Prati nas

Vijesti

Da nam živi, živi rad!

Bandić čestitao Praznik rada, ovako će slavlje izgledati u metropoli

Koristeći se svim svojim potencijalima i potičući obrazovanje, kreativnost i izvrsnost imamo mogućnost naš Zagreb i našu Hrvatsku učiniti boljim mjestom za život, a našoj mladosti dati perspektivu da svoju sreću i uspjeh traže i nađu ovdje, u svojoj sredini, tvrdi gradonačelnik.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić čestitao je svojim sugrađanima, radnicima i radnicama 1. svibnja – Međunarodni praznik rada i Blagdan sv. Josipa Radnika.

“Radnička prava, afirmacija rada, solidarnosti i zajedništva postignuća su povijesne radničke borbe za slobodu i dostojanstvo svakog pojedinca, ali se i danas važnost onih koji stvaraju i grade zna zanemariti i potisnuti”, piše gradonačelnik pa dodaje da inzistiranje na ravnopravnosti i nadalje ima smisla te da solidarnost s onima u potrebi, promicanje rada, kreativnosti i znanja kao pokretača razvoja i načela koja vode do boljega, sretnijeg i pravednijeg društva moraju biti niti vodilje u našim nastojanjima.



“Živeći te vrijednosti, gradeći socijalno osjetljivu i tolerantnu zajednicu, vodeći računa o najranjivijim skupinama, koristeći se svim svojim potencijalima i potičući obrazovanje, kreativnost i izvrsnost imamo mogućnost naš Zagreb i našu Hrvatsku učiniti boljim mjestom za život, a našoj mladosti dati perspektivu da svoju sreću i uspjeh traže i nađu ovdje, u svojoj sredini”, zaključuje Bandić.

Tradicionalno i ove će se godine u zagrebačkom Maksimiru dijeliti radnički grah, a program će trajati od 10 do 18 sati.

Prvomajski prosvjed 2018.
Prvomajski grah u Maksimiru (foto: Sandro Bura)

Glavni ulaz u Maksimir                            

09,30 – 10,00 Puhački orkestar ZET-a, Zagrebačke mažoretkinje, KUD Kašina
10,00 podjela karanfila – povorka do pozornice

Livada u Maksimiru

10,00 – 18,00 prvosvibanjski grah

Vidikovac

12,00 – 13,00 Puhački orkestar ZET-a
13,00 – 14,00 Puhački orkestar HKUD Željezničar
14,00 – 15,00 Puhački orkestar DVD Kašina

Pozornica

09,30 – 10,15 DJ
10,15 – 10,30 dolazak povorke, Zagrebačke mažoretkinje, Puhački orkestar ZET-a
10,30 – 11,00 KUD Kašina
11,00 – 13,00 Gazde
13,00 – 13,30 Dječji zbor Kikići
13,30 – 14,00 KUD Sveta Ana
14,30 – 15,00 Teen zbor Genijalci, Slavuji
15,00 – 17,00 Telefon Blues Band i gosti, (Branko Požgajec, Srđan Jug, Boris Babarović)
17,00 – 18,00 Rockin’ Neno & The Cadillac Feat, Kaubojka Rajka
18,00 – 18,30DJ

Voditelj programa je Darko Janeš.

.

Vijesti

Ako želite povrat novca iz Posmrtne pripomoći, najprije morate umrijeti

Milka nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada.

Objavljeno

|

Autor

Zamislite sljedeću situaciju: deset godina plaćate posmrtnu pripomoć i u jednome trenutku više nemate dovoljno novca za nastavak plaćanja, stoga posežete za raskidom ugovora kako biste vratili uloženi novac.

No, umjesto povrata novca dočekuje Vas jako neugodno iznenađenje – novac ne možete dobiti jer je Posmrtna pripomoć naglo izmijenila Statut udruge koji to više ne dozvoljava! Novac mogu dobiti isključivo Vaši nasljednici, ako ih imate i to tek nakon Vaše smrti.



Kako piše Glas umirovljenika, vrlo sličnu situaciju doživjela je umirovljenica Milka L., koja se Glasu javila kako bi svojim primjerom upozorila ostale starije sugrađane i otvorila neka pitanja o kojima se šuti. Može li i neka slična udruga, bez ikakve obavijesti svojim članovima, poslovati na njihovu štetu? Zašto ispada kako odjednom morate prvo umrijeti da biste ostvarili pravo na povrat novca? I što ako više nemate nasljednika? Događa li se tada uistinu kako se u narodu kaže: “Pojeo vuk magare?”. Krenimo redom.

Statut pojeo 12.000 kuna

“Doživjela sam šok kad sam pokušala otkazati članstvo u udruzi Posmrt­na pripomoć na adresi Gajeva 29. Muž i ja smo do sada uplatili više od 12.000 kuna, svaki po pola”, kazala nam je Milka, dodajući kako su zbog malih mirovina ona i suprug htjeli odustati od daljnjih uplata spomenutoj udruzi i otkazati članstvo.

Međutim, Milka i njezin suprug ubrzo su shvatili da su nemoćni u situaciji u kojoj su se zatekli jer su im u Posmrtnoj pripomoći objasnili da prekid mogu na­praviti samo s ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika, s tim da su dužni vratiti knjižicu u kojoj su ovjeravane uplate. No, gle čuda, do novca ne mogu ni tada doći, jer je u međuvremenu promijenjen Statut udruge, već bi taj novac, odnosno ostatak novca nakon ukopa, mogli podići samo njihovi nasljednici. A njihovi su nasljednici preminuli prije njih, pa je i to razlog što su htjeli povući uplaćeno.

Milka nam je dala na uvid i svoju pristupnicu iz koje se jasno vidi kako već nakon četiri godine kao članica ima pravo na kompletne troškove pogreba u koje su uključeni oprema za pogreb, zemljište za novi obiteljski grob na Markovu polju, itd. Naša sugovornica nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada. Zatim se žalila višoj instanci – Uredu državne uprave. No, tada je uslijedio novi šok – odgovorili su im kako je sve po zakonu jer je udruga Posmrtna pripomoć prijavila promjenu Statuta. Koga briga što je ta promjena na štetu “štediša”.

Što kažu pravnici

Naša sugovornica nije jedina sugrađanka kojoj se to dogodilo; tako je nedavno u okviru HRT-ove emisije “Potrošački kod” još jedan građanin ispričao kako je ostao bez novca na sličan način. Odvjetnik Nenad Škare iz Zagreba komentirao je slučaj i objasnio kako prema Statutu Posmrtne pripomoći član ima pravo na povrat nominalno uplaćenih sredstava do visine standardnog ukopa. Takve udruge građana, smatra Škare, morale bi biti neprofitne i kao takve ne bi smjele ostvarivati dobit te baviti se gospodarskom djelatnošću.

Naime, Škare je naglasio kako su ovakvi slučajevi nažalost siva zona, jer zakonodavac nije dovoljno razradio uvjete pod kojima se udruge mogu baviti i gospodarskom djelatnošću u okviru svoje djelatnosti. Dodatno je istaknuo kako bi takve udruge po zakonu morale poslovati za opće dobro, no zakon nije definirao odnosi li se to na opće dobro članova ili cijelog društva. Pa tako ispada da udruga može biti štetna za “opće dobro” svojih članova, a fiktivno korisna društvu. Biznis poput ovog provode i brojne umirovljeničke udruge, neke radeći kao agenti u korist same Posmrtne pripomoći, a druge samostalno, na lokalnoj razini, gdje to isto nisu uvijek čista posla. (Marta Hržić Bijelić, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati