Prati nas

Mozaik

Glasne budale

Oni s ekstremnim stavovima znaju najmanje, a misle da znaju najviše

Što manje ljudi znaju, više se protive činjenicama oko kojih postoji znanstveni konsenzus, pokazalo je novo istraživanje. Također, ekstremni stavovi često idu pod ruku s omalovažavanjem kompleksnosti neke teme, odnosno s „neshvaćanjem koliko toga treba znati“.

Objavljeno

|

Je li GMO štetan?
foto: Pixabay

Znanstvenici su nedavno pitali više od 2000 Amerikanaca i Europljana što misle o genetski modificiranoj hrani. Također, provjerili su koliko ispitanici doista znaju o GM hrani i općenito znanosti, postavivši im seriju od 15 pitanja na koje je trebalo odgovoriti s da ili ne. Na ovaj način željeli su ispitati neobičan fenomen. Naime, ljudi općenito vrlo loše prosuđuju vlastito znanje odnosno neznanje.

Studija provedena u tri zemlje, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj, pokazala je da ekstremni protivnici GM hrane imaju “zapanjujuće slab uvid u vlastito znanje”. Naime, znaju najmanje, a misle da znaju najviše. “Što manje ljudi znaju, više se protive činjenicama oko kojih postoji znanstveni konsenzus”, zaključak je autora studije. “Popularizatori znanosti ulažu velik trud da educiraju javnost kako bi njihove stavove usuglasili sa stavovima stručnjaka”, kaže se u članku objavljenom u časopisu Nature Human Behaviour.


No osobe s napuhanim osjećajem o onome što zapravo znaju – dakle, upravo oni kojima je učenje najpotrebnije – ujedno su i najmanje spremne prihvatiti nove informacije. “Studija sugerira da je osnovni preduvjet za promjenu nečijeg stava, prvo ga nagovoriti da prihvati rupe u vlastitom znanju”, pišu autori studije.

Ovaj problem je sličan Dunning-Krugerovom efektu: što je neka osoba manje kompetentna za neko područje, o sebi misli da je baš u tome najveći stručnjak. “Ne samo da ti ljudi donose posve krive zaključke i odabiru posve pogrešne stvari, već ih njihova nekompetencija onemogućuje da shvate zabludu”, napisali su 1999. David Dunning i Justin Kruger.

Ili, da se poslužimo riječima slavnog komičara, Johna Cleesa: “Ako ste jako, jako glupi, kako možete spoznati da ste jako, jako glupi? Trebali biste biti barem malo pametni da shvatite koliko ste glupi.”

Ekstremni stavovi često idu pod ruku s omalovažavanjem kompleksnosti neke teme, odnosno s “neshvaćanjem koliko toga treba znati”, rekao je Philip Fernbach, voditelj studije i profesor marketinga na Sveučilištu Colorado Boulder. “Ljudi koji ne znaju baš puno, misle da znaju mnogo i to je osnova njihovih ekstremnih stavova.”

Saznanja tima profesora Fernbacha odnose se na osobe svih stupnjeva obrazovanja i svih svjetonazora. Znanstvenici su za pokus odabrali upravo pitanje GM hrane jer ta tema nema stranačku pripadnost. “I ljudi desno i oni lijevo podjednako mrze GM hranu, iako su znanstvenici složni da je takva hrana potpuno sigurna za ljudsku prehranu baš kao i konvencionalna hrana. Genetski inženjering je jedna od najvažnijih tehnologija današnjice koja doista mijenja svijet na dramatičan način i donosi velike prednosti ljudima širom svijeta. Pa ipak, mnogi joj se ljudi žestoko protive”, kaže Fernbach.

Jedna studija istoga tima znanstvenika, pokazala je da se čak 91 posto od 1000 ispitanih Amerikanaca na nekoj razini protivi GM hrani. No najveću razina protivljenja zamijećena je kod onih čije je znanje o genetici i općenito znanosti najoskudnije. Istovremeno ti su ljudi bili najuvjereniji u svoje znanje i ispravnost svog stava.

“Ako je netko dobro ugođen, te dvije stvari bi trebale biti u korelaciji: ako znam koliko zapravo znam, tad bih trebao reći da nešto dobro znam ili da uopće ne znam. Znači, trebala bi postojati vrlo visoka korelacija između samoprocijenjenog i objektivnog znanja. To i jest tako kod ljudi umjerenih stavova ili onih čiji se stavovi poklapaju sa znanstveno utvrđenim činjenicama”, kaže Fernbach. Međutim, kako ljudi postaju ekstremniji u svojim stavovima, ta korelacija opada do te mjere da ljudi misle da znaju puno, a zapravo znaju jako malo ili uopće ne znaju. “Za ljude ekstremnih stavova karakteristično je da jako loše procjenjuju vlastito znanje”, kaže Fernbach.

Autori studije koja je uključivala i suradnike sa Sveučilišta Toronto, također su istraživali stavove ljudi prema genskoj terapiji i klimatskim promjenama. I dok su kod teme o genskoj terapiji zabilježili slične rezultate, tema klimatskih promjena je stanje ponešto drugačije jer je snažno politički polarizirana pa ljudi uglavnom vezano uz tu temu zauzimaju stav sukladan svom političkom svjetonazoru, bez obzira na to koliko misle da znaju.

Ljudi često pate od “iluzije znanja pa misle da se razumiju u sve: od običnih kućnih popravaka, pa do kompleksnih društvenih politika”, pišu autori studije. “Očito je da ljude moramo educirati , no to se dosad nije pokazalo baš učinkovitim”, kaže Fernbach. Osim toga, to ponekad ima posve suprotan učinak jer se ljudi osjećaju napadnutima ako se propituje ili osporava njihovo znanje ili “znanje”. Farnbach i njegov tim namjeravaju nastaviti s istraživanjem i provjeriti može li su utvrditi to “pogrešno kalibriranje” i kad su u pitanju teme poput homeopatije ili cijepljenja.

.

Show

Milku Babović udario automobil: ‘Ja sam stara sportašica, znam padati!’

Godine su ipak tu, pa i komplikacije s vidom, što je Milki danas i najveći problem. Kaže da već dvije godine ne može gledati televiziju, iako je i dalje sve zanima.

Objavljeno

|

Autor

Ples sa zvijezdama

Novinarska legenda i nekadašnja atletičarka Milka Babović (91) ovih je dana doživjela prometnu nesreću. Kako je ispričala za Glas Istre, dogodilo se to za njenih redovitih kratkih šetnji Zagrebom.

“Nažalost, prije par dana na mene je naletio auto. Išla sam preko ceste, a vozač je vidio mjesto za parkiranje i udario me. Pala sam, ali sam ujedno i strogo zavikala ‘ne smijete tako'”, posve mirno objašnjava Babović i dodaje: “Ali ipak sam ja stara sportašica, znam kako se pada”.


Godine su ipak tu, pa i komplikacije s vidom, što je Milki danas i najveći problem. Kaže da već dvije godine ne može gledati televiziju, iako je i dalje sve zanima. Ne može ni čitati, ali uz sve to zadržala je dobro raspoloženje i sva puna oduševljenja priča o starim vremenima, kada je učila novinarstvo, javlja Glas Istre.

“Znala sam baciti pisaću mašinu kad bih bila ljuta. To su bila druga vremena, bilo je puno entuzijazma, a onda je slijedilo vrijeme multinacionalnih kompanija kada se sve gledalo, i danas se gleda, kroz novac. Novinari ne smiju ući u to kolo”, ispričala je.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP