Prati nas

Mozaik

Vrijeme leti

Već je proljeće? Evo zašto vrijeme brže leti što smo stariji

Ljudi su često iznenađeni koliko se pojedinosti sjećaju iz dana njihove mladosti koji su bili naizgled beskrajni. No ne radi se o tome da su ti događaji bili mnogo značajniji ili dublji, već su procesuirani na drugačiji način i puno brže, kažu znanstvenici.

Objavljeno

|

Kako je nastalo zimsko računanje vremena?
foto: Pixabay

Znanstvenici sa Sveučilišta Duke ponudili su objašnjenje zašto nam se čini da su ti beskrajni dani našeg djetinjstva trajali toliko duže nego traju danas. Odgovor leži u fizici.

Kako tvrdi Adrian Bejan, profesor mehanike i inženjerstva na Dukeu, ova očita vremenska diskrepancija povezana je s time što ljudski mozak sporije procesuira slike što je stariji. Teorija je objavljena u magazinu European Rewiev 18. ožujka ove godine.


“Ljudi su često iznenađeni koliko se pojedinosti sjećaju iz dana njihove mladosti koji su bili naizgled beskrajni. No ne radi se o tome da su ti događaji bili mnogo značajniji ili dublji, već su procesuirani na drugačiji način i puno brže”, kaže Bejan.

Taj fenomen Bejan pripisuje fizičkim promjenama koje se događaju kako tijelo stari. Kako mreža neurona sazrijeva, povećava se njihova dimenzija i kompleksnost što znači da signali moraju prijeći dulji put. Kako te neuronske staze stare, one se također degradiraju te pružaju više otpora protoku električnih signala.

Ovaj fenomen utječe na stopu kojom se procesuiraju mentalne slike. Zbog toga djeca miču očima mnogo češće nego odrasli. Naime, slike procesuiraju brže pa im je za prikupljanje informacije potrebno više pokreta očima. S obzirom da odrasli ljudi u istom vremenskom periodu vide manje slika, čini im se da vrijeme protječe brže.

“Ljudski um osjeća da se vrijeme mijenja kad se promijeni percepcija slika. Sadašnjost je različita od prošlosti jer se promijenila mentalna percepcija, a ne zato što se doista promijenila brzina kojom vrijeme protječe. Čini vam se da su u djetinjstvo dani duže trajali jer je vaš mozak primao više slika nego u odrasloj fazi”, kaže Bejan.

.

Mozaik

Maksimirske mažoretkinje i ove su godine dominirale Maksimirskim jesenima

Sve je počelo prije 24 godine kada se skupina umirovljenica, redom baka i prabaka, odjenula u mažoretkinje za potrebe maskenbala. Od tada do danas treniraju jednom do dva puta tjedno.

Objavljeno

|

Autor

16. Maksimirske jeseni okupile su u najljepšem zagrebačkom perivoju velik broj umirovljenika i njihovih prijatelja. Riječ je manifestaciji koju organiziraju javne ustanove koje djeluju na području Gradske četvrti Maksimir i Grada Zagreba.

Umirovljenici su se tako zabavili na brojnim umjetničkim radionicama i obavili male zdravstvene preglede. Oni odvažniji natjecali su se u zabavnim sportskim disciplinama, kao što su – ribolov, boćanje i šah, a četiri discipline za sudionike su organizirane i na stazi zdravlja. Za sve je sudionike  tradicionalno organiziran besplatan ručak i  besplatan posjet Zoološkom vrtu. U kulturno-umjetničkom program nastupila su brojna umjetnička društva iz cijele Hrvatske, dok je u Paviljonu jeka organizirano Jutro poezije. Na manifestaciji je sudjelovalo i 50-ak članova Slovenske škole zdravlja pa možemo reći da je riječ o međunarodnom događaju.


Dakako, i ove su godine najzapaženije Maksimirske mažoretkinje. Skupina plesačica iz Doma za starije osobe Maksimir po tko zna koji put rasplesala je publiku. A sve je počelo prije 24 godine kada se skupina umirovljenica, redom baka i prabaka, odjenula u mažoretkinje za potrebe maskenbala. Od tada do danas treniraju jednom do dva puta tjedno. Kako je Maksimir izgledao danas, pogledajte kroz objektiv našeg fotoreportera Sandra Bure.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP