Prati nas

Zdravlje

Manje mesa, manje stresa

Čak i umjerena konzumacija mesa povećava rizik od raka

Svatko tko jede više od 90 grama crvenog ili procesuiranog mesa dnevno, tu bi količinu morao smanjiti na 70 grama ili manje zbog dokazane povezanosti takvog mesa i raka crijeva. 90 grama mesa je otprilike onoliko koliko sadrže tri tanke šnite junetine, janjetine ili svinjetine pri čemu je svaki komad veličine polovine šnite kruha.

Objavljeno

|

Je li crveno meso opasno?
foto: RitaE/Pixabay

Čak i u mjereno konzumiranje crvenog i procesuiranog mesa povećava rizik od razvoja raka crijeva, pokazala je na tu temu najveća dosad provedena studija u Velikoj Britaniji, piše Guardian.

Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi priopćilo je da bi svatko tko jede više od 90 grama crvenog ili procesuiranog mesa dnevno, tu količinu morao smanjiti na 70 grama ili manje zbog dokazane povezanosti takvog mesa i raka crijeva.


90 grama mesa je otprilike onoliko koliko sadrže tri tanke šnite junetine, janjetine ili svinjetine pri čemu je svaki komad veličine polovine šnite kruha. U procesuirano meso spadaju sve salame, kobasice, slanina i šunka.

Ova studija trajala je pet godina i obuhvatila pola milijuna muškaraca i žena od kojih su se neki pridržavali smjernica nutricionista o zdravoj prehrani i dnevno konzumirali oko 70 grama mesa, dok su drugi dnevno jeli tek 20 grama mesa. Kod ovih prvih, primijećen je povećan rizik od razvoja raka crijeva i to za čak 20 posto.

Alkohol je još opasniji

Studija se bavila i utjecajem povećane konzumacije alkohola te ustanovila da se kod ljudi koji piju mnogo alkohola, trizik od oboljenja od raka crijeva povećava za čak 24 posto.

Suvoditelj istraživanja i stručnjak za prehranu i karcinom, profesor Tim Key, kazao je da još treba napraviti naknadne provjere rezultata ove studije, jer je ustanovljeno da ispitanici nisu bili posve iskreni u svojim odgovorima pa su neki u odgovorima preuveličavali, a drugi pak umanjivali količinu pojedenog mesa ili popijenog alkohola.

Istraživanje ipak nije dalo konačni odgovor na pitanje koliko crvenog mesa je previše. Prema organizaciji Cancer Research UK, čak 5400 od 41.804 slučaja oboljenja od raka debelog crijeva moglo se spriječiti da ljudi uopće nisu jeli mesne prerađevine.

S druge strane, smjernice Nacionalne zdravstvene službe tvrde da crveno meso ima svojih dobrih strana – poput količine željeza i proteina – koje treba uzeti u obzir kad se procjenjuje potencijalni rizik konzumacije.

Pravo je pitanje što je razlog štetnosti mesnih prerađevina? Slanina, kobasice, hrenovke , salame i slični proizvodi, obrađeni su tako da se produži njihov rok trajanja i da im se promijeni okus. Glavne metode kojima se to radi su dimljenje, dodavanje soli i raznih konzervansa, a vjeruje se da kemijski spojevi prisutni u tom procesu povećavaju rizik oboljenja od raka.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP