Prati nas

Vijesti

Korak naprijed, natrag dva

Dopunsko i usklađivanje mirovina – dobiješ 63 kune, uzmu ti 70!

Tako su mirovine od srpnja prošle godine porasle za 2,7 posto ili u prosjeku 63 kune. Mnogi umirovljenici zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli su propisani cenzus od 1.516 kuna za obitelj, odnosno 1.938 kuna za samca te su ostali bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Objavljeno

|

Cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja
foto: hzzo.hr

Umirovljenici koji su zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli zakonski cenzus te izgubili pravo na besplatno dopunsko zdravstveno rješenje, više od pola godine čekaju da resorna ministarstva, odnosno Vlada, pronađu rješenje njihova problema, piše Faktograf. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić još je u rujnu prošle godine umirovljenicima poručio kako će sjesti s resornim ministrima te pronaći rješenje. Do danas tog rješenja nema.

“Na rješavanju navedene problematike nadležna resorna tijela još uvijek rade”, kratka je rečenica kojom je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odgovorilo na niz pitanja vezanih uz rješenje problema umirovljenika koji su ostali bez prava na besplatno dopunsko osiguranje. Osim modela rješenja problema, Faktograf je pitao i koliko je umirovljenika zbog prošlogodišnjeg rasta mirovina ostalo bez besplatne police dopunskog osiguranja te hoće li oni i na koji način biti obeštećeni. Zanimalo ih je i koliko bi još umirovljenika moglo ostati bez besplatne police zdravstvenog osiguranja s obzirom da se s ožujkom očekuje novo usklađivanje mirovina. Odgovori na ta pitanja zgurani su u rečenicu da se na rješavanju problema još uvijek radi.


Problem za dio umirovljenika nastao je zbog usklađivanja mirovina koje se provodi dva puta godišnje. Tako su mirovine od srpnja prošle godine porasle za 2,7 posto ili u prosjeku 63 kune. Mnogi umirovljenici zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli su propisani cenzus od 1.516 kuna za obitelj, odnosno 1.938 kuna za samca te su ostali bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Drugim riječima, sami trebaju mjesečno plaćati 70 kuna za dopunsku policu zdravstvenog osiguranja. Na godišnjoj razini riječ je o trošku od 840 kuna.

Dobiješ ogrjev, izgubiš zdravstveno

Čim je problem uočen reagirale su umirovljeničke udruge te Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) tražeći od Vlade da podigne prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna. Taj cenzus donesen je još 2004. godine i punih 15 godina nije mijenjan.

“Zbog toga što su za 10, 15, 20 kuna prešli cenzus ostali su bez prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja”, kaže Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, ističući kako će s predstojećim usklađivanjem mirovina još umirovljenika izgubiti to pravo. Pritom je ironija cijele situacije da su mnogi umirovljenici koji ostaju bez prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja u zoni siromaštva. I ta zona siromaštva može im se osvetiti. Naime, umirovljenik koji dobije pomoć, primjerice za ogrjev, može preći dohodovni cenzus i ostati bez besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.

“Ministar Pavić najavio je da bi indeksacija bila moguće rješenje. Mi se s tim možemo složiti, ali tek nakon što se prihodovni cenzus poveća na 1.800 kuna za obitelj, odnosno 2.200 kuna za samca”, ističe Hrelja. Indeksaciju, odnosno godišnje usklađivanje prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje s rastom plaća, ministar rada najavio je početkom siječnja.

Petrović – 53 posto umirovljenika ispod linije siromaštva

Nema točnih podataka o tome koliko je ukupno umirovljenika zbog prošlogodišnjeg rasta mirovina ostalo bez besplatne police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Predsjednica Hrvatskog sindikata umirovljenika Jasna Petrović ističe da je 53 posto umirovljenika u Hrvatskoj ispod linije siromaštva koja trenutno iznosi 2.321 kuna. Prema riječima Petrović, svi umirovljenici čija su primanja do razine linije siromaštva trebaju imat besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Istodobno, prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mirovinu do iznosa od dvije tisuće kuna prima preko 461 tisuća umirovljenika, pri čemu ih je 175,5 tisuća u „platnom razredu“ od 1.500 do 2.000 kuna. Dodatnih nešto više od 210 tisuća umirovljenika ima mirovinu u rasponu od 2.000 do 2.500 kuna. I upravo su među tih 385,5 tisuća umirovljenika s mirovinom od 1.500 do 2.500 kuna oni koji više od pola godine čekaju da resorna tijela iznjedre rješenje za dopunsko zdravstveno osiguranje.

.

Kuhinja

Izdašne i sočne kakao-banana šnite mogle bi biti pravi ljetni hit

Internet obiluje bezbrojnim receptima za ‘banana’ kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice.

Objavljeno

|

Autor

Jeste li znali da banana ne raste niti na drvetu niti na palmi? Riječ je, naime, o voću koje je plod zeljaste biljke. No peteljke njenog ogromnog lišća slažu se u prividno deblo pa mnogi kažu da je riječ o “stablu banane”.

Brojne vrste banana imaju različitu primjenu. Plodovi škrobnatih neslatkih vrsta peku se i kuhaju pa pripadaju takozvanoj slanoj kuhinji. Od nekih se vrsta priprema brašno, a služe i za proizvodnju alkohola. Postoji i vrsta od koje se plete užad, dok se malobrojne “slatke vrste” jedu kao sirovo voće, a i sjajno se prerađuju u slastice.


Internet obiluje bezbrojnim receptima za “banana” kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice. Ili se banane polažu na biskvit, prije nego li ih se zabetonira slojem pudinga ili slastičarske kreme. Umjesto toga, nudimo vam isprobani recept za sočne kakao kocke punjene kremom od pravih zrelih banana.

Sastojci

Za biskvit

5 jaja
250 g šećera
1 vanilin šećer
190 g glatkog brašna
1 prašak za pecivo
125 ml mlijeka
125 ml ulja
5 žlica kakaa u prahu

Za kremu

6 dl mlijeka
2 pudinga od vanilije
150 g šećera
1 kg jako zrelih banana
250 grama maslaca ili margarina
limun

Za preljev

150 g čokolade za kuhanje
80 g maslaca ili margarina

Priprema

Jaja pjenasto mikserom umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte ulje i mlijeko. Dodajte prosijano brašno i prašak za pecivo pa sve još kratko izmiješajte. Kako nam je cilj dobiti dvije kore, lim (cca. 27×35 cm) obložite papirom za pečenje pa u njega izlijte polovicu smjese. Pecite 20 minuta na 180°C. Ponovite s drugom polovicom. Ohladite kore.

Na 6 dl mlijeka skuhajte 2 pudinga i šećer. Ohladite na sobnu temperaturu. Oguljene banane izradite vilicom pa mikserom doradite dok ne postanu tekuće. Dodajte polovinu ili cijeli limun (prema želji), ako želite da vam krema manje potamni. U ohlađeni puding mikserom utucite omekšali maslac pa sjedinite sa izrađenim bananama. Podijelite u dva dijela i premažite kore tako da gornji sloj bude krema.

Sastojke za glazuru otopite na pari ili na električnom štednjaku uz najnižu temperaturu. Prelijte preko kolača prije nego što ga stavite u hladnjak. Slastica je najbolja drugi ili treći dan.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP