Prati nas

Vijesti

Korak naprijed, natrag dva

Dopunsko i usklađivanje mirovina – dobiješ 63 kune, uzmu ti 70!

Tako su mirovine od srpnja prošle godine porasle za 2,7 posto ili u prosjeku 63 kune. Mnogi umirovljenici zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli su propisani cenzus od 1.516 kuna za obitelj, odnosno 1.938 kuna za samca te su ostali bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Objavljeno

|

Cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja
foto: hzzo.hr

Umirovljenici koji su zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli zakonski cenzus te izgubili pravo na besplatno dopunsko zdravstveno rješenje, više od pola godine čekaju da resorna ministarstva, odnosno Vlada, pronađu rješenje njihova problema, piše Faktograf. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić još je u rujnu prošle godine umirovljenicima poručio kako će sjesti s resornim ministrima te pronaći rješenje. Do danas tog rješenja nema.

“Na rješavanju navedene problematike nadležna resorna tijela još uvijek rade”, kratka je rečenica kojom je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odgovorilo na niz pitanja vezanih uz rješenje problema umirovljenika koji su ostali bez prava na besplatno dopunsko osiguranje. Osim modela rješenja problema, Faktograf je pitao i koliko je umirovljenika zbog prošlogodišnjeg rasta mirovina ostalo bez besplatne police dopunskog osiguranja te hoće li oni i na koji način biti obeštećeni. Zanimalo ih je i koliko bi još umirovljenika moglo ostati bez besplatne police zdravstvenog osiguranja s obzirom da se s ožujkom očekuje novo usklađivanje mirovina. Odgovori na ta pitanja zgurani su u rečenicu da se na rješavanju problema još uvijek radi.


Problem za dio umirovljenika nastao je zbog usklađivanja mirovina koje se provodi dva puta godišnje. Tako su mirovine od srpnja prošle godine porasle za 2,7 posto ili u prosjeku 63 kune. Mnogi umirovljenici zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli su propisani cenzus od 1.516 kuna za obitelj, odnosno 1.938 kuna za samca te su ostali bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Drugim riječima, sami trebaju mjesečno plaćati 70 kuna za dopunsku policu zdravstvenog osiguranja. Na godišnjoj razini riječ je o trošku od 840 kuna.

Dobiješ ogrjev, izgubiš zdravstveno

Čim je problem uočen reagirale su umirovljeničke udruge te Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) tražeći od Vlade da podigne prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna. Taj cenzus donesen je još 2004. godine i punih 15 godina nije mijenjan.

“Zbog toga što su za 10, 15, 20 kuna prešli cenzus ostali su bez prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja”, kaže Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, ističući kako će s predstojećim usklađivanjem mirovina još umirovljenika izgubiti to pravo. Pritom je ironija cijele situacije da su mnogi umirovljenici koji ostaju bez prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja u zoni siromaštva. I ta zona siromaštva može im se osvetiti. Naime, umirovljenik koji dobije pomoć, primjerice za ogrjev, može preći dohodovni cenzus i ostati bez besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.

“Ministar Pavić najavio je da bi indeksacija bila moguće rješenje. Mi se s tim možemo složiti, ali tek nakon što se prihodovni cenzus poveća na 1.800 kuna za obitelj, odnosno 2.200 kuna za samca”, ističe Hrelja. Indeksaciju, odnosno godišnje usklađivanje prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje s rastom plaća, ministar rada najavio je početkom siječnja.

Petrović – 53 posto umirovljenika ispod linije siromaštva

Nema točnih podataka o tome koliko je ukupno umirovljenika zbog prošlogodišnjeg rasta mirovina ostalo bez besplatne police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Predsjednica Hrvatskog sindikata umirovljenika Jasna Petrović ističe da je 53 posto umirovljenika u Hrvatskoj ispod linije siromaštva koja trenutno iznosi 2.321 kuna. Prema riječima Petrović, svi umirovljenici čija su primanja do razine linije siromaštva trebaju imat besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Istodobno, prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mirovinu do iznosa od dvije tisuće kuna prima preko 461 tisuća umirovljenika, pri čemu ih je 175,5 tisuća u „platnom razredu“ od 1.500 do 2.000 kuna. Dodatnih nešto više od 210 tisuća umirovljenika ima mirovinu u rasponu od 2.000 do 2.500 kuna. I upravo su među tih 385,5 tisuća umirovljenika s mirovinom od 1.500 do 2.500 kuna oni koji više od pola godine čekaju da resorna tijela iznjedre rješenje za dopunsko zdravstveno osiguranje.

.

Vijesti

Za 2.000 umirovljenika stižu MANJE mirovine

Antonija je korisnica obiteljske mirovine koju je naslijedila od pokojnog supruga iza kojeg je bilo više od 37 godina staža. Veći dio staža, 20 godina i mjesec dana, njezin je suprug ostvario u Hrvatskoj, dok je devet godina i pet mjeseci radio u Srbiji, a sedam godina i 11 mjeseci u BiH.

Objavljeno

|

Autor

Brojnim hrvatskim umirovljenicima posljednjih mjeseci na kućne adrese stižu rješenja Mirovinskog zavoda kojima im se utvrđuju nove znatno niže mirovine od onih koje su primali dosad, piše Jutarnji list.

Riječ je, čini se, uglavnom o umirovljenicima koji su dio ili cijeli radni staž ostvarili u nekoj od republika bivše Jugoslavije, a kojima se tek sada 30 godina od raspada bivše države i 20-ak godina od sklapanja ugovora kojim se regulira međudržavno socijalno osiguranje na tom teritoriju ažuriraju iznosi mirovina, i to u pravilu rezultira bitno nižim iznosima, navodi list.


Prema neslužbenim podacima, radi se o oko 2.000 ljudi, a glavni je razlog što se to čini tek sada, kažu u HZMO-u, što su za pojedine umirovljenike iz BiH i Srbije izračune čekali i 15 godina.

“Stiglo mi je rješenje prema kojemu mi je mirovina od prošlog mjeseca niža za čak 1.100 kuna pa ću, umjesto 3.750, primati 2.657 kuna. Meni je to smanjenje veliki novac, a ne razumijem koji je razlog tom smanjenju sada, toliko godina nakon što smo sve definirali”, kaže Antonija Z., 71-godišnja Zagrepčanka koja je krajem prošle godine od HZMO-a dobila novo rješenje o mirovini.

Antonija je korisnica obiteljske mirovine koju je naslijedila od pokojnog supruga iza kojeg je bilo više od 37 godina staža. Veći dio staža, 20 godina i mjesec dana, njezin je suprug ostvario u Hrvatskoj, dok je devet godina i pet mjeseci radio u Srbiji, a sedam godina i 11 mjeseci u BiH. Kada se sve zbroji i oduzme, Antonija Z. je za suprugovih 37 godina i pet mjeseci staža naslijedila mirovinu od oko 3750 kuna. No, sukladno novom izračunu, koji se odnosi na mirovinu za prosinac prošle godine, a koja joj je isplaćena u siječnju ove godine, Antonija, po novome, ostvaruje čak 1100 kuna manju mirovinu.

I ne samo to – kako bi ostvarila pravo na dio mirovine iz BiH i Srbije, Antonija mora otvoriti i devizni račun jer je riječ o uplatama iz inozemstva, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP