Prati nas

Mozaik

Nove mjere

Zbog čega trgovci sve češće prodaju voće i povrće ‘na komad’?

Mnogi su se nemalo iznenadili kada je Lidl prije nekoliko godina na smokvama istaknuo komadnu cijenu, a danas nam je gotovo normalno da salatu, krastavce, brokulu i cvjetaču kupujemo na taj način. Ranije se komadno prodavalo tek egzotično voće poput karambole, ananasa ili avokada.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: MojeVrijeme.hr

Mnogi su se nemalo iznenadili kada je Lidl prije nekoliko godina na smokvama istaknuo komadnu cijenu, a danas nam je gotovo normalno da salatu, krastavce, brokulu i cvjetaču kupujemo na taj način. Ranije se komadno prodavalo tek egzotično voće poput karambole, ananasa ili avokada.

Zato su se trgovci odlučili na ovaj način prodaje, pri čemu nisu dužni istaknuti težinu proizvoda, doznao je Jutarnji list. Glavni problem za trgovce, naime, leži u pojavi kaliranja, odnosno dehidracije voća i povrća koje dugotrajnim stajanjem gubi dobar dio vode, što se prvenstveno odražava na njegovoj težini.


“Drugim riječima, trgovac od proizvođača kupuje 100 kilograma tikvica, no dugotrajnim stajanjem one zbog dehidracije gube na težini pa trgovina, umjesto kupljenih 100, u konačnici potrošačima proda samo 60 kilograma istog povrća. Ta je pojava brojnim trgovcima zadavala glavobolje pa su osmislili prodaju artikala po komadu, što je dosad uglavnom bilo rezervirano za egzotične voćke poput avokada, manga ili ananasa, kao i lisnate povrtnice koje se već neko vrijeme u trgovinama kupuju po komadu”, kaže za Jutarnji predsjednik Hrvatske udruge povrćara Hrvoje Gregurić.

Ono što se nekad smatralo redovitim poslovnim rizikom trgovaca i proizvođača danas se, dakle, u potpunosti prelijeva na leđa potrošača, a dodatni poticaj cijeloj priči daju i sve slabija kupovna moć građana te značajno smanjenje konzumacije povrća.

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP