Zašto su se komunisti nekad ljubili u usta?

Mislili ste da je kišni zagrljaj predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Emannuela Macrona na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji bio pretjeran i nepriličan? Što biste tek rekli o načinu na koji su se nekad, sasma uobičajeno, pozdravljali komunistički lideri, među njima i Josip Broz Tito?

Zagrljaj, pusa u lijevi obraz, pusa u desni obraz pa pusa posred usta. Tako bismo mogli opisati pozdrav koji ima i svoje ime – socijalistički bratski poljubac. Bio je to pozdrav između državnika komunističkih zemalja po kojem je bio najpoznatiji predsjednik SSSR-a Leonid Brežnjev. S odumiranjem komunizma u istočnoj Europi, nestao je i ovaj, pomalo bizaran, način pozdravljanja.

Ovu vrstu pozdrava ne treba zamijeniti s obična dva poljupca u obraze s kakvim, recimo, francuski predsjednik dočekuje svoje predsjedničke kolege. Jer, komunističko grljenje s trostrukim poljupcem bilo je simbol jednakosti, bratstva i solidarnosti. Korijeni mu potječu iz radničkog pokreta iz sredine 19. stoljeća. Poznata ritualizacija utvrđena je nakon utemeljenja Prve internacionale, kada je spontani pozdrav postao i službeni pozdrav između drugova.

U Aziji bez poljupca, molim

S druge strane, komunističke vođe u Aziji pozdravljale su se socijalističkim bratskim zagrljajem. Ritual se sastojao od tri zagrljaja u kojem su se izmjenjivale strane tijela, ali bez poljupca. Azijski političari dopuštali su kolegama iz istočnog bloka da ih poljube u obraze, no oni sami gotovo nikada nisu uzvraćali. Komunisti u Aziji i danas se pozdravljaju na ovaj način, a pozdrav su prihvatili i kubanski političari.

Neki povjesničari tvrde da je socijalistički bratski poljubac bio i pokazatelj odnosa između dviju država. Ako su vođe prilikom sastanka preskočile poljubac u usta, značilo je to i da države nisu previše politički bliske.

Smrtonosna ljubav

Kako je već rečeno, prvak u sočnom bratskom ljubljenju bio je ruski predsjednik Brežnjev (1906. – 1982.). Čuveni poljubac u usta između Brežnjeva i Ericha Honeckera, posljednjeg lidera Istočne Njemačke, ovjekovječen je i na ostacima Berlinskog zida (naslovna fotografija) pod imenom „Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav“. Riječ je o muralu umjetnika Dmitrija Vrubelja, koji kopira čuvenu fotografiju Regisa Bossa.

Ovaj poljubac dogodio se 1979. godine povodom 30. obljetnice osnivanja Istočne Njemačke. Dva dana ranije, 5. listopada, Sovjetski Savez i Istočna Njemačka su potpisali desetogodišnji ugovor o međusobnoj podršci prema kojem bi Istočna Njemačka davala Sovjetskom Savezu pomoć u obliku brodova, strojeva i kemijskog materijala, a Sovjetski Savez Istočnoj Njemačkoj u obliku goriva i nuklearnog materijala.