Prati nas

Mozaik

Što sve Facebook radi s vašim brojem telefona

Očigledno je da postoji i druga mogućnost korištenja brojeva mobilnih telefona koja korisnicima nije direktno priopćena. Jer, u trenutku kada ostavite svoj broj telefona samo za 2FA, preko broja telefona možete biti pronađeni na ovoj društvenoj mreži. Tako da onaj tko zna broj nečijeg mobilnog telefona, ga može utipkati u pretragu na Facebooku i doći do željenog profila.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako Facebook utječe na ljude?
foto: BigStock

Dvostruka autentifikacija bi trebala bolje zaštititi internetske naloge. Facebook također nudi ovu proceduru, ali ona očito ima i svoju cijenu.

Facebook baš i nije na dobrom glasu kada je riječ o zaštiti i upotrebi podataka svojih korisnika. Ova kompanija je ranije više puta bila zaslužna za negativne napise medija na tu temu, piše Deutsche Welle.


Drugi kod sms porukom

No, sada je tu još jedan slučaj, koji neće ojačati povjerenje korisnika u društvene mreže. Radi se o tome da Facebook proces za više sigurnosti koristi u druge svrhe. Riječ je o takozvanoj dvostrukoj autentifikaciji. Time bi profili na Facebooku trebali biti bolje osigurani za utjecaje izvana. Ali, ono što zvuči komplicirano je zapravo vrlo jednostavno: korisnici tako ne bi mogli profil zaštititi samo jednom lozinkom, nego bi prilikom ulaska na profil morali još jednom potvrditi da su zaista oni vlasnici profila.

Jedan od načina da to na Facebooku uradite izgleda ovako: svaki put kada se želite ulogirati na profil, ova društvena mreža vam na mobilni telefon šalje drugi kod i tek kada i njega upišete vam je omogućen pristup.

Posebno problematična identifikacija

Ukoliko se korisnik odluči za dvostruku autetifikaciju (kratko 2FA), on ostavlja svoj broj telefona Facebooku. Ali, onaj tko vjeruje da će ova kompanija iskoristiti broj samo za tu svrhu se grdno prevario. Još prošle godine je jedna američka studija (LINK) pokazala da Facebooku brojeve telefona svojih korisnika koristi u marketinške svrhe. No, kada ostavljate broj telefona to se naravno nigdje ne spominje.

Očigledno je da postoji i druga mogućnost korištenja brojeva mobilnih telefona koja korisnicima nije direktno priopćena. Jer, u trenutku kada ostavite svoj broj telefona samo za 2FA, preko broja telefona možete biti pronađeni na ovoj društvenoj mreži. Tako da onaj tko zna broj nečijeg mobilnog telefona, ga može utipkati u pretragu na Facebooku i doći do željenog profila.

I banke koriste ovu metodu

Ono što je posebno perfidno je to što Facebook ne samo da prethodno ne informira svoje korisnike, nego ni ne blokira funkciju pretrage. Jer, korisnici bi na kraju mogli odlučiti žele li da ih preko broja telefona pronađu prijatelji, prijatelji prijatelja ili da ih pak mogu pronaći svi korisnici Facebooka.

Dvostruka autentifikacija putem sms poruka je problematična i iz drugih razloga. Ona se naime ne nudi samo od strane društvenih mreža, već i od drugih online usluga, pa tako to nude i banke. Stručnjaci za sigurnost podataka preporučuju u osnovi ovaj mehanizam zaštite. Ali, upravo je autentifikacija putem sms poruka posebno ranjiva na napade.

.

Mozaik

Kažete da su mjere prestroge? A koga ste spremni žrtvovati?

Ako je broj umrlih zapravo beznačajan (a broj od skoro 55.000 diljem svijeta to svakako nije!), koga si spremna žrtvovati? Svoju mamu, možda? Pa gledaj, ako gospođa ima već preko 70 godina, naživjela se, svašta je u životu prošla. Možda ne bi imala ništa protiv da je lijepo zamoliš da napusti ovaj svijet malo ranije od predviđenog tako da se naši životi čim prije vrate u normalu.

Ksenija Habunek

Objavljeno

|

Piše neki dan jedna prijateljica na Facebooku: “Mislim stvarno, zatvoriti čitavu zemlju zbog obične gripe! Pa to je suludo! Svake godine od gripe umre više ljudi nego je dosad umrlo od ove, kak ti, jako opasne bolesti. A gdje su tek svi oni koji umru od infarkta, možda nog udara, raka i ostalih bolesti? Stvarno, ljudi – probudite se! Ne budite tolike ovce! Sve je ovo smišljeno!”

Već sam odavno naučila da prepiranje preko društvenih mreža ne vodi nikamo. Nisam joj zato ništa odgovorila, već joj samo zalijepila link na članak u kojem svjetski priznati epidemiolozi (još jednom: e-pi-de-mi-o-lo-zi) pojašnjavaju da se doista radi o opasnoj bolesti, da je epidemija – štoviše, pandemija – stvarna, da se takve stvari događaju u svijetu s vremena na vrijeme pa smo tako već imali i SARS i MERS i hongkonšku gripu i španjolsku gripu i štošta drugo i da je mnogo ljudi umrlo, a oni koji nisu – nisu isključivo radi pravodobne reakcije stručnjaka, da su zdravstveni sustavi Italije, Španjolske, a doskora i SAD-a, pred kolapsom i da je situacija ozbiljna.


Ona je, naravno, odgovorila da je “to plaćeni članak” i tako je naša rasprava završila i prije nego je počela. Razumijem ja njezinu ljutnju. Ona radi u turizmu i prihodi su joj pali na nulu i upitno je kada će se stvari vratiti u normalu.

No da mi se dalo raspravljati i da mislim da ima neke svrhe objašnjavati ponovno ljudima sve ono što su silni svjetski stručnjaci već sto puta pojasnili, pitala bih je ovo:

Ako je broj umrlih zapravo beznačajan (a broj od skoro 55.000 diljem svijeta, unatoč činjenici da je pola svijeta u karanteni, to svakako nije!), koga si spremna žrtvovati? Svoju mamu, možda? Pa gledaj, ako gospođa ima već preko 70 godina, naživjela se, svašta je u životu prošla. Možda ne bi imala ništa protiv da je lijepo zamoliš da napusti ovaj svijet malo ranije od predviđenog tako da se naši životi čim prije vrate u normalu.

Aha, nisi mislila na svoju mamu. Nego na čiju? Možda na moju?

Znaš, svi ti ljudi koji su umrli nečiji su roditelji, nečije bake i djedovi, strine i tetke. Ali ne umiru samo stari. Podacima stručnjaka možeš ili ne moraš vjerovati, ali mrtve ne možeš zanemariti.

A i kad već spominjem stručnjake…

Znaš, sveznajuća moja prijateljice, studij medicine traje pet godina, specijalizacija još najmanje toliko, onda stažiranje pa rad u bolnici tijekom kojega neprestano učiš. I zamisli sad čitavu epidemiološku zajednicu neke zemlje, pa to pomnoži s brojem država na svijetu i dobit ćeš nevjerojatno velik broj stručnjaka specijaliziranih upravo za ovo usko područje. I svi oni – da, baš svi! – kažu da je virus opasan, da su mjere nužne i da se moramo strpiti. Ponovit ću – svi stručnjaci na svijetu!

Odakle ti samopouzdanje da ideš tvrditi nešto što je u direktnoj suprotnosti s mišljenjem čitave svjetske znanstvene zajednice? Podsjeti me, koje je ono tvoje područje? U čemu si ti stručna?

Zar te baš nimalo ne smeta što niti teoretski nije moguće da baš nitko od svih stručnjaka na svijetu nije primijetio da je virus ‘tek nešto malo jača prehlada’? Ah, pa što nisu tebe pitali! Da se tebe pitalo, sjedili bi sad na kavi i uživali u proljetnom suncu, a za virus nitko ne bi niti znao.

Točno, umirali bi ljudi po prekrcanim bolnicama, a nitko ne bi znao zašto i od čega, ni da ih je moguće spasiti. Ali ako hrpa ljudi umre od gripe i od srčanog udara, pa što je onda još nekoliko tisuća umrlih od korone? To nije ništa i to ti ne znači ništa jer nije u pitanju nitko tvoj.

A što ako ipak oboli netko iz tvoje obitelji? Hoćeš li se tada ispričati?

Ma da. Nisam ni mislila.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP