Prati nas

Vijesti

Puževim korakom

Mirko od rujna čeka mirovinu, dolaze samo računi

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koliko se čeka na prvu penziju?
Ilustracija (foto: Pixabay)

Nakon gotovo 45 godina rada Mirko Puklavec iz Macinca predao je 18. rujna prošle godine, mjesec dana uoči 65. rođendana, zahtjev za mirovinu u varaždinskoj podružnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Međutim, ni pet mjeseci poslije nije primio rješenje o mirovini, a rješenje je osnovni uvjet da bi mu se mogla isplatiti penzija, piše Jutarnji list.

“Već mjesecima nemam nikakvih prihoda. Od čega da živim? Plaće više nemam, a mirovina ne stiže”,  govori Puklavec, koji je tijekom života radio kao vozač i kao stolar. Jedno je vrijeme bio zaposlen u tvrtki, jedno vrijeme radio je kao obrtnik, a četiri je godine tijekom 70-ih radio i u Sloveniji.


Proteklih je mjeseci, kaže, nebrojeno puta nazivao varaždinski HZMO jer nije mogao shvatiti da im je potrebno toliko vremena da mu izdaju rješenje: kao i većina radnika kad odlaze u mirovinu, vjerovao je da HZMO poštuje zakonski rok od 30 dana u kojem trebaju izdati rješenje i da će primiti prvu penziju mjesec dana nakon zadnje plaće.

“Nije mi palo na pamet da ću mjesecima biti bez kune. Računi dolaze, troškovi života su i dalje tu – priča. Svaki put kad bi se obratio HZMO-u, kaže, tražili su od njega da bude strpljiv, a 31. siječnja ove godine napokon mu je referentica rekla: ‘Rješenje je gotovo, stiže za par dana.’  Evo, dva tjedna kasnije, još nema ni rješenja ni mirovine”, kaže Puklavec.

Jasna Petrović (foto: Sandro Bura)

No on nije iznimka. “Rješenje o mirovini u pravilu se čeka tri do šest mjeseci, i to kad je prikupljena sva dokumentacija i kad se radi o jednostavnijim slučajevima”, kaže Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske i članica Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. “Ako se radi o složenijem slučaju, kakav je onaj Mirka Puklavca – ako je osoba radila u inozemstvu, bila obrtnik i slično – taj rok zna biti i duži.”

“Ljudi nam se žale svakodnevno. To nije novi problem, on traje godinama, a čini nam se da je u posljednje vrijeme posebno eskalirao jer su službenici HZMO-a u većoj mjeri posvećeni pripremama za mirovinsku reformu”, kaže Petrović. Situacija u kojoj neki ljudi i više od godinu dana čekaju rješenje o mirovini dovodi ih, kaže, na rub egzistencije.

Petrović ističe kako već godinama na sjednicama Upravnog vijeća HZMO-a i predstavnici umirovljenika i predstavnici radnika upozoravaju na problem kašnjenja u donošenju rješenja. i njegove posljedice. Činjenica je, kaže, da je Zavod kadrovski potkapacitiran, a uvjeti zaposlenih vrlo često loši.

“Ali to ne smije biti opravdanje, jer su žrtve građani. Zavod na raspolaganju ima institut donošenja privremenog rješenja, koji se može donijeti odmah te se po njemu isplaćuje i predujam mirovine, ali se njime prerijetko koristi” – kaže Petrović za Jutarnji list.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP