Prati nas

Mozaik

Staromodna ljepotica

Sansevierija: Neki kažu da čisti zrak, a drugi vjeruju da skida uroke

Objavljeno

|

S. hyacinthoides kako ju je 1700. godine nacrtao nizozemski botaničar Jan Moninckx

Tamo negdje osamdesetih, svaki je školski i uredski prozor imao sansevierije. A onda su izašle iz mode zahvaljujući neutemeljenim vijestima o “biljkama koje štetno zrače”. Mnoge su tada ni krive ni dužne završile u kantama za smeće. Danas pak popularniji mediji o njima pišu sasma suprotno kao o “biljkama koje čiste zrak i upijaju elektromagnetsko zračenje”.

Kod nas je najčešće u narodu zvana „sablje“, no rod sansevierija diljem svijeta nazivaju još i zmijolikom biljkom, svekrvinim ili vražjim jezikom, mačem svetog Đure ili konopašicom, jer se od njenih vlakana u nekim dijelovima svijeta rade čvrsti konopi.


Službeno, ovaj je biljni rod koji obuhvaća oko 70 vrsta nazvan Sansevieria po talijanskom vojnom piscu i alkemičaru iz XVIII. st. Raimondu di Sangru, knezu od San Severa. Neki botaničari ga svrstavaju u porodicu ljiljana, dok su drugi uvjereni da mu je mjesto u porodici agava. Vrste roda Sansevieria potječu iz Afrike i jugoistočne Azije, a neke i iz Australije.

Sansevierija u cvatu (foto: Siniša Bogdanić)

Cvijet je neugledan, ali mirisan

Najčešće uzgajana kao lončanica je Sansevieria trifasciata, podrijetlom iz Nigerije i Konga. Prate ju i Sansevieria cylindrica iz Angole, Sansevieria grandis iz Somalije ili iz južne Afrike; Sansevieria kirkii iz istočne Afrike, Sansevieria longiflora iz Angole i Konga, Sansevieria zeylanica, podrijetlom s Ceylona.

Biljka pod zemljom krije cilindrični rizom iz kojega izbijaju rozete s nekoliko uskih vertikalnih listova. Do danas su uzgojeni brojni kultivari koji se razlikuju po širini i visini lista, ali i obrubu koji može biti svijetlije ili žute boje.

Sitni, zelenkastobijeli, neugledni cvjetovi, koji u nekih vrsta intenzivno mirišu, skupljeni su u jednostavnom ili sastavljenom cvatu. No nije samo miris adut kojim će ove biljke privući kukce koji će ih oprašiti, već će se i cijela cvjetna stapka osuti bistrim i gustim kapljicama slatkog nektara. Posreći li vam se pa vaša S. trifasciata ili S. hyacinthoides izbaci cvat, danima ćete uživati u jakom mirisu karanfilčića s primjesama vanilije.

Potpuno nezahtjevna za uzgoj

Sansevierije spadaju među najotpornije biljke koje će sjajno uspijevati na zapadnom ili istočnom prozoru, a voljet će i izravnu južnu ekspoziciju. U uzgoju je ključan čimbenik – voda. Ukratko, ova biljka ne podnosi konstantnu vlažnost supstrata u kojem raste i zadržavanje vode u podlošku. Što je temperatura niža, zalijevanje treba biti rjeđe i oskudnije.

Ljeti biljku valja pošteno zaliti i onda ostaviti da se supstrat pošteno zasuši. Na taj način imitirate njene prirodne životne uvjete u kojima se sušna razdoblja prekidaju obilne i tople kiše. Sansevieriju možete staviti na prezimljavanje u negrijanu prostoriju u kojoj temperatura neće padati ispod deset stupnjeva, no tada će do proljeća uopće nemojte zalijevati. Čak ni kada se listovi blago smežuraju.

Sansevierije se, u pravilu, razmnožavaju dijeljenjem starije biljke na nekoliko manjih pri čemu prvo vrijeme dok se biljka ne stabilizira, a rizom ne zacijeli, zalijevati treba vrlo škrto. Može se razmnožavati i lisnim reznicama.

Zanimljivosti o sansevieriji

Kako bi se zaštitila od isušivanja u svom prirodnom okolišu, sansevierija otvara puči (mikroventile za prozračivanje na površini lista) samo noću. Tada i otpušta kisik koji je nastao metabolizmom tijekom dana, što je razlikuje od većine biljaka. Zbog toga ćete često čuti kako je riječ o biljci koja je dobra za spavaću sobi i koja čisti zrak, što i nije u potpunosti netočno. Naime, NASA je utvrdila da biljka upija neke otrovne supstance iz zraka poput toluena, ksilena i formaldehida.

Biljka je prema nekim izvorima blago otrovna zbog čega nije pogodna za sobe u kojoj bez nadzora borave mala djeca ili životinje.

Sansevierija ima i važnu ulogu u vjeskim ritualima nekih naroda. S. trifasciata sa žutim vrhovima povezuje se u Africi s ženskim duhom oluja. U Nigeriji se povezuje Ogunom, duhom rata i koristi se u ritualima skidanja uroka.

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP