Prati nas

Vijesti

Nove bebe

Lani je rođeno gotovo 800 beba više no 2017. godine

Gledajući apsolutne brojke, najveće povećanje zabilježeno je u četiri zagrebačka rodilišta, u kojima je rođeno 536 djece više nego 2017. godine. Slijedi splitsko rodilište s 204 bebe više, Bjelovar je treći sa 60 djece više nego 2017. godine, a zatim slijede Virovitica, Metković te Pula, Zabok, Čakovec, Varaždin i Knin.

Objavljeno

|

Požaliti nakon rođenja djeteta
foto: Pexells

Iako se prvi podaci o broju rođenih u Hrvatskoj objavljuju tek u veljači, tim portala Gradonacelnik.hr prikupio je podatke iz svih hrvatskih bolnica. Po njima je prošle godine u većini hrvatskih rodilišta rođena 791 beba više nego godinu ranije.

U  2017. godini u Hrvatskoj je rođeno 36.556 djece,  a prema istraživanju koje je proveo Gradonacelnik.hr, u 2018. godini je samo u rodilištima državnih bolnica rođeno 36.890 djece. U godini prije u tim bolnicama rođeno je, pak, 36.099 djece.



To nisu konačni ni službeni podaci, jer ne obuhvaćaju privatne klinike, djecu rođenu kod kuće ili drugdje, a u nekim slučajevima izgledno je riječ o stranim državljanima koji su rođeni u Hrvatskoj. Međutim, u svakom se slučaju radi o značajnom povećanju broja djece rođene u bolnicama u Hrvatskoj.

Gledajući apsolutne brojke, najveće povećanje zabilježeno je u četiri zagrebačka rodilišta, u kojima je rođeno 536 djece više nego 2017. godine. Slijedi splitsko rodilište s 204 bebe više, Bjelovar je treći sa 60 djece više nego 2017. godine, a zatim slijede Virovitica, Metković te Pula, Zabok, Čakovec, Varaždin i Knin.

Najveći pad broja novorođene djece bilježe rodilišta u Slavoniji, među kojima prednjači osječko ali, zanimljivo, drugi najveći pad bilježi dubrovačko rodilište. I ovdje moramo napomenuti da naravno nemaju svi gradovi rodilišta, te da broj djece rođene u pojedinima ne znači puno za natalitet u tom gradu već i u cijeloj regiji koja gravitira njima, te da su neka rodilišta referentni centri u koje se upućuju teže i problematične trudnoće, javlja Gradonačelnik.hr.

.

Vijesti

Kaptol ne da sindikatima skupljati potpise ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati