Prati nas

Zdravlje

Manje mesa, manje stresa

Čak i umjerena konzumacija mesa povećava rizik od raka

Svatko tko jede više od 90 grama crvenog ili procesuiranog mesa dnevno, tu bi količinu morao smanjiti na 70 grama ili manje zbog dokazane povezanosti takvog mesa i raka crijeva. 90 grama mesa je otprilike onoliko koliko sadrže tri tanke šnite junetine, janjetine ili svinjetine pri čemu je svaki komad veličine polovine šnite kruha.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Je li crveno meso opasno?
foto: RitaE/Pixabay

Čak i u mjereno konzumiranje crvenog i procesuiranog mesa povećava rizik od razvoja raka crijeva, pokazala je na tu temu najveća dosad provedena studija u Velikoj Britaniji, piše Guardian.

Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi priopćilo je da bi svatko tko jede više od 90 grama crvenog ili procesuiranog mesa dnevno, tu količinu morao smanjiti na 70 grama ili manje zbog dokazane povezanosti takvog mesa i raka crijeva.


90 grama mesa je otprilike onoliko koliko sadrže tri tanke šnite junetine, janjetine ili svinjetine pri čemu je svaki komad veličine polovine šnite kruha. U procesuirano meso spadaju sve salame, kobasice, slanina i šunka.

Ova studija trajala je pet godina i obuhvatila pola milijuna muškaraca i žena od kojih su se neki pridržavali smjernica nutricionista o zdravoj prehrani i dnevno konzumirali oko 70 grama mesa, dok su drugi dnevno jeli tek 20 grama mesa. Kod ovih prvih, primijećen je povećan rizik od razvoja raka crijeva i to za čak 20 posto.

Alkohol je još opasniji

Studija se bavila i utjecajem povećane konzumacije alkohola te ustanovila da se kod ljudi koji piju mnogo alkohola, trizik od oboljenja od raka crijeva povećava za čak 24 posto.

Suvoditelj istraživanja i stručnjak za prehranu i karcinom, profesor Tim Key, kazao je da još treba napraviti naknadne provjere rezultata ove studije, jer je ustanovljeno da ispitanici nisu bili posve iskreni u svojim odgovorima pa su neki u odgovorima preuveličavali, a drugi pak umanjivali količinu pojedenog mesa ili popijenog alkohola.

Istraživanje ipak nije dalo konačni odgovor na pitanje koliko crvenog mesa je previše. Prema organizaciji Cancer Research UK, čak 5400 od 41.804 slučaja oboljenja od raka debelog crijeva moglo se spriječiti da ljudi uopće nisu jeli mesne prerađevine.

S druge strane, smjernice Nacionalne zdravstvene službe tvrde da crveno meso ima svojih dobrih strana – poput količine željeza i proteina – koje treba uzeti u obzir kad se procjenjuje potencijalni rizik konzumacije.

Pravo je pitanje što je razlog štetnosti mesnih prerađevina? Slanina, kobasice, hrenovke , salame i slični proizvodi, obrađeni su tako da se produži njihov rok trajanja i da im se promijeni okus. Glavne metode kojima se to radi su dimljenje, dodavanje soli i raznih konzervansa, a vjeruje se da kemijski spojevi prisutni u tom procesu povećavaju rizik oboljenja od raka.

.

Zdravlje

Ipak nije kao gripa, COVID-19 je šest puta smrtonosniji

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od covida-19 je 0,6 posto, piše Jutarnji list.

To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”.


Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto.

Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.

Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba.

Po toj metodologiji smrtnosti od covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP