Prati nas

Zdravlje

Zadržite oštroumnost

Pet znakova da vam mozak stari više nego bi trebao

Starenje mozga do neke je mjere neizbježno, no nije kod svake osobe isto. Iako u konačnici pogađa sve ljude, ne manifestira se kod svakoga na jednak način. Starije osobe jako se razlikuju s obzirom na svoju mentalnu dob. Neki se mozgovi ponašaju kao da im je onoliko godina kao i ostatku tijela, neki kao da su stariji, a neki kao da su mlađi.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako bolje pamtiti?
foto: Pixabay

Naš mozak funkcionira kao složeni bioelektrični sustav u kojemu oko 85 milijardi neurona radi 24 sata dnevno. Starenje mozga može se očitovati u smetnjama u komunikaciji među tim sustavima a tome pak može biti uzrok izloženost raznim otrovima, neravnoteža glukoze te općenito takav životni stil koji mijenja kod naših stanica.

Naše stanice obično propadaju u različita vremena. Najčešće prve počnu propadati stanice zglobova. Ponekad su to stanice srca ili jetre, a prilično često stanice mozga, piše doktorica Jo-Anne Lema za portal After Fifty Living.


Starenje mozga do neke je mjere neizbježno, no nije kod svake osobe isto. Iako u konačnici pogađa sve ljude, ne manifestira se kod svakoga na jednak način. Starije osobe jako se razlikuju s obzirom na svoju mentalnu dob. Neki se mozgovi ponašaju kao da im je onoliko godina kao i ostatku tijela, neki kao da su stariji, a neki kao da su mlađi. Uobičajene promjene vezane uz pamćenje uključuju i sljedeće:

Problemi s pažnjom

To je jedan od najranijih znakova i najčešće se pojavljuje puno prije eventualnih poteškoća s pamćenjem.

Poteškoće s učenjem novih stvari

Smještanje nove informacije u pamćenje može trajati duže.

Multitasking

Usporeno procesuiranje podataka može otežati obavljanje više paralelnih zadataka.

Prisjećanje imena i brojeva

Ova vrsta memorije koja nam pomaže upamtiti imena i brojeve počinje slabjeti već iza dvadesete godine.

Pamćenje raznih dogovora i obaveza

Informacija o nekom događanju može biti tako dobro pospremljena da je ne možemo dohvatiti ne poslužimo li se nekim trikom.

Srećom, postoje načini kako mozak održati mladim i vitalnim. Od velike će pomoći biti fizička tjelovježba kao i mentalna aktivnost. S druge strane, navike poput pretjeranog pijenja alkohola ili loše kardiovaskularno zdravlje, izloženost toksinima, stresu, infekcijama ili slično, mogu potaknuti prijevremeno starenje mozga. Starenje, kao i većina bioloških procesa, mješavina je više stvari kod svake pojedine osobe.

.

Zdravlje

Dolaze nove vrste cjepiva. Koje su njihove prednosti i mane?

I prije pandemije COVID-19 znanstvena zajednica raspravljala je o genetski baziranom cjepivu. No s njim i dolaze rizici koje znanstvenici pokušavaju poništiti prije nego takav lijek uđe u primjenu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Virusi su prodrli u organizam i u stanju su razmnožavati se u stanicama. U nekima oni ponekad, ali ne uvijek, izazovu bolest. Imunosistem može prepoznati virus i napadnute stanice i odstraniti ih obrambenom reakcijom. To imunosistemu uspijeva kod najvećeg broja virusa, ali ne kod svih – izuzetak je, recimo, HIV, piše Deutsche Welle.

Što je obično cjepivo?

Uobičajena cjepiva podrazumijevaju unošenje oslabljenih ili umrtvljenih izazivača bolesti, ili njihovih dijelova, u organizam. Prema važećem medicinskom učenju, imunosistem reagira na strana tijela antitijelima i pamti taj odgovor u “memorijske stanice”. Tako organizam u sljedećem susretu s virusom reagira bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprječava ili u najmanju ruku bivaju spriječeni teži oblici bolesti. To znači da tijelo postaje imuno. U kojoj mjeri i koliko to traje – to zavisi od više faktora.


Što su cjepiva zasnovana na DNK i RNK?

Ovakva cjepiva sadrže genetske informacije izazivača bolesti. Stanice organizma u koje se unese cjepivo prevode te informacije u proteine. Bezazleni dijelovi virusa također izazivaju obrambeni odgovor imunosistema. Tako organizam i poslije ovog cjepiva može brže reagirati na pravi virus.

Cjepivo na bazi RNK – ribonukleinske kiseline – se unosi u organizam u obliku takozvane “informacijske RNK”, koja sadrži neku vrstu uputstva za izgradnju antigena, proteina koji provociraju odgovor imunosistema.

Cjepiva na bazi DNK – dezoksiribonukleinske kiseline – funkcioniraju slično, ali molekule DNK moraju najprije prodrijeti u jezgro stanice da bi ih “informacijska RNK” prepoznala i potom tu poruku iznijela iz stanične jezgre.

Prednosti ovih cjepiva su mogućnost proizvodnje veće količine u kratkom vremenu i uz manje mjere sigurnosti – za proizvodnju nije potreban uzročnik ili njegovi dijelovi. I cijepljenje je jednostavnije, obavlja se takozvanim “pištoljima za cijepljenje”.

Rizici koje donose ovakva cjepiva

Cjepiva zasnovana na DNK sa sobom nose teoretski mogućnost da unošenjem stranog genetskog materijala u stanicu on prodre u genetski materijal, genom, same stanice. Moguće posljedice su pojačano formiranje tumora ili autoimunih bolesti. No dosada obimna ispitivanja na životinjama nisu potvrdila ovu mogućnost.

Nasuprot tome, cjepivo bazirano na RNK ne prodire u staničnu jezgru pa ne postoji ni teorijska opasnost da bude integrirana u genom stanice domaćina. Teoretski je ipak moguće da virusi koji su prisutni u stanici “prepišu” RNK u DNK i tako ipak dospiju u genetsku strukturu domaćina. Do sada takav proces nije zabilježen.

Svi ovi teoretski rizici, koji dosada nisu zabilježeni u praksi, odnose se na manji broj stanica u organizmu, a ne na genom čovjeka koji je cijepljen. Tvrdnja da ovakva cjepiva utiču na čovjekov genom je netočna.

Ovakva cjepiva su relativno nestabilna i moraju se stabilizirati, a osim toga, potrebne su im transportne tvari, primjerice nanočestice. Neželjeni učinci nisu dovoljno ispitani, ali prije izdavanja dozvole za proizvodnju i ovi aspekti se moraju istražiti u velikim kliničkim ispitivanjima.

Kakva su iskustva?

Do sada ni jedno cjepivo, bazirana na DNK i RNK, nije dobilo dozvolu za primjenu na ljudima. Više njih se nalazi na kliničkom ispitivanju – tu se cjepivo daje dobrovoljcima. Za cijepljenje životinja nekoliko ovakvih preparata je već dobilo dozvolu.

U Europskoj uniji je moguće da se dozvola dobije za cijeli prostor Unije, ako se traži dozvola za primjenu cjepiva od Europske agencije za lijekove (EMA). Dvije države članice preuzimaju u ime svih ocjenu cjepiva. U Njemačkoj je nadležan Institut Paul Erlih (PEI) pri Saveznom institutu za cjepiva i biomedicinske lijekove.

Trenutno se radi i na drugim vrstama cjepiva. Tako se primjerice bjelančevine uzročnika upotrebljavaju kao antigen. Postoje i takozvana vektorska cjepiva. Ona koriste bezopasne viruse da bi izazvale odgovor imunološkog sustava u čovjeku, piše DW.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP