Prati nas

Vijesti

Korak naprijed, natrag dva

Dopunsko i usklađivanje mirovina – dobiješ 63 kune, uzmu ti 70!

Tako su mirovine od srpnja prošle godine porasle za 2,7 posto ili u prosjeku 63 kune. Mnogi umirovljenici zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli su propisani cenzus od 1.516 kuna za obitelj, odnosno 1.938 kuna za samca te su ostali bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja
foto: hzzo.hr

Umirovljenici koji su zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli zakonski cenzus te izgubili pravo na besplatno dopunsko zdravstveno rješenje, više od pola godine čekaju da resorna ministarstva, odnosno Vlada, pronađu rješenje njihova problema, piše Faktograf. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić još je u rujnu prošle godine umirovljenicima poručio kako će sjesti s resornim ministrima te pronaći rješenje. Do danas tog rješenja nema.

“Na rješavanju navedene problematike nadležna resorna tijela još uvijek rade”, kratka je rečenica kojom je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odgovorilo na niz pitanja vezanih uz rješenje problema umirovljenika koji su ostali bez prava na besplatno dopunsko osiguranje. Osim modela rješenja problema, Faktograf je pitao i koliko je umirovljenika zbog prošlogodišnjeg rasta mirovina ostalo bez besplatne police dopunskog osiguranja te hoće li oni i na koji način biti obeštećeni. Zanimalo ih je i koliko bi još umirovljenika moglo ostati bez besplatne police zdravstvenog osiguranja s obzirom da se s ožujkom očekuje novo usklađivanje mirovina. Odgovori na ta pitanja zgurani su u rečenicu da se na rješavanju problema još uvijek radi.


Problem za dio umirovljenika nastao je zbog usklađivanja mirovina koje se provodi dva puta godišnje. Tako su mirovine od srpnja prošle godine porasle za 2,7 posto ili u prosjeku 63 kune. Mnogi umirovljenici zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli su propisani cenzus od 1.516 kuna za obitelj, odnosno 1.938 kuna za samca te su ostali bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Drugim riječima, sami trebaju mjesečno plaćati 70 kuna za dopunsku policu zdravstvenog osiguranja. Na godišnjoj razini riječ je o trošku od 840 kuna.

Dobiješ ogrjev, izgubiš zdravstveno

Čim je problem uočen reagirale su umirovljeničke udruge te Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) tražeći od Vlade da podigne prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna. Taj cenzus donesen je još 2004. godine i punih 15 godina nije mijenjan.

“Zbog toga što su za 10, 15, 20 kuna prešli cenzus ostali su bez prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja”, kaže Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, ističući kako će s predstojećim usklađivanjem mirovina još umirovljenika izgubiti to pravo. Pritom je ironija cijele situacije da su mnogi umirovljenici koji ostaju bez prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja u zoni siromaštva. I ta zona siromaštva može im se osvetiti. Naime, umirovljenik koji dobije pomoć, primjerice za ogrjev, može preći dohodovni cenzus i ostati bez besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.

“Ministar Pavić najavio je da bi indeksacija bila moguće rješenje. Mi se s tim možemo složiti, ali tek nakon što se prihodovni cenzus poveća na 1.800 kuna za obitelj, odnosno 2.200 kuna za samca”, ističe Hrelja. Indeksaciju, odnosno godišnje usklađivanje prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje s rastom plaća, ministar rada najavio je početkom siječnja.

Petrović – 53 posto umirovljenika ispod linije siromaštva

Nema točnih podataka o tome koliko je ukupno umirovljenika zbog prošlogodišnjeg rasta mirovina ostalo bez besplatne police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Predsjednica Hrvatskog sindikata umirovljenika Jasna Petrović ističe da je 53 posto umirovljenika u Hrvatskoj ispod linije siromaštva koja trenutno iznosi 2.321 kuna. Prema riječima Petrović, svi umirovljenici čija su primanja do razine linije siromaštva trebaju imat besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Istodobno, prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mirovinu do iznosa od dvije tisuće kuna prima preko 461 tisuća umirovljenika, pri čemu ih je 175,5 tisuća u „platnom razredu“ od 1.500 do 2.000 kuna. Dodatnih nešto više od 210 tisuća umirovljenika ima mirovinu u rasponu od 2.000 do 2.500 kuna. I upravo su među tih 385,5 tisuća umirovljenika s mirovinom od 1.500 do 2.500 kuna oni koji više od pola godine čekaju da resorna tijela iznjedre rješenje za dopunsko zdravstveno osiguranje.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP