Prati nas

Mozaik

Budite oprezni

Većina zdravstvenih vijesti na Facebooku je lažna ili zavaravajuća

Znanstvenici su ustanovili da je među 10 najdjeljenijih članaka skoro tri četvrtine ili neistinito ili zavaravajuće ili sadrže barem jednu netočnu informaciju. Samo tri od deset članaka bili su potpuno istiniti. Nekima je nedostajao pravi kontekst, drugi su pretjerivali u opisu potencijalne opasnosti ili previše naglašavali značaj nekog otkrića.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Koliko zapravo ima istine u svim onim člancima o zdravlju na koje naletite na internetu? Vjerojatno ste i sami dovoljno informirani da raspoznate da savjeti na Goop-u (onom portalu poznate glumice Gwyneth Paltrow) nisu isto što i savjeti klinike Mayo, no kad se radi o vijestima na uobičajenom informativnim portalima, također bi vas moglo iznenaditi koliko tu ima nategnutih tvrdnji, piše portal Fast Company.

Grupa znanstvenika okupljena u zajednici Health Feedback, dala si je truda pa krenula provjeravati točnost i istinitost gotovo stotinu članaka o zdravlju i to upravo onih koji su najviše puta podijeljeni na Facebooku. Našlo se tu članaka s portala poput The Time, NPR, Huffington Post, Daily Mail, New Scientist, CNN i ostalih.



Znanstvenici su ustanovili da je među 10 najdjeljenijih članaka skoro tri četvrtine ili neistinito ili zavaravajuće ili sadrže barem jednu netočnu informaciju. Samo tri od deset članaka bili su potpuno istiniti. Nekima je nedostajao pravi kontekst, drugi su pretjerivali u opisu potencijalne opasnosti ili previše naglašavali značaj nekog otkrića. Mnogi autori su jednostavno izvrnuli podatke ili ih nisu pravilno interpretirali. No bilo je i onih koji su sve to radili s nekim ciljem.

Bombastičan naslov i pretjerivanje u tekstu

Uzmimo samo naslov s Guardiana koji je glasio: “Sve što znate o depresiji je pogrešno”. Taj je članak podijeljen čak 469.000 puta. Autor je ukratko tvrdio da depresija nije povezana s kemijskom neravnotežom u mozgu već s neispunjenim životom. Znanstvenici Health Feedbacka primijetili su da članak u Guardianu nije predočio nikakve linkove na istraživanja koja bi potvrdila njihove tvrdnje.

“Ovaj članak je dio provokativne knjige čiji je autor očito protivnik psihijatrije i koji se i ne trudi previše podastrjeti dokaze već se nabacuje samo onim informacijama koji potvrđuju njegovo mišljenje”, rekao je Raymond Lam, profesor na odsjeku za psihijatriju sa Sveučilišta British Columbia. “Članak je pun pretjerivanja, pojednostavljivanja i netočnosti.”

Lista od deset najdjeljenijih članaka sadrži i mnoge začuđujuće tvrdnje kao na primjer da je slanina jednako štetna kao i pušenje (taj je članak podijeljen 587.000 puta). No valja reći da je The Time magazin objavio i dva vjerodostojna članka jedan od kojih je i onaj o tretiranju pacijanata s multiplom sklerozom matičnim stanicama (članak je podijeljen 561.000 puta).

Crvenim lukom protiv upale uha?

Znanstvenici Health Feedbacka potom su se bacili na analiziranje prvih sto najdjeljenijih članaka koji su se uglavnom bavili temama poput bolesti i njihova liječenja, hranom i nutricionizmom te cijepljenjem (naravno). Kad je u pitanju sveukupna vjerodostojnost, nešto malo manje od polovine članaka ocijenjeno je vrlo vjerodostojnima. Visoko ocijenjeni članci podijeljeni su oko 11 milijuna puta, dok su oni s niskom ocjenom podijeljeni oko 8,5 milijuna puta. U potonjoj kategoriji bio je i jedan članak koji je povezao rezance u juhi s Alzheimerovom bolešću i jedan koji jetvrdio da se upala uha može tretirati crvenim lukom.

Znanstvenici Health Feedback smatraju da visoki udio zavaravajućih tvrdnji u člancima otpada na pretjerane naslove koji imaju zadatak privući pažnju čitatelja. Vjerodostojniji članci obično nemaju tzv. clickbait naslov (naslov koji je, doslovno, mamac za klikove). “To znači da će publika puno češće doći do nekog zavaravajućeg ili neistinitog članka preko društvenih mreža”, kaže jedan član istraživačkog tima.

Lažne vijesti idu brže i dalje

S obzirom da algoritmi društvenih mreža potiču angažman, to i ne čudi previše. Naime, zna se da se lažne vijesti šire brže i dospijevaju dalje nego istinite i to, nažalost, u svim kategorijama vijesti. To je zato što lažne vijesti igraju na kartu emocija poput straha, gađenja ili iznenađenja, a ljudi su skloniji podijeliti vijest koja ih je dirnula.

Tim Health Feedbacka ustanovio je i da se lažne zdravstvene vijesti najbrže šire Facebookom, a u toj su kompaniji itekako svjesni problema. Ranije ove godine sa svoje su platforme ukonili velik broj upravo takvih pseudoznanstvenih i pseudomedicinskih članaka.

Iako su namjere Facebooka bile dobre, bilo je i onih koji se s tim potezom nisu slagali. Pobunili su se, naime, zagovornici istočnjačke i holističke medicine. Tako je alternativni medijski portal The Global Freedom Movement objavio da je među uklonjenim računima, 80 posto računa uklonjeno bez ikakvog razloga. Velik dio tih uklonjenih portala odnosi se na prirodno liječenje, buđenje svijesti i slično.

Susan Krenn, ravnateljica odjela za komunikaciju centra Johns Hopkins, kaže da je na društvenim zamjetan porast broja neistinitih i netočnih priča. “To je dosta velik problem. Naime, kad vidite da je nešto objavio netko vama drag, neki prijatelj, kolega ili član obitelji, skloniji ste u to povjerovati, bez obzira o čemu se radilo”, kaže Krenn.

.

Mozaik

Žižek: ‘Za sreću ne smijete imati previše demokracije, ona donosi odgovornost’

Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar, kaže slovenski filozof.

Objavljeno

|

Autor

Tko je Žižek?

Klinički psihijatar, kanadski sveučilišni profesor Jordan Peterson, proglašen je jednim od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, a prije više od godinu dana izazvao je na intelektualni dvoboj Slavoja Žižeka, slovenskog sveučilišnog profesora i ravnatelja londonskog instituta Birkbeck, koji je i sam desetljećima prisutan na globalnoj filozofskoj sceni.

Žižek je bačenu rukavicu napokon prihvatio, a mediji su događaj odmah nazvali “sukobom divova”, javlja HRT.



U razgovoru na temu sreća Peterson je kazao kako smatra da je “sreća nuspojava, nešto što vas snađe”. “Podložni smo silama u sebi koje nisu pod kontrolom volje, a tako je i sa srećom. Ne možete se natjerati biti sretni. Možda se uspijete natjerati da budete nesretni, ali ne i sretni”.

Žižek pak kaže da “za sreću ne smijete imati previše demokracije jer to donosi breme odgovornosti”. “Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar”, dodaje.

Pozivajući se na izjave Winstona Churchilla o demokraciji Peterson kaže da je “riječ o najgorem obliku vladavine koji postoji osim svih ostalih oblika. Isto bi se moglo reći i za kapitalizam. Riječ je o najgorem obliku ekonomskog sustava osim svih ostalih koje smo ikad iskušali”.

Filozofski dvoboj Slavoja Žižeka i Jordana Petersona, kojega neki nazivaju i “debatom stoljeća” mogli ste na Prvom programu HRT-a. Snimku u cijelosti pogledajte 26. travnja na Trećem programu.

Nastavi čitati