Prati nas

Vijesti

Veliki povratak

Porast od 40 posto – umirovljenici se vraćaju na posao

Što se tiče regionalne strukture, najviše je umirovljenika pronašlo posao tamo gdje je najviše poslova, u Gradu Zagrebu, i to njih 1.829, što je svaki treći umirovljenik koji radi na pola radnog vremena. U Primorsko-goranskoj županiji na taj način je svoja kućna primanja u siječnju povećalo 680 umirovljenika.

Objavljeno

|

Kako prepoznati laganje?
foto: BigStock

Građani koji su otišli u prijevremenu mirovinu dosad nisu imali mogućnost raditi 20 sati tjedno i zadržati puni iznos mirovine, dok im od 1. siječnja i prošlogodišnje izmjene u mirovinskom sustavu omogućava takav aranžman. Statistički podaci Hrvatskog mirovinskog zavoda pokazuju da su ga oni i iskoristili, iako nisu tisuće nahrupile na nove poslove, javlja Novi list.

Uz to, podaci samo za jedan mjesec, odnosno siječanj možda i nisu dovoljni da se iz toga izvuče zaključak o tome koliko će među umirovljenicima biti prihvaćena nova Vladina mjera. sa zadnjim danom siječnja do polovice radnog vremena, odnosno četiri sata dnevno ili 20 sati tjedno, radilo je 5.514 umirovljenika što je za 329 ili 6,3 posto više nego krajem prošle godine. Uz to u prošloj je godini na taj način u prosjeku radilo 4.752 umirovljenika što znači da je u siječnju broj onih koji rade četiri sata dnevno 16 posto veći od tog godišnjeg prosjeka. No, i bez dodatnih olakšica broj umirovljenika koji rade raste, tako je lani prosječno radilo tisuću i 200 umirovljenika više nego 2017. godine.



Ako se uspoređuju mjesečni podaci, onda je u siječnju ove godine na pola radnog vremena radilo 1.584 umirovljenika više nego u istom mjesecu 2018. godine, što je rast od čak 40 posto. No, broj umirovljenika koji su iskoristili tu mogućnost zasad je u odnosu na ukupan broj ljudi u mirovini, a njih je oko milijun i 236 tisuća, još uvijek mali da bi se donosili zaključci o tome kakav je odaziv na novu zakonsku odredbu.

Znanost, trgovina i zdravstvo

Očekivano podaci HZMO-a pokazuju da je najveći broj umirovljenika, čak 1.226, angažiran u stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti, a slijedi trgovina i zdravstvo. Na te tri djelatnosti otpada više od polovice zaposlenih umirovljenika, što pokazuje i u kojim djelatnostima Hrvatskoj sve više nedostaje stručne radne snage. Što se tiče regionalne strukture, najviše je umirovljenika pronašlo posao tamo gdje je najviše poslova, u Gradu Zagrebu, i to njih 1.829, što je svaki treći umirovljenik koji radi na pola radnog vremena. U Primorsko-goranskoj županiji na taj način je svoja kućna primanja u siječnju povećalo 680 umirovljenika, piše Novi list.

.

Vijesti

Ako želite povrat novca iz Posmrtne pripomoći, najprije morate umrijeti

Milka nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada.

Objavljeno

|

Autor

Zamislite sljedeću situaciju: deset godina plaćate posmrtnu pripomoć i u jednome trenutku više nemate dovoljno novca za nastavak plaćanja, stoga posežete za raskidom ugovora kako biste vratili uloženi novac.

No, umjesto povrata novca dočekuje Vas jako neugodno iznenađenje – novac ne možete dobiti jer je Posmrtna pripomoć naglo izmijenila Statut udruge koji to više ne dozvoljava! Novac mogu dobiti isključivo Vaši nasljednici, ako ih imate i to tek nakon Vaše smrti.



Kako piše Glas umirovljenika, vrlo sličnu situaciju doživjela je umirovljenica Milka L., koja se Glasu javila kako bi svojim primjerom upozorila ostale starije sugrađane i otvorila neka pitanja o kojima se šuti. Može li i neka slična udruga, bez ikakve obavijesti svojim članovima, poslovati na njihovu štetu? Zašto ispada kako odjednom morate prvo umrijeti da biste ostvarili pravo na povrat novca? I što ako više nemate nasljednika? Događa li se tada uistinu kako se u narodu kaže: “Pojeo vuk magare?”. Krenimo redom.

Statut pojeo 12.000 kuna

“Doživjela sam šok kad sam pokušala otkazati članstvo u udruzi Posmrt­na pripomoć na adresi Gajeva 29. Muž i ja smo do sada uplatili više od 12.000 kuna, svaki po pola”, kazala nam je Milka, dodajući kako su zbog malih mirovina ona i suprug htjeli odustati od daljnjih uplata spomenutoj udruzi i otkazati članstvo.

Međutim, Milka i njezin suprug ubrzo su shvatili da su nemoćni u situaciji u kojoj su se zatekli jer su im u Posmrtnoj pripomoći objasnili da prekid mogu na­praviti samo s ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika, s tim da su dužni vratiti knjižicu u kojoj su ovjeravane uplate. No, gle čuda, do novca ne mogu ni tada doći, jer je u međuvremenu promijenjen Statut udruge, već bi taj novac, odnosno ostatak novca nakon ukopa, mogli podići samo njihovi nasljednici. A njihovi su nasljednici preminuli prije njih, pa je i to razlog što su htjeli povući uplaćeno.

Milka nam je dala na uvid i svoju pristupnicu iz koje se jasno vidi kako već nakon četiri godine kao članica ima pravo na kompletne troškove pogreba u koje su uključeni oprema za pogreb, zemljište za novi obiteljski grob na Markovu polju, itd. Naša sugovornica nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada. Zatim se žalila višoj instanci – Uredu državne uprave. No, tada je uslijedio novi šok – odgovorili su im kako je sve po zakonu jer je udruga Posmrtna pripomoć prijavila promjenu Statuta. Koga briga što je ta promjena na štetu “štediša”.

Što kažu pravnici

Naša sugovornica nije jedina sugrađanka kojoj se to dogodilo; tako je nedavno u okviru HRT-ove emisije “Potrošački kod” još jedan građanin ispričao kako je ostao bez novca na sličan način. Odvjetnik Nenad Škare iz Zagreba komentirao je slučaj i objasnio kako prema Statutu Posmrtne pripomoći član ima pravo na povrat nominalno uplaćenih sredstava do visine standardnog ukopa. Takve udruge građana, smatra Škare, morale bi biti neprofitne i kao takve ne bi smjele ostvarivati dobit te baviti se gospodarskom djelatnošću.

Naime, Škare je naglasio kako su ovakvi slučajevi nažalost siva zona, jer zakonodavac nije dovoljno razradio uvjete pod kojima se udruge mogu baviti i gospodarskom djelatnošću u okviru svoje djelatnosti. Dodatno je istaknuo kako bi takve udruge po zakonu morale poslovati za opće dobro, no zakon nije definirao odnosi li se to na opće dobro članova ili cijelog društva. Pa tako ispada da udruga može biti štetna za “opće dobro” svojih članova, a fiktivno korisna društvu. Biznis poput ovog provode i brojne umirovljeničke udruge, neke radeći kao agenti u korist same Posmrtne pripomoći, a druge samostalno, na lokalnoj razini, gdje to isto nisu uvijek čista posla. (Marta Hržić Bijelić, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati