Prati nas

Vijesti

Nije se dogodilo

Ipak bez stampeda novih umirovljenika

Da je bilo bolje informiranosti osiguranika to povećanje bilo bi i znatno manje, jer se nije dogodilo ništa posebno dramatično. Dogodile su se i promjene zakona koje su bile dijelom i retroaktivne, primjerice za osobe rođene poslije 1962. godine koje prije nisu mogle birati isplate iz prvog ili drugog stupa.

Objavljeno

|

Jasna A. Petrović (foto: Sandro Bura)

Prema podacima koje je objavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon sjednice Upravnog vijeća, održane prošloga petka, u 2018. godini bilježi se povećan broj zahtjeva za mirovinska prava, tako da je ukupno podneseno 222.863 zahtjeva, što je 8,2 posto više nego u 2017. godini, a broj riješenih zahtjeva je 229.934 ili 8,1 posto više nego u 2017. Djelomično je to posljedica mirovinske reforme koja je brojne mirovinske osiguranike preplašila najavljenom penalizacijom ranijeg dolaska u mirovinu.

Kako je za Glas Slavonije izjavila predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović, najavljivani stampedo novih umirovljenika ipak se nije dogodio.


“Da je bilo bolje informiranosti osiguranika to povećanje bilo bi i znatno manje, jer se nije dogodilo ništa posebno dramatično. Dogodile su se i promjene zakona koje su bile dijelom i retroaktivne, primjerice za osobe rođene poslije 1962. godine koje prije nisu mogle birati isplate iz prvog ili drugog stupa. Njima je status prekinut kako bi sada mogli birati tu isplatu i oni se sada vode kao novi umirovljenici. Nema tu iznenađenja”, kaže Petrović.

“Obično se nakon promjena zakona događao i mnogo veći porast broja novih umirovljenika. A podsjetit ću da su se ove zakonske promjene nazivale i reformom. Ponavljam, ovaj porast bio bi još manji da su ljudi bili bolje informirani, jer za većinu ljudi koji su odlazili u mirovinu nije bilo većih pogoršanja ili poboljšanja uvjeta da su to činili dan prije ili poslije Nove godine. Isplati se sada otići u mirovinu majkama s djecom, tako će se u statistici primijetiti da je u razdoblju od Nove godine do sada više žena podnijelo zahtjev za odlazak u mirovinu”, istaknula je Jasna A. Petrović za Glas Slavonije.

Napomenula je kako je zapravo dramatično u Hrvatskoj to što nam se ljudi iseljavaju i što će zbog toga ubuduće biti sve lošiji omjer broja osiguranika i umirovljenika.

.

Kuhinja

Izdašne i sočne kakao-banana šnite mogle bi biti pravi ljetni hit

Internet obiluje bezbrojnim receptima za ‘banana’ kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice.

Objavljeno

|

Autor

Jeste li znali da banana ne raste niti na drvetu niti na palmi? Riječ je, naime, o voću koje je plod zeljaste biljke. No peteljke njenog ogromnog lišća slažu se u prividno deblo pa mnogi kažu da je riječ o “stablu banane”.

Brojne vrste banana imaju različitu primjenu. Plodovi škrobnatih neslatkih vrsta peku se i kuhaju pa pripadaju takozvanoj slanoj kuhinji. Od nekih se vrsta priprema brašno, a služe i za proizvodnju alkohola. Postoji i vrsta od koje se plete užad, dok se malobrojne “slatke vrste” jedu kao sirovo voće, a i sjajno se prerađuju u slastice.


Internet obiluje bezbrojnim receptima za “banana” kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice. Ili se banane polažu na biskvit, prije nego li ih se zabetonira slojem pudinga ili slastičarske kreme. Umjesto toga, nudimo vam isprobani recept za sočne kakao kocke punjene kremom od pravih zrelih banana.

Sastojci

Za biskvit

5 jaja
250 g šećera
1 vanilin šećer
190 g glatkog brašna
1 prašak za pecivo
125 ml mlijeka
125 ml ulja
5 žlica kakaa u prahu

Za kremu

6 dl mlijeka
2 pudinga od vanilije
150 g šećera
1 kg jako zrelih banana
250 grama maslaca ili margarina
limun

Za preljev

150 g čokolade za kuhanje
80 g maslaca ili margarina

Priprema

Jaja pjenasto mikserom umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte ulje i mlijeko. Dodajte prosijano brašno i prašak za pecivo pa sve još kratko izmiješajte. Kako nam je cilj dobiti dvije kore, lim (cca. 27×35 cm) obložite papirom za pečenje pa u njega izlijte polovicu smjese. Pecite 20 minuta na 180°C. Ponovite s drugom polovicom. Ohladite kore.

Na 6 dl mlijeka skuhajte 2 pudinga i šećer. Ohladite na sobnu temperaturu. Oguljene banane izradite vilicom pa mikserom doradite dok ne postanu tekuće. Dodajte polovinu ili cijeli limun (prema želji), ako želite da vam krema manje potamni. U ohlađeni puding mikserom utucite omekšali maslac pa sjedinite sa izrađenim bananama. Podijelite u dva dijela i premažite kore tako da gornji sloj bude krema.

Sastojke za glazuru otopite na pari ili na električnom štednjaku uz najnižu temperaturu. Prelijte preko kolača prije nego što ga stavite u hladnjak. Slastica je najbolja drugi ili treći dan.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP