Prati nas

Vijesti

Korak naprijed, natrag dva

Dopunsko i usklađivanje mirovina – dobiješ 63 kune, uzmu ti 70!

Tako su mirovine od srpnja prošle godine porasle za 2,7 posto ili u prosjeku 63 kune. Mnogi umirovljenici zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli su propisani cenzus od 1.516 kuna za obitelj, odnosno 1.938 kuna za samca te su ostali bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Objavljeno

|

Cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja
foto: hzzo.hr

Umirovljenici koji su zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli zakonski cenzus te izgubili pravo na besplatno dopunsko zdravstveno rješenje, više od pola godine čekaju da resorna ministarstva, odnosno Vlada, pronađu rješenje njihova problema, piše Faktograf. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić još je u rujnu prošle godine umirovljenicima poručio kako će sjesti s resornim ministrima te pronaći rješenje. Do danas tog rješenja nema.

“Na rješavanju navedene problematike nadležna resorna tijela još uvijek rade”, kratka je rečenica kojom je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odgovorilo na niz pitanja vezanih uz rješenje problema umirovljenika koji su ostali bez prava na besplatno dopunsko osiguranje. Osim modela rješenja problema, Faktograf je pitao i koliko je umirovljenika zbog prošlogodišnjeg rasta mirovina ostalo bez besplatne police dopunskog osiguranja te hoće li oni i na koji način biti obeštećeni. Zanimalo ih je i koliko bi još umirovljenika moglo ostati bez besplatne police zdravstvenog osiguranja s obzirom da se s ožujkom očekuje novo usklađivanje mirovina. Odgovori na ta pitanja zgurani su u rečenicu da se na rješavanju problema još uvijek radi.


Problem za dio umirovljenika nastao je zbog usklađivanja mirovina koje se provodi dva puta godišnje. Tako su mirovine od srpnja prošle godine porasle za 2,7 posto ili u prosjeku 63 kune. Mnogi umirovljenici zbog povećanja aktualne vrijednosti mirovina prešli su propisani cenzus od 1.516 kuna za obitelj, odnosno 1.938 kuna za samca te su ostali bez prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Drugim riječima, sami trebaju mjesečno plaćati 70 kuna za dopunsku policu zdravstvenog osiguranja. Na godišnjoj razini riječ je o trošku od 840 kuna.

Dobiješ ogrjev, izgubiš zdravstveno

Čim je problem uočen reagirale su umirovljeničke udruge te Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) tražeći od Vlade da podigne prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna. Taj cenzus donesen je još 2004. godine i punih 15 godina nije mijenjan.

“Zbog toga što su za 10, 15, 20 kuna prešli cenzus ostali su bez prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja”, kaže Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, ističući kako će s predstojećim usklađivanjem mirovina još umirovljenika izgubiti to pravo. Pritom je ironija cijele situacije da su mnogi umirovljenici koji ostaju bez prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja u zoni siromaštva. I ta zona siromaštva može im se osvetiti. Naime, umirovljenik koji dobije pomoć, primjerice za ogrjev, može preći dohodovni cenzus i ostati bez besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.

“Ministar Pavić najavio je da bi indeksacija bila moguće rješenje. Mi se s tim možemo složiti, ali tek nakon što se prihodovni cenzus poveća na 1.800 kuna za obitelj, odnosno 2.200 kuna za samca”, ističe Hrelja. Indeksaciju, odnosno godišnje usklađivanje prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje s rastom plaća, ministar rada najavio je početkom siječnja.

Petrović – 53 posto umirovljenika ispod linije siromaštva

Nema točnih podataka o tome koliko je ukupno umirovljenika zbog prošlogodišnjeg rasta mirovina ostalo bez besplatne police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Predsjednica Hrvatskog sindikata umirovljenika Jasna Petrović ističe da je 53 posto umirovljenika u Hrvatskoj ispod linije siromaštva koja trenutno iznosi 2.321 kuna. Prema riječima Petrović, svi umirovljenici čija su primanja do razine linije siromaštva trebaju imat besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Istodobno, prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mirovinu do iznosa od dvije tisuće kuna prima preko 461 tisuća umirovljenika, pri čemu ih je 175,5 tisuća u „platnom razredu“ od 1.500 do 2.000 kuna. Dodatnih nešto više od 210 tisuća umirovljenika ima mirovinu u rasponu od 2.000 do 2.500 kuna. I upravo su među tih 385,5 tisuća umirovljenika s mirovinom od 1.500 do 2.500 kuna oni koji više od pola godine čekaju da resorna tijela iznjedre rješenje za dopunsko zdravstveno osiguranje.

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP