Prati nas

Mozaik

Mističan i lijep

Kristov trn traži malo, a cvate cijele godine. Zovu ga i Kristovom krunom

Mit kaže da je kruna od trnja koju je nosio Isus za vrijeme raspeća ispletena upravo od ove biljke, što joj daje svojevrsnu mističnu auru.

Objavljeno

|

Kristov trn (foto: Sandro Bura)

Jedna od omiljenih sobnih biljki koje tijekom cijele godine možemo pronaći na policama trgovačkih centara jest Kristov trn. Zovu je još i kruna od trnja ili Kristova kruna i to na brojnim jezicima svijeta. Mit kaže da je kruna od trnja koju je nosio Isus za vrijeme raspeća ispletena upravo od ove biljke, što joj daje svojevrsnu mističnu auru.

Milijeva mlječika

Riječ je o vrsti koja prirodno raste na Madagaskaru. Botaničari su joj nadjenuli ime Euphorbia milii, što u prijevodu s latinskog znači Milijeva mlječika. Naime, barun Pierre Bernard Milius (1773.-1829.) guverner francuske kolonije Reunion smještene u Indijskom oceanu, donio ju je u Francusku davne 1821. godine. Od tada su opisani brojni varijeteti ove vrste, a oplemenjeni su i novi kultivari.


Ovaj sukulentni (mesnati) polugrm ili grm može narasti do 180 centimetara u visinu. Grane su mu guste, još gušće posute tvrdim trnjem dugim do 3 centimetra. Lišće je ovalno, dugo do 5 centimetara i pretežno se nalazi na novom rastu. Cvijet je mali i neugledan, no okružuju ga dvije jarko crvene, roza ili bijele brakteje (pricvjetni listići). Cvjetovi su skupljeni u “cvatove na kat”, što znači da će iz pazušaca brakteja često izaći nova cvjetna stapka i tako nekoliko puta. Iako prirodno cvatu tijekom proljeća i ljeta, u dobrim uvjetima biljka gotovo nikada ne prestaje cvasti.

Kristov trn (foto: Pnisthar/Wikipedia)

Pozicija i sunce

Obilje svjetlosti nužno je za stameni razvoj E. milii i njenu konstantnu cvatnju. Od proljeća do ljeta dobro raste i na otvorenom, no valja joj pronaći mjesto zaklonjeno od vjetra i hladnoće. Voli sunčane položaje, a tijekom ljetnih žega možete je zaštiti od podnevnog sunca.

Temperatura

Ova mlječika ne tolerira temperature niže od 9°C. Zimi joj odgovaraju negrijani/slabo grijani prostori s obiljem sunca.

Supstrat

Nešto siromašniji i ocijediti supstrat idealan je za E. milii. Odlično uspijeva u komercijalnim mješavinama za kaktuse kao i u mješavini komercijalnog supstrata za lončanice (70%) i kvarcnog pijeska (30%).

Kada presađivati?

Svake dvije do tri godine. Valja voditi računa da i ova biljka voli kad joj je korijenu malo tijesno.

Kristov trn (foto: Sandro Bura)

Kada zalijevati?

Preko zime u negrijanim i slabo grijanim prostorima jednom tjedno, tek da se korijen ne zasuši u potpunosti. Ljeti po žegama umjereno, ali svakodnevno. Prevedeno, korijen se nikada ne smije gušiti u vodi. Dno lončića mora biti izdašno izbušeno kako bi se supstrat mogao do kraja iscijediti.

Kako prihranjivati?

Od proljeća do jeseni jednom u dva tjedna gnojivom za cvjetajuće lončanice ili kaktuse.

Kako razmnožavati?

Reznicama u proljeće. Prije sadnje u pjeskoviti supstrat potrebno je pustiti da se rez zasuši. Neki vrtlari preporučuju rez uroniti u toplu vodu kako bi se prekinulo “krvarenje”, jer kao i sve mlječike, na mjestu reza pušta bijeli sok. On pak može imati iritirajuće djelovanje i zato treba posebno paziti da ga ne unesemo u oko.

Kristov trn (foto: Sksiddhartthan/Wikipedia)

.

Mozaik

Maksimirske mažoretkinje i ove su godine dominirale Maksimirskim jesenima

Sve je počelo prije 24 godine kada se skupina umirovljenica, redom baka i prabaka, odjenula u mažoretkinje za potrebe maskenbala. Od tada do danas treniraju jednom do dva puta tjedno.

Objavljeno

|

Autor

16. Maksimirske jeseni okupile su u najljepšem zagrebačkom perivoju velik broj umirovljenika i njihovih prijatelja. Riječ je manifestaciji koju organiziraju javne ustanove koje djeluju na području Gradske četvrti Maksimir i Grada Zagreba.

Umirovljenici su se tako zabavili na brojnim umjetničkim radionicama i obavili male zdravstvene preglede. Oni odvažniji natjecali su se u zabavnim sportskim disciplinama, kao što su – ribolov, boćanje i šah, a četiri discipline za sudionike su organizirane i na stazi zdravlja. Za sve je sudionike  tradicionalno organiziran besplatan ručak i  besplatan posjet Zoološkom vrtu. U kulturno-umjetničkom program nastupila su brojna umjetnička društva iz cijele Hrvatske, dok je u Paviljonu jeka organizirano Jutro poezije. Na manifestaciji je sudjelovalo i 50-ak članova Slovenske škole zdravlja pa možemo reći da je riječ o međunarodnom događaju.


Dakako, i ove su godine najzapaženije Maksimirske mažoretkinje. Skupina plesačica iz Doma za starije osobe Maksimir po tko zna koji put rasplesala je publiku. A sve je počelo prije 24 godine kada se skupina umirovljenica, redom baka i prabaka, odjenula u mažoretkinje za potrebe maskenbala. Od tada do danas treniraju jednom do dva puta tjedno. Kako je Maksimir izgledao danas, pogledajte kroz objektiv našeg fotoreportera Sandra Bure.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP