Prati nas

Zdravlje

To te ja pitam!

Dnevna doza kave i cuge mogla bi vam produžiti život

Prema istraživanju UC Irvine Instituta za memorijske i neurološke poremećaje, svakodnevna konzumacija dva alkoholna pića smanjuje šanse za preuranjenu smrt za 18 posto, dok konzumacija dvije šalice kave na dan smanjuje rizik od preuranjene smrti za 10 posto. Živjeli, hik!

Objavljeno

|

foto: Nathan Dumlao/Unsplash

Slobodno pojačajte jutarnju kavu rakijom ili trgnite pelin, umjerene količine kofeina i alkohola mogle bi biti povoljne za zdravlje Živjeli, hik!

Naime, nova studija je pokazala da bi vam konzumiranje umjerenih količina kofeina, kao i alkohola, moglo pomoći da doživite devedesetu, možda i stotu. No, prije nego što otrčite do trgovine po ciglicu kave i mirogojček kako bi proslavili ovu spoznaju, dajemo vam još nekoliko informacija.


Prema istraživanju UC Irvine Instituta za memorijske i neurološke poremećaje, svakodnevna konzumacija dva alkoholna pića smanjuje šanse za preuranjenu smrt za 18 posto, dok konzumacija dvije šalice kave na dan smanjuje rizik od preuranjene smrti za 10 posto.

Da! Dobro ste pročitali.

Studija 90+, kako su je nazvali, prikupila je podatke o 1600 devedesetogodišnjaka. Cilj je bio ustanoviti koji su to faktori dugovječnosti i zdravlja u trećoj dobi. Svi sudionici (takozvani “najstariji starci”) odlazili su kod liječnika dvaput godišnje i odgovarali na pitanja o svojim životnim navikama i zdravlju, te se podvrgavali određenim fizičkim i neurološkim testiranjima. Njihovo otkriće je stvarno fascinantno.

“Ne mogu to objasniti, ali čvrsto vjerujem da umjereno alkoholiziranje produljuje život”, kaže nam Dr. Claudia Kawasaki, jedna od vodećih istraživačica u ovoj studiji. Što se nas tiče to je u redu – i nije nas briga zašto je tako.

Da bi stvari bile još čudnije, ovo nije jedina dobra vijest proizašla iz studije 90+. Također je ustanovljeno da ljudi koji su umjereno pretili u svojim sedamdesetima imaju veće šanse da dožive devedesetu od svojih vršnjaka s manjom tjelesnom težinom.

Iako je studija pokazala da vam sloj sala može pomoći da živite dugo, redovito vježbanje je ključan faktor koji ne smijete zanemariti. Bitno je i da imate redoviti hobi koji vam pomaže da održite mentalno zdravlje i koncentraciju. Konkretno, vježbanje u trajanju 15—45 minuta dnevno smanjuje rizik od preuranjene smrti za 11 posto, a dva sata dnevno posvećena omiljenom hobiju smanjuju isti rizik za 21 posto.

Drugim riječima, ako se probudite i popijete kavu, odete (i to pješice!) raditi nešto što volite, pojedete čokoladnu tortu i zalijete večeru vinom, mogli biste tako živjeti zauvijek.

Važno je istaknuti da se sve ovo odnosi na učinke umjerene količine pića i kave. Teški cugeri nisu dobro prošli u istraživanju, kao ni oni koji su pili gomilu kave. I dok vam nekoliko dodatnih kilica dobro dođe u sedamdesetima, jako pretili ljudi ne žive dugo.

Ipak, nisu sva saznanja dobivena iz studije sjajna. Jedan od detalja koji je istraživačima upao u oko je da doživjeti devedesetu nije nužno najbolja stvar u životu, s obzirom da preko 40 posto populacije devedesetogodišnjaka pati od neke vrste demencije, dok ih gotovo 80 posto ima neku vrstu invaliditeta.

I još jedno malo upozorenje: iako vam umjerene količine kofeina i alkohola mogu pomoći, njihovo kombiniranje možda nije najbolja ideja. Zašto? Kava može poništiti uspavljujući učinak alkohola, te vas na taj način potaknuti da pijete više. Također, netočno je da se možete rastrijezniti pomoću kave. Stoga, bilo bi dobro da odvojite konzumaciju kave i alkohola.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP