Prati nas

Mozaik

Budite oprezni

Većina zdravstvenih vijesti na Facebooku je lažna ili zavaravajuća

Znanstvenici su ustanovili da je među 10 najdjeljenijih članaka skoro tri četvrtine ili neistinito ili zavaravajuće ili sadrže barem jednu netočnu informaciju. Samo tri od deset članaka bili su potpuno istiniti. Nekima je nedostajao pravi kontekst, drugi su pretjerivali u opisu potencijalne opasnosti ili previše naglašavali značaj nekog otkrića.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Koliko zapravo ima istine u svim onim člancima o zdravlju na koje naletite na internetu? Vjerojatno ste i sami dovoljno informirani da raspoznate da savjeti na Goop-u (onom portalu poznate glumice Gwyneth Paltrow) nisu isto što i savjeti klinike Mayo, no kad se radi o vijestima na uobičajenom informativnim portalima, također bi vas moglo iznenaditi koliko tu ima nategnutih tvrdnji, piše portal Fast Company.

Grupa znanstvenika okupljena u zajednici Health Feedback, dala si je truda pa krenula provjeravati točnost i istinitost gotovo stotinu članaka o zdravlju i to upravo onih koji su najviše puta podijeljeni na Facebooku. Našlo se tu članaka s portala poput The Time, NPR, Huffington Post, Daily Mail, New Scientist, CNN i ostalih.


Znanstvenici su ustanovili da je među 10 najdjeljenijih članaka skoro tri četvrtine ili neistinito ili zavaravajuće ili sadrže barem jednu netočnu informaciju. Samo tri od deset članaka bili su potpuno istiniti. Nekima je nedostajao pravi kontekst, drugi su pretjerivali u opisu potencijalne opasnosti ili previše naglašavali značaj nekog otkrića. Mnogi autori su jednostavno izvrnuli podatke ili ih nisu pravilno interpretirali. No bilo je i onih koji su sve to radili s nekim ciljem.

Bombastičan naslov i pretjerivanje u tekstu

Uzmimo samo naslov s Guardiana koji je glasio: “Sve što znate o depresiji je pogrešno”. Taj je članak podijeljen čak 469.000 puta. Autor je ukratko tvrdio da depresija nije povezana s kemijskom neravnotežom u mozgu već s neispunjenim životom. Znanstvenici Health Feedbacka primijetili su da članak u Guardianu nije predočio nikakve linkove na istraživanja koja bi potvrdila njihove tvrdnje.

“Ovaj članak je dio provokativne knjige čiji je autor očito protivnik psihijatrije i koji se i ne trudi previše podastrjeti dokaze već se nabacuje samo onim informacijama koji potvrđuju njegovo mišljenje”, rekao je Raymond Lam, profesor na odsjeku za psihijatriju sa Sveučilišta British Columbia. “Članak je pun pretjerivanja, pojednostavljivanja i netočnosti.”

Lista od deset najdjeljenijih članaka sadrži i mnoge začuđujuće tvrdnje kao na primjer da je slanina jednako štetna kao i pušenje (taj je članak podijeljen 587.000 puta). No valja reći da je The Time magazin objavio i dva vjerodostojna članka jedan od kojih je i onaj o tretiranju pacijanata s multiplom sklerozom matičnim stanicama (članak je podijeljen 561.000 puta).

Crvenim lukom protiv upale uha?

Znanstvenici Health Feedbacka potom su se bacili na analiziranje prvih sto najdjeljenijih članaka koji su se uglavnom bavili temama poput bolesti i njihova liječenja, hranom i nutricionizmom te cijepljenjem (naravno). Kad je u pitanju sveukupna vjerodostojnost, nešto malo manje od polovine članaka ocijenjeno je vrlo vjerodostojnima. Visoko ocijenjeni članci podijeljeni su oko 11 milijuna puta, dok su oni s niskom ocjenom podijeljeni oko 8,5 milijuna puta. U potonjoj kategoriji bio je i jedan članak koji je povezao rezance u juhi s Alzheimerovom bolešću i jedan koji jetvrdio da se upala uha može tretirati crvenim lukom.

Znanstvenici Health Feedback smatraju da visoki udio zavaravajućih tvrdnji u člancima otpada na pretjerane naslove koji imaju zadatak privući pažnju čitatelja. Vjerodostojniji članci obično nemaju tzv. clickbait naslov (naslov koji je, doslovno, mamac za klikove). “To znači da će publika puno češće doći do nekog zavaravajućeg ili neistinitog članka preko društvenih mreža”, kaže jedan član istraživačkog tima.

Lažne vijesti idu brže i dalje

S obzirom da algoritmi društvenih mreža potiču angažman, to i ne čudi previše. Naime, zna se da se lažne vijesti šire brže i dospijevaju dalje nego istinite i to, nažalost, u svim kategorijama vijesti. To je zato što lažne vijesti igraju na kartu emocija poput straha, gađenja ili iznenađenja, a ljudi su skloniji podijeliti vijest koja ih je dirnula.

Tim Health Feedbacka ustanovio je i da se lažne zdravstvene vijesti najbrže šire Facebookom, a u toj su kompaniji itekako svjesni problema. Ranije ove godine sa svoje su platforme ukonili velik broj upravo takvih pseudoznanstvenih i pseudomedicinskih članaka.

Iako su namjere Facebooka bile dobre, bilo je i onih koji se s tim potezom nisu slagali. Pobunili su se, naime, zagovornici istočnjačke i holističke medicine. Tako je alternativni medijski portal The Global Freedom Movement objavio da je među uklonjenim računima, 80 posto računa uklonjeno bez ikakvog razloga. Velik dio tih uklonjenih portala odnosi se na prirodno liječenje, buđenje svijesti i slično.

Susan Krenn, ravnateljica odjela za komunikaciju centra Johns Hopkins, kaže da je na društvenim zamjetan porast broja neistinitih i netočnih priča. “To je dosta velik problem. Naime, kad vidite da je nešto objavio netko vama drag, neki prijatelj, kolega ili član obitelji, skloniji ste u to povjerovati, bez obzira o čemu se radilo”, kaže Krenn.

.

Aktivno starenje

Kakvi starci želimo biti? Namrgođeni i ogorčeni ili dobri i nesebični?

Mladi starost smatraju čekaonicom smrti. No stariji ljudi imaju bezbroj zadataka koje još trebaju obaviti i još više mogućnosti kako uljepšati život drugima. Sve se svodi na svjesne životne odabire i prioritete.

Objavljeno

|

Autor

Kako biti sretan u starosti?

Kako stare, neki ljudi borbu zamjenjuju pomirljivošću. Bitke koje su vodili u svojem poslovnom okruženju zamijenili su brigom o vrtu, volontiranjem u lokalnoj udruzi, šetnjama prirodom… Mnogi od njih će reći kako su shvatili da ne mogu promijeniti svijet, nesvjesni da ga upravo oni mijenjaju nabolje.

I zbog toga ih mladi često sažalijevaju pa govore da su potrošeni, da su se predali ili da su u čekaonici smrti. No popularni američki psiholog Marty Nemko misli da su stariji ljudi izuzetni jer upravo oni imaju više vremena, iskustva i mudrosti za činjenje važnih stvari koje mladi žele učiniti, ali ih zbog hektičnog načina života i drugih objektivnih prepreka ne čine.


Na popisu koje je napravio dr. Nemko su iznimne i važne stvari kao što su mentoriranje mladih, pisanje memoara i obiteljske povijesti ili “liječenja” odnosa koji su otišli u krivom smjeru, a vrijedni su truda. Starijima ovaj psiholog savjetuje da budu podrška onima koji moraju napraviti red u svojim životima, bilo da je riječ o čišćenju stana, mršavljenju ili pronalasku posla.

“Napišite lijepo pismo nekome. Prijatelju, nekom stručnjaku ili osobi kojoj se divite. Zasadite cvjetnjak koji će uljepšati život prolaznicima. Neka vam dobrotvorne aktivnosti postanu hobi”, samo su neki od savjeta koje dr. Nemko daje starijima.

 “Ako ste mladi i oko sebe vidite naborana lice, nemojte ih odbaciti kao nevažne. Ako ste stari, osim ako vam življenje samo po sebi nije napor, imate brojne izbore. S jedne strane, možete biti ogorčeni i namrgođeni. S druge strane, možete postati dobra osoba koja će se nesebično davati drugima oko sebe”, kaže ovaj psiholog. Što ste vi odabrali?

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP