoreni prema tehnologiji

Tehnologija donosi mnoge prednosti upravo starijoj populaciji. Mobiteli, tableti i kompjuteri mogu zbližiti razdvojene članove obitelji i prijatelje. Dopustite mlađima da vas poduče kako koristiti društvene mreže ili Skype. No osim što služi za zabavu i druženje, tehnologija vaš dom može učiniti sigurnijim

Ne zamjerajte

Netko vas je u životu sigurno nekad povrijedio. No dugotrajna ljutnja neće nikome donijeti ništa dobro, a ponajmanje vama. Ako prestanete zamjerati, to ne znači da priznajete da je ta osoba bila u pravu već oslobađate sebe teškog tereta kojeg predstavlja ljutnja. A teško je biti optimističan i sretan, ako vas iznutra izjeda bijes.

Budite velikodušni

Kad malo promislite, velikodušnost nema toliko veze s drugim osobama koliko s vama samima. Darujte svoje vrijeme ili divote iz svoje pećnice ili svoje tulipane. Dijeljenje s drugima pomaže nam da shvatimo da zapravo imamo dovoljno.

Izađite na dnevno svjetlo

Uživajte u suncu kad god možete. Otvorite prozore i pustite sunce u sobu. Obasjajte i one oko sebe svojim osmijehom. Nosite žive boje koje će vam pomoći da budete vedrog raspoloženja.

Bavite se aktivnostima u kojima uživate

Naši nas hobiji usrećuju, a zrele su godine vrijeme kad se napokon možemo posvetiti svojim zanimacijama. Naučite nešto novo, usavršite tehniku, isprobajte nove stvari. Svoje pravo da sada uživate, višestruko ste zaradili. Uostalom, ako ne sada – kada?

Prestanite se žaliti na zdravlje

Starenje donosi i određene zdravstvene poteškoće. Tijelo nas više ne služi kao prije. No to se događa svima. Iako je korisno ponekad s nekim porazgovarati o zdravlju, neka to ne bude prečesto. Ako bez prestanka dijelite detalje svoje dijagnoze sa svima oko sebe, dojadit ćete i sebi i drugima a neće vam biti bolje. Pronađite drugu temu za razgovor.

Budite društveni

Ne morate naglo postati ekstrovert ako zapravo niste takvi, no nemojte se izolirati nego pustite ljude u svoj život. Povežite se s prijateljima i rodbinom, a ako to ne možete uživo – poslužite se tehnologijom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP