Prati nas

Vijesti

Gdje su problemi?

Poslodavci: Referendum nije rješenje, treba izdvojiti povlaštene mirovine

HUP sve aktere poziva na vođenje socijalnog dijaloga, konstruktivnu i argumentiranu raspravu kako bismo došli do rješenja koja će zaista biti u interesu radnika, sadašnjih, ali i budućih umirovljenika i hrvatskog društva.

Objavljeno

|

foto: rawpixel/Pixabay

Potaknuti početkom sindikalne akcije prikupljanja potpisa za organizaciju referenduma o dobnoj granici za odlazak u mirovinu i brojnih komentara vezanih na mirovinsku reformu, priopćenjem se oglasila i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

IZ HUP-a pozivaju sindikate i političare, svih stranaka, pozicije i opozicije, da se o mirovinskom sustavu raspravlja odgovorno jer je riječ o jednom od najvažnijih pitanja za građane. Smatraju da u fokusu trebaju biti meritum problema i konkretni prijedlozi kako mirovinski sustav učiniti dugoročno održivim uz osiguravanje dostojnih mirovina i što manju ovisnost o državnom proračunu.



Poslodavci ističu da je osnovni problem mirovinskog sustava taj da je svega 20% naših umirovljenika steklo mirovinu pravom punog radnog staža ili starosne dobi: “To znači da je samo 20% umirovljenika uplaćivalo puni iznos mirovinskih doprinosa iz svojih plaća za starosnu mirovinu. Podatak da je prosjek radnog vijeka u Hrvatskoj malo veći od 30 godina, dok je istodobno, primjerice u Njemačkoj on preko 35 godina, je ono što je zabrinjavajuće jer to znači da su svi sadašnji umirovljenici uplatili za jednu četvrtinu manje nego što su trebali u svoju buduću mirovinsku štednju. Na današnje uplate u mirovinski fond koji iznosi oko 19 milijardi kuna, to je oko 5 milijardi kuna manje nego što je trebalo biti uplaćeno.  Stoga je pravo pitanje kako stvoriti pretpostavke da što više ljudi ide u mirovinu s punim radnim stažem.”

Odlazak u mirovinu bez penalizacije

Osim godina staža, HUP problematizira i uvjete rada, jer kako kaže, niti jedan poslodavac neće dozvoliti osobi od 65 ili 67 godina raditi težak fizički ili rizičan posao kojega ona ionako ne može obaviti. Stog misle da radnicima koji više nisu u stanju raditi treba osigurati ponosni odlazak u mirovinu bez penalizacije. Istodobno, činjenica je da je sa sadašnjom dobnom granicom za umirovljenje od 65 godina mirovinski sustav suočen s problemima.

Poticati uplate u drugi i treći stup

HUP misli da treba povećati i poticati uplate u drugi mirovinski stup, ali ističe i problem takozvanih povlaštenih mirovina. “Takve mirovine treba izuzeti iz prvog mirovinskog stupa te ih izdvojiti u poseban fond koji se financira iz državnog proračuna. Time ćemo dobiti jasnu sliku koliko uplaćujemo i isplaćujemo za mirovine stečene radom, te ćemo znati koliki je stvarni manjak za isplatu mirovina, ali i osigurati transparentnost mirovinskoga sustava”, navodi se u priopćenju.

“Eventualni referendum treba li raditi do 67 godine kojeg zagovaraju sindikati ne može doprinijeti nalaženju odgovora na probleme mirovinskog sustava. Rješenje za dugoročno održiv mirovinski sustav i više mirovine leži u potpuno drugim pitanjima i drugačijim raspravama. HUP zato sve aktere poziva na vođenje socijalnog dijaloga, konstruktivnu i argumentiranu raspravu kako bismo došli do rješenja koja će zaista biti u interesu radnika, sadašnjih, ali i budućih umirovljenika i hrvatskog društva”, zaključak je poslodavaca.

.

Vijesti

Ako želite povrat novca iz Posmrtne pripomoći, najprije morate umrijeti

Milka nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada.

Objavljeno

|

Autor

Zamislite sljedeću situaciju: deset godina plaćate posmrtnu pripomoć i u jednome trenutku više nemate dovoljno novca za nastavak plaćanja, stoga posežete za raskidom ugovora kako biste vratili uloženi novac.

No, umjesto povrata novca dočekuje Vas jako neugodno iznenađenje – novac ne možete dobiti jer je Posmrtna pripomoć naglo izmijenila Statut udruge koji to više ne dozvoljava! Novac mogu dobiti isključivo Vaši nasljednici, ako ih imate i to tek nakon Vaše smrti.



Kako piše Glas umirovljenika, vrlo sličnu situaciju doživjela je umirovljenica Milka L., koja se Glasu javila kako bi svojim primjerom upozorila ostale starije sugrađane i otvorila neka pitanja o kojima se šuti. Može li i neka slična udruga, bez ikakve obavijesti svojim članovima, poslovati na njihovu štetu? Zašto ispada kako odjednom morate prvo umrijeti da biste ostvarili pravo na povrat novca? I što ako više nemate nasljednika? Događa li se tada uistinu kako se u narodu kaže: “Pojeo vuk magare?”. Krenimo redom.

Statut pojeo 12.000 kuna

“Doživjela sam šok kad sam pokušala otkazati članstvo u udruzi Posmrt­na pripomoć na adresi Gajeva 29. Muž i ja smo do sada uplatili više od 12.000 kuna, svaki po pola”, kazala nam je Milka, dodajući kako su zbog malih mirovina ona i suprug htjeli odustati od daljnjih uplata spomenutoj udruzi i otkazati članstvo.

Međutim, Milka i njezin suprug ubrzo su shvatili da su nemoćni u situaciji u kojoj su se zatekli jer su im u Posmrtnoj pripomoći objasnili da prekid mogu na­praviti samo s ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika, s tim da su dužni vratiti knjižicu u kojoj su ovjeravane uplate. No, gle čuda, do novca ne mogu ni tada doći, jer je u međuvremenu promijenjen Statut udruge, već bi taj novac, odnosno ostatak novca nakon ukopa, mogli podići samo njihovi nasljednici. A njihovi su nasljednici preminuli prije njih, pa je i to razlog što su htjeli povući uplaćeno.

Milka nam je dala na uvid i svoju pristupnicu iz koje se jasno vidi kako već nakon četiri godine kao članica ima pravo na kompletne troškove pogreba u koje su uključeni oprema za pogreb, zemljište za novi obiteljski grob na Markovu polju, itd. Naša sugovornica nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada. Zatim se žalila višoj instanci – Uredu državne uprave. No, tada je uslijedio novi šok – odgovorili su im kako je sve po zakonu jer je udruga Posmrtna pripomoć prijavila promjenu Statuta. Koga briga što je ta promjena na štetu “štediša”.

Što kažu pravnici

Naša sugovornica nije jedina sugrađanka kojoj se to dogodilo; tako je nedavno u okviru HRT-ove emisije “Potrošački kod” još jedan građanin ispričao kako je ostao bez novca na sličan način. Odvjetnik Nenad Škare iz Zagreba komentirao je slučaj i objasnio kako prema Statutu Posmrtne pripomoći član ima pravo na povrat nominalno uplaćenih sredstava do visine standardnog ukopa. Takve udruge građana, smatra Škare, morale bi biti neprofitne i kao takve ne bi smjele ostvarivati dobit te baviti se gospodarskom djelatnošću.

Naime, Škare je naglasio kako su ovakvi slučajevi nažalost siva zona, jer zakonodavac nije dovoljno razradio uvjete pod kojima se udruge mogu baviti i gospodarskom djelatnošću u okviru svoje djelatnosti. Dodatno je istaknuo kako bi takve udruge po zakonu morale poslovati za opće dobro, no zakon nije definirao odnosi li se to na opće dobro članova ili cijelog društva. Pa tako ispada da udruga može biti štetna za “opće dobro” svojih članova, a fiktivno korisna društvu. Biznis poput ovog provode i brojne umirovljeničke udruge, neke radeći kao agenti u korist same Posmrtne pripomoći, a druge samostalno, na lokalnoj razini, gdje to isto nisu uvijek čista posla. (Marta Hržić Bijelić, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati