Prati nas

Mozaik

Vrijeme leti

Već je proljeće? Evo zašto vrijeme brže leti što smo stariji

Ljudi su često iznenađeni koliko se pojedinosti sjećaju iz dana njihove mladosti koji su bili naizgled beskrajni. No ne radi se o tome da su ti događaji bili mnogo značajniji ili dublji, već su procesuirani na drugačiji način i puno brže, kažu znanstvenici.

Objavljeno

|

Kako je nastalo zimsko računanje vremena?
foto: Pixabay

Znanstvenici sa Sveučilišta Duke ponudili su objašnjenje zašto nam se čini da su ti beskrajni dani našeg djetinjstva trajali toliko duže nego traju danas. Odgovor leži u fizici.

Kako tvrdi Adrian Bejan, profesor mehanike i inženjerstva na Dukeu, ova očita vremenska diskrepancija povezana je s time što ljudski mozak sporije procesuira slike što je stariji. Teorija je objavljena u magazinu European Rewiev 18. ožujka ove godine.


“Ljudi su često iznenađeni koliko se pojedinosti sjećaju iz dana njihove mladosti koji su bili naizgled beskrajni. No ne radi se o tome da su ti događaji bili mnogo značajniji ili dublji, već su procesuirani na drugačiji način i puno brže”, kaže Bejan.

Taj fenomen Bejan pripisuje fizičkim promjenama koje se događaju kako tijelo stari. Kako mreža neurona sazrijeva, povećava se njihova dimenzija i kompleksnost što znači da signali moraju prijeći dulji put. Kako te neuronske staze stare, one se također degradiraju te pružaju više otpora protoku električnih signala.

Ovaj fenomen utječe na stopu kojom se procesuiraju mentalne slike. Zbog toga djeca miču očima mnogo češće nego odrasli. Naime, slike procesuiraju brže pa im je za prikupljanje informacije potrebno više pokreta očima. S obzirom da odrasli ljudi u istom vremenskom periodu vide manje slika, čini im se da vrijeme protječe brže.

“Ljudski um osjeća da se vrijeme mijenja kad se promijeni percepcija slika. Sadašnjost je različita od prošlosti jer se promijenila mentalna percepcija, a ne zato što se doista promijenila brzina kojom vrijeme protječe. Čini vam se da su u djetinjstvo dani duže trajali jer je vaš mozak primao više slika nego u odrasloj fazi”, kaže Bejan.

.

Mozaik

Pogledajte novu izložbu na cesti posvećenu 150. obljetnici rođenja Gandhija

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Objavljeno

|

Autor

Zaželite li se malo boje u ovim tmurnim danima, svratite do Maksimirske ceste i pogledajte „Izložbu na cesti“. Temu životinja zamijenile su nove životinje, no ovoga puta poveznica im je Indija i 150. godišnjica rođenja Mahatme Gandhija.

Izložbu su u suradnji postavili Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Veleposlanstvo Republike Indije RH u Zagrebu i Centar za kulturu i informacije Maksimir. Pod otvorenim nebom tako su izložena djela studenata Akademije; Helene Bosnić, Ane Despot, Dore Klanac, Martine Molnar, Tee Švarić, Nikoline Žabčić i Zdenka Mikše. Akciju su osmislili i mentorski vodili: Tomislav Buntak i Danko Friščić.


Mohandas Karamchand Gandhi, kasnije zvan Mahatma Gandhi, rođen je u Porbandaru 2. listopada 1869. Preminuo je u New Delhiju 30. siječnja 1948. Bio je indijski političar koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije.

Gandhi je živio spiritualnim i asketskim životom propovjednika često provodeći vrijeme u meditaciji. Odnosi u braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim riječima, bili su poput odnosa brata i sestre. Odbijajući bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara odjevao se u tradicionalnu odjeću najsiromašnijih Indijaca i hranio se samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom.

Indijci su ga proglasili svecem i počeli ga nazivati Mahatma (sanskrt, velika duša), nazivom koji je namijenjen samo za najveće mudrace. Gandhijevo zalaganje za nenasilje, znano još i kao ahimsa (sanskrt, nepovrjeđivanje), bilo je izraz životnog puta koji propovijeda hinduizam.

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP