Prati nas

Mozaik

Pokažite ageizmu srednji prst

Ageizam [ejdžizam] označava diskriminaciju osoba na temelju njihove dob. Ageizam određenoj dobnoj skupini, najčešće starijim ljudima, ne priznaje prava ili im ih ograničava.

Objavljeno

|

Jesam li prestara za
foto: BigStock

Ageizam [ejdžizam; od eng. riječi age, životna dob, starost] označava diskriminaciju osoba na temelju njihove dob. Ageizam određenoj dobnoj skupini, najčešće starijim ljudima, ne priznaje prava ili im ih ograničava.

Ageizam je uokviren predrasudama: da su stariji ljudi međusobno slični, da su senilni, konzervativni, neefikasni i sebični. Ukratko, da se bitno razlikuju od mladih, i to na loš način pa im nije dopušteno sve ono što je dopušteno mlađim ljudima. No stariji ljudi se između sebe razlikuju više nego mladi ljudi i nije ih moguće svesti pod isti nazivnik, jer njihovi životni prioriteti ne obuhvaćaju pripadanje grupi i svoj su identitet izgradili kroz privatni i profesionalni život.



Internalizirani ageizam

Ageizam je vrlo sličan rasizmu i seksizmu;  uzrokuju ga predrasude, frustracije i strahovi. Posljedica su i sve veće segregacije starijih ljudi. Najtužnija posljedica ageizma jest internalizirani ageizam – ono kad ste i sami u ozbiljnim godinama, a pri tome prihvaćate i širite sve predrasude koje društvo ima prema vašoj dobnoj skupini. To je stanje u kojem starije osobe na temelju dobi diskriminiraju druge starije osobe; bilo da tvrde da starijima nije dopušteno ono što je dopušteno mladima, bilo da se na sve moguće načine opiru tome da ih se svrsta u njihovu dobnu skupinu.

Dakle, internalizirani ageizam jest kada starija osoba tvrdi da se njeni vršnjaci ne bi smjeli pokazivati tijelo, jer je to „rezervirano za mlade“. Također je internalizirani ageizam kada starija osoba panično krije svoje godine ili se podvrgava ekstremnim tretmanima kako bi izgledala mlađe.

Brojna istraživanja su pokazala da internalizirani ageizam negativno utječe na zdravlje pojedinca; uzrokuje kraći životni vijek, viši krvni tlak, narušeno samopouzdanje i nižu motiviranost za povećanje kvalitete življenja. (Coudin & Alexopoulos, 2010; Cruikshank, 2003; Levy, Hausdorff, Hencke, & Wei, 2000; Levy, Slade, Kunkel, & Kasl, 2002).

Kako ageizam izgleda u svakodnevici?

Kada popularni pjevač u sedamdesetim godinama objavi golišavu, ali pristojnu fotografiju, ageističke i zlobne reakcije se kreću od „stara konjina misli da je mlad“ do „sram ga bilo, jednom nogom je u grobu“. Internalizirani ageizam je kada to pišu ili govore njegovi vršnjaci.

foto: Zeljko Bebek/Facebook

Kada saborski zastupnik tvrdi da svi stariji od 65 godina “nemaju razvijeno kritičko mišljenje jer su izmanipulirani i isprogramirani od strane medija” te da je te da nešto nije u redu kad “umirovljenik od 90 godina koji je jednom nogom u grobu ima pravo glasa”, to je ageizam. Internalizirani ageizam jest kada starija osoba kaže da je saborski zastupnik u pravu.

ivan pernar dijagnoza

Ivan Pernar (screenshot: N1)

Ageizam jest i kada televizijska kuća iz filma izbaci sve scene u kojima starije osobe vode ljubav, a pri tome joj ne smetaju scene u kojima mladi čine to isto. Internalizirani ageizam je kada starije osobe to komentiraju s riječima: „Objektivno gledajući, nije lijepo na televiziji gledati stare i debele. Čisto estetike radi.“

screenshot: Baba z ľadu

Kada vam industrija kozmetike poručuje da morate koristiti njihove “anti-ageing” kreme, to je ageizam. Jer starenje je normalno, ne treba izazivati negativne emocije i protiv njega se ne treba boriti. Ne morate imati 70 i imati zategnuto lice poput curice od 20. Uostalom, ni najbolja kozmetika vam to ne može omogućiti.

foto: Pexels

Ageizam je i kada mediji objave da će ugledna novinarka, dio hrvatske novinarske povijesti, biti zamijenjena u novoj sezoni popularnog televizijskog showa pa gledatelji komentiraju kako je “staru babu trebalo već jednom maknuti”. Internalizirani ageizam je kada osobe starije životne dobi tvrde da je na ekranu puno ugodnije gledati neku mlađu osobu. Ili da mladima treba dati šansu, iako suđenje u talent programima nije radno mjesto, niti za njega postoji propisana dob.

Ples sa zvijezdama

Milka Babović (screenshot HTV)

Povjerljivo

Susreli ste se s ageizmom? Netko vas je diskriminirao ne temelju vaše dobi? Kliknite ovdje i napišite nam sve, a mi ćemo to novinarski urediti, objaviti i podijeliti s našim čitateljima. Ispričajte nam cijelu priču, sa što više istinitih detalja.

.

Mozaik

Žižek: ‘Za sreću ne smijete imati previše demokracije, ona donosi odgovornost’

Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar, kaže slovenski filozof.

Objavljeno

|

Autor

Tko je Žižek?

Klinički psihijatar, kanadski sveučilišni profesor Jordan Peterson, proglašen je jednim od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, a prije više od godinu dana izazvao je na intelektualni dvoboj Slavoja Žižeka, slovenskog sveučilišnog profesora i ravnatelja londonskog instituta Birkbeck, koji je i sam desetljećima prisutan na globalnoj filozofskoj sceni.

Žižek je bačenu rukavicu napokon prihvatio, a mediji su događaj odmah nazvali “sukobom divova”, javlja HRT.



U razgovoru na temu sreća Peterson je kazao kako smatra da je “sreća nuspojava, nešto što vas snađe”. “Podložni smo silama u sebi koje nisu pod kontrolom volje, a tako je i sa srećom. Ne možete se natjerati biti sretni. Možda se uspijete natjerati da budete nesretni, ali ne i sretni”.

Žižek pak kaže da “za sreću ne smijete imati previše demokracije jer to donosi breme odgovornosti”. “Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar”, dodaje.

Pozivajući se na izjave Winstona Churchilla o demokraciji Peterson kaže da je “riječ o najgorem obliku vladavine koji postoji osim svih ostalih oblika. Isto bi se moglo reći i za kapitalizam. Riječ je o najgorem obliku ekonomskog sustava osim svih ostalih koje smo ikad iskušali”.

Filozofski dvoboj Slavoja Žižeka i Jordana Petersona, kojega neki nazivaju i “debatom stoljeća” mogli ste na Prvom programu HRT-a. Snimku u cijelosti pogledajte 26. travnja na Trećem programu.

Nastavi čitati