Prati nas

Vijesti

Nema džabe...

Mladi ne žele volontirati za državu, a nekad su besplatno gradili ceste i pruge

Vlada je iskazala potrebu za 150 mladih volontera, no popunjeno je tek pola tražene kvote. Mladima se, osim iskustva, ne nudi gotovo ništa – tek trošak prijevoza i prehrana.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

ORA 1979. godine (screenshot: Youtube)

Studente nije oduševila ideja da bez naknade pomažu Vladi za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020. godine. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozvalo je sredinom ožujka studente da se jave na natječaj za tzv. časnike za vezu koji će pomagati inozemnim izaslanstvima kada budu dolazili na događaje koje će organizirati Hrvatska, javlja Telegram.

Prema medijskim informacijama, Vlada je računala da će na taj način angažirati oko 150 studenata. No, na natječaju nije bilo gužve – prijavilo se tek 85 studenata. Potvrdili su to Telegramu u Ministarstvu, napomenuvši da je “procedura odabira kandidata u tijeku”.


Nakon što je u ožujku objavljen natječaj, koji je išao preko Sveučilišta u Zagrebu, u javnosti su krenule kritike jer Ministarstvo, odnosno Vlada nisu predvidjeli nikakvu novčanu naknadu za studente. Naveli su tek da će im “isplatiti iznos za pokrivanje polugodišnjih troškova prijevoza” te da je prehrana “osigurana u konferencijskim i drugim prostorima”.

“Po završetku postupka odabira kandidata odlučit ćemo na koji će se način organizirati postupak odabira i angažiranja preostalog potrebnog broja časnika”, ističu na Zrinjevcu. Brojku od 150 ljudi u odgovoru ne spominju, ali je niti ne demantiraju. Može se, dakle, zaključiti da se na natječaj nije prijavilo onoliko kandidata koliko ih se tražilo, zaključak je Telegrama.

Nekada se moglo i bez novca

Podsjetimo, mladi su nekada jedva čekali volontirati za državu pa čak i kada je bila riječ o neplaćenom teškom fizičkom radu. Takozvane omladinske radne akcije najčešće su se koristile za izgradnju puteva, željezničkih pruga, javnih zgrada i objekata infrastrukture, a njihovi sudionici su bili organizirani u omladinske radne brigade na teritorijalnom principu, najčešće prozvane po lokalnom narodnom heroju.

Omladinske radne akcije su imale značajniju ulogu u prvim godinama poratne Jugoslavije, kako u obnovi nakon razaranja i pustošenja u ratu, tako i u projektima koji su omogućili industrijalizaciju. Pri tome se najviše ističe izgradnja pruge Brčko-Banovići 1946. godine. Sedamdesetih doživljavaju novi poticaj, ali uglavnom iz političkih razloga, odnosno za promoviranje službene ideologije; kao takve su ostavile značajan utjecaj na popularnu kulturu bivše Jugoslavije.

.

Vijesti

I Škoro ima svog penzića, Lazar Gruić i Stranka umirovljenika pristupili Domovinskom pokretu

Gruić je poručio kako misli da bi barem 50 posto mirovine trebalo ostati mužu ili ženi umrloga bračnog druga.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Koliko ima stranaka umirovljenika?

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro i predsjednik Stranke umirovljenika (SU) Lazar Grujić potpisali su koalicijski sporazum o zajedničkom izlasku na srpanjske parlamentarne izbore.

Podsjetimo, Gruić je u ožujku izjavio da podupire SDP-ov plan za umirovljenike te je najavio parlamentarnu suradnju tih dviju stranaka. U međuvremenu je koalicijski sporazum sa SDP-om potpisao Silvano Hrelja, prvak Hrvatske stranke umirovljenika.


Škoro tvrdi da će suradnja Domovinskog pokreta i Stranke umirovljenika uroditi boljitkom za sve umirovljenike i one koji žive u lošim materijalnim uvjetima. Sporazum navodi kako će se boriti za uvođenje pravobranitelja za osobe starije životne dobi te da prosječna mirovina za puni radni staž bude 75 posto od prosjeka plaće.

Radit će na edukaciji i promicanju ulaganja u privatne mirovinske stupove, tražiti promjenu formule za usklađivanje mirovina. Osim toga, zauzimat će se za izdvajanje povlaštenih mirovina od onih stečenih isključivo radom. Kažu, novac za povlaštene mirovine trebao bi ići izravno iz proračuna.

Gruić je pak poručio kako misli da bi trebalo omogućiti nasljeđivanje barem 50% mirovine preminulog bračnog druga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP