Prati nas

Zdravlje

Toksičan posao

Ne spavate, prejedate se, boli vas glava? Možda je kriv vaš posao

Tijelo je mudro pa ponekad i prije nas samih zna da nešto nije u redu. Ako ste konstantno umorni, boli vas glava, izgubili ste volju za seksom i u nedjelju navečer osjećate tjeskobu, možda je kriv vaš posao. Za toksičnu radnu okolinu možda je kriv šef, možda kolege, no posljedice osjećate vi.

Objavljeno

|

Kako se prestati brinuti?
foto: BigStock

Svakome se dogodi poneki loš dan na poslu, no ako vam posao predstavlja neograničen izvor stresa i nelagode, nešto morate poduzeti. Doista, jako puno ljudi pati od ovoga problema. Toliko da je profesor sa Sveučilišta Stanford Jeffrey Pfeffer o tome napisao knjigu naslova „Umrijeti za plaću“ (Dying for a Paycheck).

Istraživanjem je ustanovio da od ovoga problema u SAD-u pati toliko ljudi da je čak osam posto ukupnih troškova liječenja povezano s lošom upravom i drugim problemima na poslu. Također, zbog posla svake godine umre čak 120.000 ljudi. Vaše tijelo će možda znati da nešto nije u redu i prije nego vi sami toga postanete svjesni. Stoga ne zanemarujte simptome.



Ne možete spavati

“Nesanica je jedan od prvih problema o kojima čujem kad su u pitanju stresni poslovi”, kaže klinička psihologinja Monique Reynolds iz Centra za tjeskobna stanja i promjene u ponašanju. “Ljudi mi kažu da ili ne mogu zaspati, ili ne mogu spavati dovoljno dugo jer ih muče crne misli. Bude se usred noći i razmišljaju o obavezama. Nekoliko neprospavanih noći nisu neki problem, no ako to postane često, znači da je vaš posao za vas postao toksičan.”

Patite od glavobolja

Mišići se napinju kako bi tijelo zaštitili od ozljeda. A ako radno mjesto vidite kao opasnu zonu, vaši će se mišići ponašati kao da ste doista u tjelesnoj opasnosti. Kronična napetost u vratu i ramenima povezana je s migrenama i glavoboljama. “Stres može prouzročiti fizičke simptome koji potom dovode do pojave boli”, kaže Reynolds.

Bole vas mišići

Kad radite toksičan posao, možete se osjećati kao da se borite s tigrom za radnim stolom. Tada vaš mozak u krvotok šalje velike količine adrenalina i hormona stresa. “U toksičnim poslovima živčani je sistem konstantno napregnut. Uvijek očekujemo neku nelagodu od šefa ili kolege”, kaže Reynolds.

Pogoršava vam se mentalno zdravlje

Reynolds naglašava da stres može dovesti i do pogoršanja općeg mentalnog zdravlja. “Stalna zabrinutost može pogoršati mentalno stanje”, kaže. Ako se konstantno osjećate kao da vam šef želi nauditi, cijenu će platiti vaše mentalno zdravlje. Studija iz 2012. analizirala je rezultate 279 istraživanja u kojima je dokazana povezanost organizacijskih propusta na nekom radnom mjestu i depresije ili prejedanja.

E. Kevin Kelloway iz Centra za psihologiju rada na Sveučilištu St.Mary u Kanadi kaže da nepoštene situacije na poslu izazivaju vrlo velik stres. “Nepravda je velik izvor stresa. Kad ste prema meni nepravedni, ugrožavate moje dostojanstvo te tako zapravo govorite da nisam dovoljno dobar da me tretirate poput drugih”, kaže Kelloway.

Češće se razbolijevate

Ako ste primijetili da u zadnje vrijeme češće obolijevate od viroza, možda je kriv vaš posao. Naime, kroničan stres može narušiti rad imunološkog sistema te vas učiniti podložnijim bolestima.

Izgubili ste interes za seks

Način na koji provodite slobodno vrijeme, odražava koje stvari cijenite. Ako stalno donosite posao kući, to može utjecati na vašu vezu. Američko udruženje psihologa primijetilo je da žene koje žongliraju između profesionalnih izazova, osobnih problema i financijskih pitanja, često gube želju za seksom. Kod muškaraca povećana razina stresa može utjecati na razinu testosterona koja pak može dovesti do smanjenog libida.

“Da bi došlo do seksualnog uzbuđenja, organizam se mora prvo do neke mjere opustiti. Kad konstantno donosite posao kući, vaša veza će patiti”, kaže Reynolds.

Stalno ste umorni

Ako patite od konstantnog umora kojeg ne može izliječiti ni čitav vikend drijemanja, možda vam se nagomilao stres povezan s poslom. “Ne postoji jedan karakterističan način na koji ljudi reagiraju na toksičnu radnu okolinu, no stalan umor može biti jedan od znakova”, kaže Kelloway.

Toksični posao zarobljava vas u začarani krug, kaže Pfeffer: “Osjećate se izmučeno jer radite previše, pa onda morate raditi duže jer se osjećate previše izmoreno da biste bili učinkoviti.”

Želudac se buni

Problemi s probavom, zatvor, proljev… Sve to može biti potaknuto stresom. Naime, stalna napetost mijenja sastav bakterija u našem želucu što onda može imati utjecaj na naše raspoloženje. Takav utjecaj posla na probavu, osjetio je i sam Kelloway.

“Počeo sam primjećivati da me svaku nedjelju popodne neobjašnjivo počne boljeti želudac. Nisu me toliko zabrinuli simptomi već to što su se počeli pojavljivati uvijek u isto vrijeme. Počeo sam razmišljati o mogućim uzrocima i ustanovio da je to zato jer se približava ponedjeljak ujutro. Kad je stanje postalo neizdrživo, promijenio sam posao i tegobe su nestale.2

Promijenio vam se apetit

Apetit je jako povezan sa stanjem vašeg uma. Ako ste izloženi stresu, oscilacije u razini adrenalina utjecat će na osjećaj gladi. Dugotrajna izloženost stresu potiče izlučivanje kortizola, hormona koji potiče glad. Ako vam posao uzrokuje dugotrajni stres, možda se okrenete hrani kao utjesi. Studija s Harvarda ujkazuje na to da u stanjima stresa ljudi naročito jedu slatku hranu što može biti jako štetno ako se ponavlja.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati