Prati nas

Zdravlje

Razbijanje mitova

Vježba nas ne može spasiti, unos šećera je kriv za sve

Možemo trčati do mjeseca i natrag i još uvijek biti debeli zbog sveg šećera i ugljikohidrata koje jedemo. A još više zbunjuje činjenica što možemo aktivno vježbati i biti normalne tjelesne težine bez ikakve garancije da će nam to donijeti dobro zdravlje ukoliko se loše hranimo.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Znaju li mladi kuhati? kako kuhaju mladi? Što su jeli naši stari?
foto: BigStock

U fascinantnom članku koji je izašao u Britanskom časopisu za sportsku medicinu, tri autora tvrde kako je ideja o vježbi kao ključu gubitka tjelesne težine i zdravlja pogrešna, iako općeprihvaćena, kao i da se ona mora iskorijeniti.

Dokaza da je način prehrane puno bitniji od vježbanja ima sve više, kažu autori. Možemo trčati do mjeseca i natrag i još uvijek biti debeli zbog sveg šećera i ugljikohidrata koje jedemo. A još više zbunjuje činjenica što možemo aktivno vježbati i biti normalne tjelesne težine bez ikakve garancije da će nam to donijeti dobro zdravlje ukoliko se loše hranimo.


Dakle, autori kažu da nam je potrebno temeljito redefiniranje pojma zdravlja koje mora obuhvatiti i moćnu PR mašineriju prehrambene industrije, s obzirom da je ona dobrim dijelom odgovorna za stvaranje ovakve krive predodžbe.

Fizička aktivnost ne potiče gubitak težine

Glavni zaključak tima autora – koji tvrde da javnost još uvijek to ne razumije – jest da vježba sama po sebi ne vodi do gubitka tjelesne mase. Ona može dovesti do različitih pozitivnih učinaka na zdravlje, ali gubitak težine – osim ako ne smanjite unos kalorija – neće biti jedan od njih. “Redovita fizička aktivnost smanjuje rizik od razvijanja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, demencije i nekih karcinoma za barem 30%”, kažu autori. “Ipak, fizička aktivnost ne potiče gubitak težine.”

Nadalje, tijekom zadnjih 30 godina, stupanj aktivnosti ukupne populacije po pitanju tjelovježbe bio je na podjednakoj razini dok se u istom periodu postotak pretilih u populaciji drastično povećao. Dakle nešto drugo je odgovorno za pretilost – prehrambene navike.

Prehrambene navike su se polako ali sigurno srozavale, s obzirom da su visoko procesuirana hrana i zašećerena pića sve više postajale redoviti dio standardne prehrane. Istraživanja pokazuju, tvrde autori, da loša prehrana sada prouzrokuje više bolesti nego fizička neaktivnost, alkohol i pušenje zajedno. Ovo je krajnje zabrinjavajuća statistika. A stvarnost je još gora od toga.

Vježbanje uz lošu prehranu ne koristi zdravlju

Veći problem povezan s tim je da i ljudi normalne težine koji aktivno vježbaju, ukoliko se loše hrane, također imaju metaboličke markere koji ih stavljaju u skupinu visokog rizika za kronične bolesti i ranu smrt. “Do 40% osoba s normalnom tjelesnom težinom će imati neke metaboličke poremećaje koji se obično povezuju s prekomjernom tjelesnom težinom poput hipertenzije, dislipidemije, bolesti masne jetre i kardiovaskularnih bolesti.”

Srž problema je u sljedećem: “Kontinuirano nam se prodaje ideja kako iza epidemije pretilosti stoji nedostatak tjelovježbe, tj. sjedilački način života. Provedene su mnoge studije i napisani su mnogi članci koji tvrde da je sjedenje razlog našeg propadanja. Umjesto da šalju efektne poruke o ulozi prehrane u zdravlju koje su u skladu sa znanosti, javnost se bombardira nezdravim sugestijama o održavanju normalne tjelesne težine putem brojanja kalorija”, kaže tim autora koji dodaje: “Mnogi još uvijek vjeruju da je pretilost isključivo rezultat nedovoljne tjelovježbe. Ova lažna predodžba je ukorijenjena u mašineriji prehrambene industrije za odnose s javnošću, a ona koristi taktiku zastrašujuće sličnu onoj duhanske industrije.“

Šećer potiče glad, a masti sitost

Istina je puno jednostavnija: “Kalorije šećera potiču stvaranje masti i glad, a kalorije masti donose punoću tj. sitost.” Sa svakih dodatnih 150 kalorija šećera (tj. jednom limenkom gaziranog napitka) koju osoba konzumira dnevno, rizik od dijabetesa raste 11 puta bez obzira na količinu tjelovježbe. Najbolje što ljudi mogu napraviti kako bi smršavili, kažu autori, je smanjiti unos kalorija – i još bitnije za naglasiti, smanjiti unos kalorija šećera.

Dakle, ako je točno sve ono što njihovo istraživanje sugerira, kako ćemo se mijenjati? Moramo se jako potruditi kako bi promijenili načina na koji razmišljamo o prehrani, pogotovo stoga što su mediji zasićeni reklamnim porukama koji tvrde da su ugljikohidrati dobri za nas. Način na koji se hrana reklamira, kažu autori, a možda i način na koji se hrana stvara, trebala bi se mijenjati.

Izloženi ste PR mašineriji proizvođača prehrambenog smeća

Javnost bi trebala biti bombardirana porukom da visokoprosesuirane namirnice treba izbaciti iz prehrane, a cjelovite i prirodne namirnice koristiti što češće, kad god je to moguće. Ako pokušavate smršaviti, smanjite unos kalorija s naglaskom na šećere i nemojte očekivati da ćete smršaviti isključivo vježbanjem. A čak i ako niste pretili, ne možete biti zdravi ako se nezdravo hranite.

Autori završavaju s ovom snažnom porukom: “Vrijeme je da se popravi šteta koju je počinila PR mašinerija prehrambene industrije smeća. Srušimo mitove o fizičkoj neaktivnosti i pretilosti. Lošu prehranu ne možete popraviti nikakvom aktivnosti.”

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP