Prati nas

Zdravlje

Sezona je...

Sedam načina kako se riješiti bolnog grla

Upala grla najčešće nije ni teška, ni opasna bolest, ali je jako česta i može biti vrlo neugodna. Donosimo nekoliko savjeta kako si olakšati muke i riješiti se ove neugodne boljetice, a da ne morate posjećivati liječnika ili uzimati antibiotike.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Zaboravite vruće napitke, ližite sladoled ili grgljajte slanu vodu. No prije svega, ne posežite sa antibioticima. Evo kako se još možete riješiti upale grla.

Odmorite tijelo i grlo

Upala grla vrlo je česta bolest koja najčešće prolazi sama od sebe unutar tjedan dana. Učinkovito rješenje protiv svake infekcije je kvalitetan i dug san. Za upalu grla liječnici još preporučuju da dobro hidratizirate svoj organizam iako se vrući napici ne preporučuju. Upalu će prije ublažiti sladoled, kockica leda ili tvrdi bomboni.



Bol mogu ublažiti i bezreceptni pripravci

Ako vas grlo doista boli, uzmite paracetamol ili ibuprofen. Postoje također razni anestetički sprejevi koji tvrde mogu ublažiti bol i nelagodu, no liječnici upozoravaju da nema dokaza da doista djeluju. Ako i ublaže tegobe, njihov je učinak često kratkotrajan. Od veće vam pomoći može biti med s limunom.

Napravite si sami lijek

Kod upale grla može vam pomoći i grgljanje zasoljene vode (ne preporučuje se djeci). U prokuhanoj ali ohlađenoj vodi rastopite pola žličice soli i taj pripravak progrgljajte nekoliko sekundi a zatim ispljunite. Ponovite ako je potrebno.

Nemojte odmah pretpostaviti da vam trebaju antibiotici

Upala grla većinom je uzrokovana virusom pa ih se ne može liječiti antibioticima iako za njih često dobijete recept. Naime, bolno grlo jedan je od najčešćih razloga krivo prepisanih antibiotika. U izvještaju američkog ministarstva zdravstva stoji da je između 1997. do 2010. godine čak 60 posto pacijenata s upalom grla dobilo antibiotike, dok ih je doista trebalo samo 10 posto. U međuvremenu se svijest o prevelikoj uporabi antibiotika proširila, no i dalje uzimamo antibiotike i onda kad ne bismo trebali.

Virusnu upalu grla možemo prepoznati i po curenju nosa, kašlju, crvenim ili suznim očima i kuhanju. Znakovi bakterijske upale grla (koju najčešće uzrokuje bakterija streptokok) su slični ali nisu toliko izraženi te mogu biti praćeni visokom temperaturom, drhtavicom i osjećajem vrućine.

Pripazite na sve što može iritirati grlo

Pušenje cigareta dodatno će iritirati grlo i dišne putove. Osim toga, ako pušite infekcija bi mogla biti teža i dulje trajati. Osim duhanskog dima, svi koji pate od upale grla trebali bi pripaziti i na suh zrak u prostoriji, alergene poput prašine te često mijenjanje okoline poput naglog ulaska u zagrijanu prostoriju ako je vani vrlo hladno.

Osnažite imunitet

Za jak imunitet najvažnija je uravnotežena i zdrava prehrana. Ako se doista hranite dobro, neće vam trebati nikakvi dodaci prehrani u obliku vitamina. No želite li dodatno potaknuti imunitet, potražite pripravak s vitaminom D.

Posjetite liječnika

Iako upala grla najčešće nije opasna ni teška bolest, ako potraje neočekivano dugo, svakako posjetite liječnika.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati