Prati nas

Mozaik

Stanično meso

Bez patnje na tanjuru: Stiže meso uzgojeno u pogonima, dobro je i za okoliš

Proizvođači stanično uzgojenog mesa okupili su se ovoga mjeseca na trodnevnom samitu u San Franciscu, pretresli tamo aktualna dostignuća industrije u nastajanju, razmijenili mišljenja o industrijalizaciji procesa i regulaciji branše te uključivanju budućih potrošača u ocjenjivanje proizvoda od stanično uzgojenog mesa.

Objavljeno

|

Kako napraviti odrezak? Recept.
foto: BigStock

Biste li jeli meso uzgojeno u pogonu, koje okusom i sastavom ne odstupa od mesa zaklanih životinja i pri tome u taj obrok nije ugrađena patnja kroz koju životinje prolaze od svog rođenja do smrti? I sve to bez razarajućeg pritiska stočarstva na okoliš.

Naime, kako piše Lider, prve komade stanično proizvedenoga mesa nizozemska kompanija Mosa Meat planira tržišno plasirati već dogodine, a najkasnije 2021.


“Ušao sam u posao nastojeći riješiti probleme prijetnje sigurnosti hrane i visoke cijene koju podnosi okoliš proizvodnjom mesa uzgojem stoke. Obrok od pravog mesa mogao bi 2035. godine biti toliko skup i moralno upitan kao što je danas pašteta koja se pravi od jetre šopanih gusaka”, slikovit je Mark Post, osnivač Mosa Meata.

Proizvođači stanično uzgojenog mesa okupili su se ovoga mjeseca na trodnevnom samitu u San Franciscu, pretresli tamo aktualna dostignuća industrije u nastajanju, razmijenili mišljenja o industrijalizaciji procesa i regulaciji branše te uključivanju budućih potrošača u ocjenjivanje proizvoda od stanično uzgojenog mesa.

Odaslana je i poruka kako žele da se meso koje proizvode naziva stanično uzgojeno meso, ne meso uzgojeno u laboratorijima ili bilo kako drugačije, a kako se ne bi kod budućih potrošača stvarala odbojnost i zabuna.

.

Mozaik

Pogledajte novu izložbu na cesti posvećenu 150. obljetnici rođenja Gandhija

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Objavljeno

|

Autor

Zaželite li se malo boje u ovim tmurnim danima, svratite do Maksimirske ceste i pogledajte „Izložbu na cesti“. Temu životinja zamijenile su nove životinje, no ovoga puta poveznica im je Indija i 150. godišnjica rođenja Mahatme Gandhija.

Izložbu su u suradnji postavili Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Veleposlanstvo Republike Indije RH u Zagrebu i Centar za kulturu i informacije Maksimir. Pod otvorenim nebom tako su izložena djela studenata Akademije; Helene Bosnić, Ane Despot, Dore Klanac, Martine Molnar, Tee Švarić, Nikoline Žabčić i Zdenka Mikše. Akciju su osmislili i mentorski vodili: Tomislav Buntak i Danko Friščić.


Mohandas Karamchand Gandhi, kasnije zvan Mahatma Gandhi, rođen je u Porbandaru 2. listopada 1869. Preminuo je u New Delhiju 30. siječnja 1948. Bio je indijski političar koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije.

Gandhi je živio spiritualnim i asketskim životom propovjednika često provodeći vrijeme u meditaciji. Odnosi u braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim riječima, bili su poput odnosa brata i sestre. Odbijajući bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara odjevao se u tradicionalnu odjeću najsiromašnijih Indijaca i hranio se samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom.

Indijci su ga proglasili svecem i počeli ga nazivati Mahatma (sanskrt, velika duša), nazivom koji je namijenjen samo za najveće mudrace. Gandhijevo zalaganje za nenasilje, znano još i kao ahimsa (sanskrt, nepovrjeđivanje), bilo je izraz životnog puta koji propovijeda hinduizam.

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP