Prati nas

Mozaik

Stanično meso

Bez patnje na tanjuru: Stiže meso uzgojeno u pogonima, dobro je i za okoliš

Proizvođači stanično uzgojenog mesa okupili su se ovoga mjeseca na trodnevnom samitu u San Franciscu, pretresli tamo aktualna dostignuća industrije u nastajanju, razmijenili mišljenja o industrijalizaciji procesa i regulaciji branše te uključivanju budućih potrošača u ocjenjivanje proizvoda od stanično uzgojenog mesa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako napraviti odrezak? Recept.
foto: BigStock

Biste li jeli meso uzgojeno u pogonu, koje okusom i sastavom ne odstupa od mesa zaklanih životinja i pri tome u taj obrok nije ugrađena patnja kroz koju životinje prolaze od svog rođenja do smrti? I sve to bez razarajućeg pritiska stočarstva na okoliš.

Naime, kako piše Lider, prve komade stanično proizvedenoga mesa nizozemska kompanija Mosa Meat planira tržišno plasirati već dogodine, a najkasnije 2021.


“Ušao sam u posao nastojeći riješiti probleme prijetnje sigurnosti hrane i visoke cijene koju podnosi okoliš proizvodnjom mesa uzgojem stoke. Obrok od pravog mesa mogao bi 2035. godine biti toliko skup i moralno upitan kao što je danas pašteta koja se pravi od jetre šopanih gusaka”, slikovit je Mark Post, osnivač Mosa Meata.

Proizvođači stanično uzgojenog mesa okupili su se ovoga mjeseca na trodnevnom samitu u San Franciscu, pretresli tamo aktualna dostignuća industrije u nastajanju, razmijenili mišljenja o industrijalizaciji procesa i regulaciji branše te uključivanju budućih potrošača u ocjenjivanje proizvoda od stanično uzgojenog mesa.

Odaslana je i poruka kako žele da se meso koje proizvode naziva stanično uzgojeno meso, ne meso uzgojeno u laboratorijima ili bilo kako drugačije, a kako se ne bi kod budućih potrošača stvarala odbojnost i zabuna.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP