Prati nas

Vijesti

Puževim korakom

Mirko od rujna čeka mirovinu, dolaze samo računi

Objavljeno

|

Koliko se čeka na prvu penziju?
Ilustracija (foto: Pixabay)

Nakon gotovo 45 godina rada Mirko Puklavec iz Macinca predao je 18. rujna prošle godine, mjesec dana uoči 65. rođendana, zahtjev za mirovinu u varaždinskoj podružnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Međutim, ni pet mjeseci poslije nije primio rješenje o mirovini, a rješenje je osnovni uvjet da bi mu se mogla isplatiti penzija, piše Jutarnji list.

“Već mjesecima nemam nikakvih prihoda. Od čega da živim? Plaće više nemam, a mirovina ne stiže”,  govori Puklavec, koji je tijekom života radio kao vozač i kao stolar. Jedno je vrijeme bio zaposlen u tvrtki, jedno vrijeme radio je kao obrtnik, a četiri je godine tijekom 70-ih radio i u Sloveniji.


Proteklih je mjeseci, kaže, nebrojeno puta nazivao varaždinski HZMO jer nije mogao shvatiti da im je potrebno toliko vremena da mu izdaju rješenje: kao i većina radnika kad odlaze u mirovinu, vjerovao je da HZMO poštuje zakonski rok od 30 dana u kojem trebaju izdati rješenje i da će primiti prvu penziju mjesec dana nakon zadnje plaće.

“Nije mi palo na pamet da ću mjesecima biti bez kune. Računi dolaze, troškovi života su i dalje tu – priča. Svaki put kad bi se obratio HZMO-u, kaže, tražili su od njega da bude strpljiv, a 31. siječnja ove godine napokon mu je referentica rekla: ‘Rješenje je gotovo, stiže za par dana.’  Evo, dva tjedna kasnije, još nema ni rješenja ni mirovine”, kaže Puklavec.

Jasna Petrović (foto: Sandro Bura)

No on nije iznimka. “Rješenje o mirovini u pravilu se čeka tri do šest mjeseci, i to kad je prikupljena sva dokumentacija i kad se radi o jednostavnijim slučajevima”, kaže Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske i članica Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. “Ako se radi o složenijem slučaju, kakav je onaj Mirka Puklavca – ako je osoba radila u inozemstvu, bila obrtnik i slično – taj rok zna biti i duži.”

“Ljudi nam se žale svakodnevno. To nije novi problem, on traje godinama, a čini nam se da je u posljednje vrijeme posebno eskalirao jer su službenici HZMO-a u većoj mjeri posvećeni pripremama za mirovinsku reformu”, kaže Petrović. Situacija u kojoj neki ljudi i više od godinu dana čekaju rješenje o mirovini dovodi ih, kaže, na rub egzistencije.

Petrović ističe kako već godinama na sjednicama Upravnog vijeća HZMO-a i predstavnici umirovljenika i predstavnici radnika upozoravaju na problem kašnjenja u donošenju rješenja. i njegove posljedice. Činjenica je, kaže, da je Zavod kadrovski potkapacitiran, a uvjeti zaposlenih vrlo često loši.

“Ali to ne smije biti opravdanje, jer su žrtve građani. Zavod na raspolaganju ima institut donošenja privremenog rješenja, koji se može donijeti odmah te se po njemu isplaćuje i predujam mirovine, ali se njime prerijetko koristi” – kaže Petrović za Jutarnji list.

.

Kuhinja

Izdašne i sočne kakao-banana šnite mogle bi biti pravi ljetni hit

Internet obiluje bezbrojnim receptima za ‘banana’ kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice.

Objavljeno

|

Autor

Jeste li znali da banana ne raste niti na drvetu niti na palmi? Riječ je, naime, o voću koje je plod zeljaste biljke. No peteljke njenog ogromnog lišća slažu se u prividno deblo pa mnogi kažu da je riječ o “stablu banane”.

Brojne vrste banana imaju različitu primjenu. Plodovi škrobnatih neslatkih vrsta peku se i kuhaju pa pripadaju takozvanoj slanoj kuhinji. Od nekih se vrsta priprema brašno, a služe i za proizvodnju alkohola. Postoji i vrsta od koje se plete užad, dok se malobrojne “slatke vrste” jedu kao sirovo voće, a i sjajno se prerađuju u slastice.


Internet obiluje bezbrojnim receptima za “banana” kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice. Ili se banane polažu na biskvit, prije nego li ih se zabetonira slojem pudinga ili slastičarske kreme. Umjesto toga, nudimo vam isprobani recept za sočne kakao kocke punjene kremom od pravih zrelih banana.

Sastojci

Za biskvit

5 jaja
250 g šećera
1 vanilin šećer
190 g glatkog brašna
1 prašak za pecivo
125 ml mlijeka
125 ml ulja
5 žlica kakaa u prahu

Za kremu

6 dl mlijeka
2 pudinga od vanilije
150 g šećera
1 kg jako zrelih banana
250 grama maslaca ili margarina
limun

Za preljev

150 g čokolade za kuhanje
80 g maslaca ili margarina

Priprema

Jaja pjenasto mikserom umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte ulje i mlijeko. Dodajte prosijano brašno i prašak za pecivo pa sve još kratko izmiješajte. Kako nam je cilj dobiti dvije kore, lim (cca. 27×35 cm) obložite papirom za pečenje pa u njega izlijte polovicu smjese. Pecite 20 minuta na 180°C. Ponovite s drugom polovicom. Ohladite kore.

Na 6 dl mlijeka skuhajte 2 pudinga i šećer. Ohladite na sobnu temperaturu. Oguljene banane izradite vilicom pa mikserom doradite dok ne postanu tekuće. Dodajte polovinu ili cijeli limun (prema želji), ako želite da vam krema manje potamni. U ohlađeni puding mikserom utucite omekšali maslac pa sjedinite sa izrađenim bananama. Podijelite u dva dijela i premažite kore tako da gornji sloj bude krema.

Sastojke za glazuru otopite na pari ili na električnom štednjaku uz najnižu temperaturu. Prelijte preko kolača prije nego što ga stavite u hladnjak. Slastica je najbolja drugi ili treći dan.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP