Prati nas

Zdravlje

Toksičan posao

Ne spavate, prejedate se, boli vas glava? Možda je kriv vaš posao

Tijelo je mudro pa ponekad i prije nas samih zna da nešto nije u redu. Ako ste konstantno umorni, boli vas glava, izgubili ste volju za seksom i u nedjelju navečer osjećate tjeskobu, možda je kriv vaš posao. Za toksičnu radnu okolinu možda je kriv šef, možda kolege, no posljedice osjećate vi.

Objavljeno

|

Kako se prestati brinuti?
foto: BigStock

Svakome se dogodi poneki loš dan na poslu, no ako vam posao predstavlja neograničen izvor stresa i nelagode, nešto morate poduzeti. Doista, jako puno ljudi pati od ovoga problema. Toliko da je profesor sa Sveučilišta Stanford Jeffrey Pfeffer o tome napisao knjigu naslova „Umrijeti za plaću“ (Dying for a Paycheck).

Istraživanjem je ustanovio da od ovoga problema u SAD-u pati toliko ljudi da je čak osam posto ukupnih troškova liječenja povezano s lošom upravom i drugim problemima na poslu. Također, zbog posla svake godine umre čak 120.000 ljudi. Vaše tijelo će možda znati da nešto nije u redu i prije nego vi sami toga postanete svjesni. Stoga ne zanemarujte simptome.


Ne možete spavati

“Nesanica je jedan od prvih problema o kojima čujem kad su u pitanju stresni poslovi”, kaže klinička psihologinja Monique Reynolds iz Centra za tjeskobna stanja i promjene u ponašanju. “Ljudi mi kažu da ili ne mogu zaspati, ili ne mogu spavati dovoljno dugo jer ih muče crne misli. Bude se usred noći i razmišljaju o obavezama. Nekoliko neprospavanih noći nisu neki problem, no ako to postane često, znači da je vaš posao za vas postao toksičan.”

Patite od glavobolja

Mišići se napinju kako bi tijelo zaštitili od ozljeda. A ako radno mjesto vidite kao opasnu zonu, vaši će se mišići ponašati kao da ste doista u tjelesnoj opasnosti. Kronična napetost u vratu i ramenima povezana je s migrenama i glavoboljama. “Stres može prouzročiti fizičke simptome koji potom dovode do pojave boli”, kaže Reynolds.

Bole vas mišići

Kad radite toksičan posao, možete se osjećati kao da se borite s tigrom za radnim stolom. Tada vaš mozak u krvotok šalje velike količine adrenalina i hormona stresa. “U toksičnim poslovima živčani je sistem konstantno napregnut. Uvijek očekujemo neku nelagodu od šefa ili kolege”, kaže Reynolds.

Pogoršava vam se mentalno zdravlje

Reynolds naglašava da stres može dovesti i do pogoršanja općeg mentalnog zdravlja. “Stalna zabrinutost može pogoršati mentalno stanje”, kaže. Ako se konstantno osjećate kao da vam šef želi nauditi, cijenu će platiti vaše mentalno zdravlje. Studija iz 2012. analizirala je rezultate 279 istraživanja u kojima je dokazana povezanost organizacijskih propusta na nekom radnom mjestu i depresije ili prejedanja.

E. Kevin Kelloway iz Centra za psihologiju rada na Sveučilištu St.Mary u Kanadi kaže da nepoštene situacije na poslu izazivaju vrlo velik stres. “Nepravda je velik izvor stresa. Kad ste prema meni nepravedni, ugrožavate moje dostojanstvo te tako zapravo govorite da nisam dovoljno dobar da me tretirate poput drugih”, kaže Kelloway.

Češće se razbolijevate

Ako ste primijetili da u zadnje vrijeme češće obolijevate od viroza, možda je kriv vaš posao. Naime, kroničan stres može narušiti rad imunološkog sistema te vas učiniti podložnijim bolestima.

Izgubili ste interes za seks

Način na koji provodite slobodno vrijeme, odražava koje stvari cijenite. Ako stalno donosite posao kući, to može utjecati na vašu vezu. Američko udruženje psihologa primijetilo je da žene koje žongliraju između profesionalnih izazova, osobnih problema i financijskih pitanja, često gube želju za seksom. Kod muškaraca povećana razina stresa može utjecati na razinu testosterona koja pak može dovesti do smanjenog libida.

“Da bi došlo do seksualnog uzbuđenja, organizam se mora prvo do neke mjere opustiti. Kad konstantno donosite posao kući, vaša veza će patiti”, kaže Reynolds.

Stalno ste umorni

Ako patite od konstantnog umora kojeg ne može izliječiti ni čitav vikend drijemanja, možda vam se nagomilao stres povezan s poslom. “Ne postoji jedan karakterističan način na koji ljudi reagiraju na toksičnu radnu okolinu, no stalan umor može biti jedan od znakova”, kaže Kelloway.

Toksični posao zarobljava vas u začarani krug, kaže Pfeffer: “Osjećate se izmučeno jer radite previše, pa onda morate raditi duže jer se osjećate previše izmoreno da biste bili učinkoviti.”

Želudac se buni

Problemi s probavom, zatvor, proljev… Sve to može biti potaknuto stresom. Naime, stalna napetost mijenja sastav bakterija u našem želucu što onda može imati utjecaj na naše raspoloženje. Takav utjecaj posla na probavu, osjetio je i sam Kelloway.

“Počeo sam primjećivati da me svaku nedjelju popodne neobjašnjivo počne boljeti želudac. Nisu me toliko zabrinuli simptomi već to što su se počeli pojavljivati uvijek u isto vrijeme. Počeo sam razmišljati o mogućim uzrocima i ustanovio da je to zato jer se približava ponedjeljak ujutro. Kad je stanje postalo neizdrživo, promijenio sam posao i tegobe su nestale.2

Promijenio vam se apetit

Apetit je jako povezan sa stanjem vašeg uma. Ako ste izloženi stresu, oscilacije u razini adrenalina utjecat će na osjećaj gladi. Dugotrajna izloženost stresu potiče izlučivanje kortizola, hormona koji potiče glad. Ako vam posao uzrokuje dugotrajni stres, možda se okrenete hrani kao utjesi. Studija s Harvarda ujkazuje na to da u stanjima stresa ljudi naročito jedu slatku hranu što može biti jako štetno ako se ponavlja.

.

Nema predaje

Pitali smo sve što trebate znati o supernamirnicama i dijetama

Imamo lošu i dobru vijest. Loša je da ne postoje čudotvorne namirnice koja skidaju kile, proljepšavaju ten i jačaju kosu. Dobra je vijest da vam takve supernamirnice ni ne trebaju da biste se hranili zdravo. Potrebano je tek one već poznate namirnice malo pažljivije kombinirati.

Objavljeno

|

“Jedite suhe smokve! Kosa i koža će vam biti ljepši, a izgubit ćete i prekomjerne kilograme!” “Ojačajte imunitet uz đumbir – naribajte ga u kolače ili skuhajte čaj.” “Lan je čudotvorna sjemenka puna antioksidansa koji će regenerirati vaše tijelo!”. Sa svih strana zatrpavaju nas ovakvim i sličnim savjetima i vijestima o “čudotvornim namirnicama koje su prave čuvarice zdravlja”. Stoga smo nekoliko pitanja postavili magistri nutricionizma Sandri Zugan.

No može li doista jedna namirnica baš tako promijeniti ukupno stanje našeg organizma? Postoje li supernamirnice, neke novovjeke panaceje koje su u stanju izliječiti svaku bolest?


Taj senzacionalizam u predstavljanju namirnica, vrlo je čest. Ne samo općenito u medijima već i u svijetu nutricionizma. Ljudi me često pitaju što da jedu kako bi smršavili. To je potpuno krivo postavljeno. Takav odnos prema hrani i zdravlju je zapravo pokazatelj našeg mentaliteta.

Ljudi traže brza rješenja, no istina je da nema prečice. Ne postoji namirnica koja ‘topi kile’. No postoji nešto što se zove uravnotežena prehrana koja je za nas najbolja. Postoji i niz namirnica i jela koji kad djeluju zajedno , imaju dobar učinak na naše tijelo. Mi nutricionisti to zovemo ‘prehrambeni ili nutricionistički portfolio’.

Između određenih namirnica postoji sinergija pa bolje djeluju zajedno neka svaka zasebno. Poanta je da je i zdravlje samo po sebi multifaktorijalno i ne ovisi samo o hrani. Poznato je jedno istraživanje koje je pokazalo da ista hrana različito djeluje na tijelo  s obzirom na to jesmo li u stresu ili smireni. Konkretno, radilo se o istraživanju na ženama pri čemu je primijećeno da masti koje se uzimaju kad je organizam u mirnom stanju, imaju protuupalno djelovanje, no te će iste masti imati upalno djelovanje ako se konzumiraju u stanju stresa. Dakle, možemo pripremati najzdraviju moguću hranu i jako se truditi oko toga, no ako jedemo na brzinu, uznemireni i pod stresom, te zapravo zdrave namirnice neće nam koristiti koliko bi mogle.

Znači, čudotvornih namirnica nema?

Nema. Ljudi ponekad misle da je hrana kao struja: ima je ili je nema. No prehrana, ali i cjelokupno zdravlje je puno kompleksniji fenomen. Poznata je ona Hipokratova izreka: ‘Ako želite biti zdravi, jeste li se spremni odreći onoga što vas čini bolesnima?’. To je zapravo jedina prava istina.

Mogli bismo reći da nikad za neko zdravstveno stanje nije kriva hrana. Mi zapravo na taj način našu odgovornost prebacujemo na hranu, a odgovornost za brigu o našem tijelu je naša. Često nije uopće problem ono što jedemo, nego način na koji to jedemo. Lakše je okriviti hranu nego doista vidjeti što mi činimo sebi loše.

No potreba za hranjivim tvarima mijenja se kako osoba sazrijeva i stari?

To je točno. Nutricionizam možemo ugrubo podijeliti na prehranu kroz životnu dob. A to počinje doslovno od začeća, pa kroz trudnoću dok smo fetusi, nakon toga djetinjstvo, pa tinejdžerska, zrela i starija dob. U svakom dobu života imamo određene potrebe za hranom i naše potrebe za hranjivim tvarima se mijenjaju kroz različita razdoblja života.

Kad smo zdravi, onda nam je cilj održati to zdravlje. No kad je osoba bolesna, onda te smjernice koje inače vrijede – a to su da jedemo minimalno 200 grama voća na dan, minimalno 300 grama povrća na dan, da bude pet boja na našem tanjuru, da jedemo što više integralnih žitarica – te konkretne smjernice se mijenjaju. Recimo kod ljudi koji boluju od šećerne bolesti, ponekad postoji mišljenje da je dovoljno uzeti lijek da bi se taj šećer držao pod kontrolom. No to nije istina. Da bi lijek mogao doseći kapacitet koji ima i da bi mogao održati šećer pod kontrolom, baza mora biti pravilna prehrana. U protivnom neće doći do očekivanih rezultata.

Često se susrećem i s pacijentima koji misle da mogu jesto što god žele ako za svoje bolest piju lijekove. Primjerice, osoba koja ima povišen krvni tlak i za to pije tablete, misli da ne mora paziti što jede jer će lijekovi riješiti sve probleme. No istraživanje provedeno 2008. godine pokazalo je da od svih osoba koje uzimaju lijekove za tlak, samo njih 18 posto doista ima reguliran krvni tlak kako bi trebalo. Kad osoba ima takvih zdravstvenih tegoba, potrebno je provesti dijetoterapiju. No opet, neće jedna namirnica ništa promijeniti već kompletna prehrana.

Sjećam se anegdote iz svojih studentskih dana kad sam imala praksu na Odjelu za endokrinologiju i dijabetologiju u bolnici Sveti duh kad mi je jedan pacijent rekao da ne razumije zašto mora toliko paziti na prehranu ako koristi tablete za reguliranje šećera. Osim šećera, imao je još niz bolesti koje su uzrokovane baš dugotrajnom nepravilnom prehranom, odnosno bolesti koje si je on sam priskrbio, da tako kažem. Dakle, bolesti koje su rezultat krivih životnih navika, a ne nešto s čime se, recimo, rodio. To pitanje je postavio kao malu provokaciju, na što sam mu ja odgovorila da ako je to tako, i da ako su mu lijekovi doista dovoljni te da na prehranu ne mora paziti, zašto mi onda ovaj razgovor vodimo u bolnici, a ne negdje vani. Tako da sam se i ja poslužila malom provokacijom kako bi mu dočarala o čemu je zapravo riječ.

Znači, osim s obzirom na dob čovjeka, potrebe za hranjivim tvarima mogu biti bitno promijenjene i kad čovjek pati od neke bolesti?

Da. Kad postoje određena stanja kad je zdravlje narušeno i tijelo je u bolesti, tada je potrebno promijeniti odnosno prilagodili prehranu. No opet, nije stvar u tome da će jedna hrana ili jedna namirnica riješiti problem ili odagnati simptome, nego se tada određuje čitav skup namirnica koje mogu pogodno djelovati na stanje u kojem se osoba nalazi.

Dakle, uvijek se tradi o kombinaciji. Jedan banalni primjer. U posljednje vrijeme dosta se govori o kurkumi kao jako dobroj i zdravoj namirnici. No ta kurkuma jako dobro ide u kombinaciji s paprom i uljima. Papar pomaže da se ta kurkuma u crijevima odmah ne razgradi, a ulje će pomoći da tijelo bolje iskoristi vrijedne tvari iz kurkume. Slično kao i oni vitamini koji su topivi u mastima. Među hranjivim tvarima uvijek postoji timski rad. Kad je čovjek bolestan, treba prilagoditi prehranu i unos nekih namirnica pojačati, a druge izbjegavati. Ali nikad se ne radi o tome da postoji baš ta jedna namirnica, ta jedna egzotična vrsta voća s druge strane planete koja će nas ozdraviti.

No ljudi ponekad u najboljoj namjeri s nekim vrstama hrane pretjeraju ili pak neku vrstu hrane potpuno izbace iz prehrane. Puno je takvih dijeta koje, recimo, izbacuju ugljikohidrate i baziraju se na proteinima ili nešto slično. Je li to uopće dobro?

Da, u posljednje su vrijeme jako popularne visokoproteinske dijete ili dijete s izrazito niskom udjelom ugljikohidrata ili s visokim udjelom masti. No takve dijete ne čine ništa dobro.

Studije provedene na jako velikom broju ljudi pokazale su da je najbolja prehrana ona s nešto većim udjelom bilja, dakle povrća i voća. No, svaki nutricionist će vam reći da je najbolja prehrana ona uravnotežena. Evo primjera: vegetarijanska, a naročito veganska prehrana jako je bogata vitaminom B9, ali siromašna vitaminom B12 i kad je velika razlika između razina ta dva vitamina, povećava se opasnost od moždanog udara. A čovjek misli da se jako zdravo hrani jer ne jede meso. Ni u čemu ne treba pretjerivati i ničega se ne treba odricati jer ključ je uvijek u ravnoteži.

U zadnje vrijeme pravi je hit ketogena prehrana koja je jako bogata mastima. Takva dijeta razvijena je prvenstveno za osobe i djecu koje boluju od epilepsije i koji su koristili puno određenih lijekova. Takva dijeta se počela primjenjivati u bolnici i radile su se brojne analize kojima se stalno kontriliralo je li osoba u stanju ketoze ili ketoacidoze. Kada je u krvi prevelika razina kiseline, tijelo će uzimati karbonate iz kostiju.

Ketogena dijeta je bila razvijena za populaciju s vrlo specifičnim bolestima, tako da zapravo ne razumijem koja je logika da se na taj način hrane zdrave osobe i zašto bi zdrava osoba samu sebe limitirala na taj način. Ovo je dobar primjer kako su neki ljudi spremni otići u krajnost kako bi postigli neki rezultat koji bi isto tako mogli postići na neki po njihovo tijelo puno blaži i ugodniji način i bez rizika.

To s ketogenom dijetom je slično kao kad bi osoba s posve zdravim nogama najmerno sjela u invalidska kolica jer misli da će tako brže prevaliti neku udaljenost. No, ponavljam, ako je osoba bolesna i preporučuje joj se određena dijeta, onda je to nešto drugo.

Ako ipak ustanovimo da nam nečega u organizmu nedostaje, je li u redu posegnuti da dodacima prehrani u vidu raznih tableta? Koliko koriste takvi dodaci prehrani ako se koriste čisto iz predostrožnosti?

Što se tiče dodataka prehrani, oko toga se lome koplja. U određenim fazama života i kad su prisutne određene bolesti, dodaci prehrani u vidu nekih tableta doista mogu pomoći. No to su stanja kad organizmu kronično nedostaje nekog elementa. No kad se radi o zdravim ljudima, istraživanja nisu pokazala da nastupaju nekakve značajne promjene ako se koriste suplementi. Ukratko, kod zdravih ljudi je korištenje dodataka prehrani – bacanje novca. No bolesni i stariji ljudi često imaju pojačanu potrebu za nekim vitaminom. U toj situaciji dodaci prehrani mogu pomoći.

No zdravi ljudi koji razmišljaju o prehrani često to čine zbog želje da smršave. Tako da za njih vijest da nema jedne čudotvorne namirnice koja “topi salo“ zapravo nije dobra.

Naravno. Osim načina na koji jedemo, moramo spomenuti i količinu. Poznato je da ćemo uvijek najviše pojesti sa švedskog stola, a kad obroci dolaze u slijedovima, poznato je da će ljudi reći: ‘Hvala neću više, čuvam si mjesta za desert.’

Kad mi dolaze ljudi koji bi željeli smršavjeti, onda radimo plan prehrane koji uključuje najširi mogući spektar namirnica. Zapravo, to je nama evolucijski tako, čovjek mora jesti od svega po malo. To znamo i po sebi jer rijetko će se dogoditi da netko uzme jednu vrstu kolača i najede se do sitosti, a češće je da će od više vrsta kolača probati od svake vrste po malo. Naglasak je uvijek na raznolikosti i sinergiji hrane. Timski rad među namirnicama doista postoji i on je ključan bilo u procesu održavanja zdravlja, bilo u procesu ozdravljenja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP