Prati nas

Zdravlje

To te ja pitam!

Dnevna doza kave i cuge mogla bi vam produžiti život

Prema istraživanju UC Irvine Instituta za memorijske i neurološke poremećaje, svakodnevna konzumacija dva alkoholna pića smanjuje šanse za preuranjenu smrt za 18 posto, dok konzumacija dvije šalice kave na dan smanjuje rizik od preuranjene smrti za 10 posto. Živjeli, hik!

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Nathan Dumlao/Unsplash

Slobodno pojačajte jutarnju kavu rakijom ili trgnite pelin, umjerene količine kofeina i alkohola mogle bi biti povoljne za zdravlje Živjeli, hik!

Naime, nova studija je pokazala da bi vam konzumiranje umjerenih količina kofeina, kao i alkohola, moglo pomoći da doživite devedesetu, možda i stotu. No, prije nego što otrčite do trgovine po ciglicu kave i mirogojček kako bi proslavili ovu spoznaju, dajemo vam još nekoliko informacija.


Prema istraživanju UC Irvine Instituta za memorijske i neurološke poremećaje, svakodnevna konzumacija dva alkoholna pića smanjuje šanse za preuranjenu smrt za 18 posto, dok konzumacija dvije šalice kave na dan smanjuje rizik od preuranjene smrti za 10 posto.

Da! Dobro ste pročitali.

Studija 90+, kako su je nazvali, prikupila je podatke o 1600 devedesetogodišnjaka. Cilj je bio ustanoviti koji su to faktori dugovječnosti i zdravlja u trećoj dobi. Svi sudionici (takozvani “najstariji starci”) odlazili su kod liječnika dvaput godišnje i odgovarali na pitanja o svojim životnim navikama i zdravlju, te se podvrgavali određenim fizičkim i neurološkim testiranjima. Njihovo otkriće je stvarno fascinantno.

“Ne mogu to objasniti, ali čvrsto vjerujem da umjereno alkoholiziranje produljuje život”, kaže nam Dr. Claudia Kawasaki, jedna od vodećih istraživačica u ovoj studiji. Što se nas tiče to je u redu – i nije nas briga zašto je tako.

Da bi stvari bile još čudnije, ovo nije jedina dobra vijest proizašla iz studije 90+. Također je ustanovljeno da ljudi koji su umjereno pretili u svojim sedamdesetima imaju veće šanse da dožive devedesetu od svojih vršnjaka s manjom tjelesnom težinom.

Iako je studija pokazala da vam sloj sala može pomoći da živite dugo, redovito vježbanje je ključan faktor koji ne smijete zanemariti. Bitno je i da imate redoviti hobi koji vam pomaže da održite mentalno zdravlje i koncentraciju. Konkretno, vježbanje u trajanju 15—45 minuta dnevno smanjuje rizik od preuranjene smrti za 11 posto, a dva sata dnevno posvećena omiljenom hobiju smanjuju isti rizik za 21 posto.

Drugim riječima, ako se probudite i popijete kavu, odete (i to pješice!) raditi nešto što volite, pojedete čokoladnu tortu i zalijete večeru vinom, mogli biste tako živjeti zauvijek.

Važno je istaknuti da se sve ovo odnosi na učinke umjerene količine pića i kave. Teški cugeri nisu dobro prošli u istraživanju, kao ni oni koji su pili gomilu kave. I dok vam nekoliko dodatnih kilica dobro dođe u sedamdesetima, jako pretili ljudi ne žive dugo.

Ipak, nisu sva saznanja dobivena iz studije sjajna. Jedan od detalja koji je istraživačima upao u oko je da doživjeti devedesetu nije nužno najbolja stvar u životu, s obzirom da preko 40 posto populacije devedesetogodišnjaka pati od neke vrste demencije, dok ih gotovo 80 posto ima neku vrstu invaliditeta.

I još jedno malo upozorenje: iako vam umjerene količine kofeina i alkohola mogu pomoći, njihovo kombiniranje možda nije najbolja ideja. Zašto? Kava može poništiti uspavljujući učinak alkohola, te vas na taj način potaknuti da pijete više. Također, netočno je da se možete rastrijezniti pomoću kave. Stoga, bilo bi dobro da odvojite konzumaciju kave i alkohola.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP